Franja

stóžnica ž
1. stožer, ostožje, stožina
2. letva, žioka u sušnici za žito, sijeno i sl. (kozolec)

stráh -u i -a m, mn. strahovi -ov
1. strah, strepnja: prazen strah; smrtni strah; brez -u
bez straha; s svetim -om se bližati
sastrahopoštovanjem se približavati; živeti v večnem strahu
živjeti (-veti) u vječitom (več-) strahu; ves je v strahu
sav je u strahu; vsa je v -eh
sva je u strahu; v -u sem za otroka
bojim se za dijete, dete; otroka ima zelo v -u
dijete drži vrlo strogo, u zaptu; pošteno ga je prijel v strah
oštro ga je pritegnuo; v strah pripraviti koga
utjerati (-ter-) komu strah u kosti; iz -u kaj narediti
od straha što učinuti; paša je bil strah in trepet vse pokrajine
paša bijaše strah i trepet čitave oblasti; strah in groza
strah i užas; biti trd od -u
biti ukočen od straha; strah pred kaznijo, pred smrtjo
strah od kazne, od smrti; strah ga prevzame, obide, spreleti
strah ga obuzme, uhvati; zanjo me je strah
strahujem za nju, strepim za nju; strah je v sredi votel, okoli ga pa nič ni
strah je iznutra šupalj, a spolja od njega ništa nema
2. strava: od velikega -u je prebledel
od strave je problijedio, probledeo
3. zebnja: s -om v glasu je zaklical
sa zebnjom u glasu je viknuo
4. zort: s -om se oziram nanj
sa zortom pogledujem na njega
5. strah in red strah i red; imeti koga v -u
držati koga u zaptu; biti za strah pri hiši
biti za strašilo u kući
6. mn. strahovi
sablast, avet, utvara: bati se -ov
bojati se od aveti; opolnoči se v starem gradu prikazujejo -ovi
oponoći javljaju se u starom zamku sablasti

stremeníca ž obično mn. remeni, kaiši o kojima vise stremena, vesla i sl.: petne, bočne, prstne, nartne -e

stréšica ž
1. krović: nadzidna strešica
2. akcenatski znak za otvoreno o i e; dijakritički znak kod slova č, ž, š

strgár -ja m izrađivač drvenih žlica, kašika i slične robe

strníščnica ž djetelina ili mrkva što se sije, seje u žito i poslije, posle žetve raste na strništu

sublimácija ž sublimacija, pretvaranje čvrste materije u paru i njeno hlađenje u čvrsto tijelo, telo

súhcen -a -o sitan i mršav: -e roke; -o dekle

suhoróbarstvo s suhorobarstvo, suvorobarstvo, kućna radinost u Ribnici u Dolenjskoj, izrađuju se predmeti od drveta, kao kašike, rešeta i sl., te posuđe od gline

suhôta ž
1. suhota, suvota, suhoća, suvoća
2. suša, vrijeme bez kiše: suhota v juliju; suhota tal škoduje rastlinam
3. pejor. mrša, mršavko: ti suhota ti gosposka!
4. pokrivena prostorija zaklonjena od kiše i vlage: hiša z dvema -ama

svísli -i ž mn. tavan iznad gospodarske, privredne zgrade gdje se drži sijeno, seno i slama: seno na -ih; spati na -ih

šabráka ž (t., madž.)
1. šabraka, ukrašen konjski pokrivač što se meće ispod sedla
2. trošna i ruševna zgrada

šánk m (nj. Schank) šank, gostionička tezga s koje se služi gostima piće i drugo

šára ž (nj. Schar)
1. starudija, starež. koještarija: stara šara
2. prosto jelo od povrća i mesa

šentflorjánstvo s kulturna, politička i moralna ograničenost te neiskrenost palanačkih mogućnika u Sloveniji u doba prije Prvog svjetskog rata

šeriát m (t. šeriat < ar. ) šerijat, skup muslimanskih vjerskih (ver-), krivičnih i građanskih zakona, osnovanih na Kuranu

šêrif m (engl. sheriff) šerif, administrativni i sudski činovnik u Sjedinjenim državama i u Velikoj Britaniji

šestérka ž
1. šest, šestoro: šesterka konj
2. v. šester -i

šestindevétdeset -ih glavni broj devedeset i šest

šestindvájset -ih glavni broj dvadeset i šest