Franja

djȅlo s (ijek.), dȅlo s (ek.)
1. delo, dejanje: dobro, junačko, herojsko djelo
2. delo: Nušićeva dramatska -a
3. zadeva: ministarstvo inostranih djela
4. krivično djelo kazenska zadeva; pristupiti k -u lotiti se zadeve; pretvoriti riječi u - spremeniti besede v dejanja; životno djelo življenjsko delo

dùrača ž dial. zadeva, reč, stvar, ki dolgo traja

pòsao pòsla m, mn. pòslovi pòslōvā in pòsli posálā in pȍsālā
1. delo: dati se na posao lotiti se dela; posao dobro napreduje
2. opravek: imam tamo još neki posao; putovati -om potovati po opravkih
3. podjetje: uvijek nešto treba, a osobito vama koji imate tako dobro uveden posao
4. kupčija: posao ide labavo; zaključiti trgovački posao s kim
5. naloga: posao kritike nije da literate stvara, nego da ih organizuje
6. zadeva: ministarstvo spoljnih, inostranih, vanjskih poslova; umiješati se u tude poslove; čeljade koje ti ovo piše drži da je tvoja vjeridba već gotov posao
7. skrb: posao dati kome
8. opravek, skupna zadeva: s ovim ljudima neću imati posla
9. batali ćorava posla pusti pri miru, kar ni nič; nisu to čista posla tu nekaj ni v redu; gledaj svoj posao = gledaj svoja posla = gledaj svoga posla brigaj se za svoje zadeve, ne praskaj se, kjer te ne srbi; još mi to treba, taman posla še to bi mi bilo potrebno, to nikakor ne

stvâr stvâri ž, mest. u stvári, orod. stvâri, stvârju
1. reč, stvar: što je tu glavna, a što je sporedna stvar; stvar po sebi nije loša stvar na sebi ni slaba; stvar bez vrijednosti; kad -i ovako stoje ko je stvar tako; izgubljena, promašena, propala stvar; pokretne i nepokretne -i; on govori, a u stvari, o tome ne zna ništa; četiri posljednje -i štiri poslednje reči
2. opravek: imam tisuću, hiljada stvari da posvršavam; imao sam u vašem gradu neku stvar
3. zadeva: tvoja stvar rđavo stoji; stvar je krenula zadeva se je premaknila; stvar je legla zadeva se je zataknila
4. stvar po sebi stvar po sebi; on je u -i dobar čovjek dejansko, v resnici, pravzaprav je dober človek

miràkul m (lat. miraculum)
1. lit. mirakel, srednjeveška drama
2. čudna zadeva, čudo: praviti -e

petljànija ž
1. spletka: sve su ovo laži -e
2. nič prida zadeva: ja neću da se upuštam u ovakvu -u
3. prazno govoričenje: petljanija kupus ne začinja
4. vmešavanje v tuje zadeve: baš nam treba petljanija!

sèoština ž vaška zadeva, vaška rabota, vaška tlaka

uzgrédnōst ž postranska, mimogredna zadeva

zádjeva ž (ijek.), zádeva ž (ek.)
1. motnja, težava, zamotana zadeva, ovira
2. dial. suša: zadjeva sve loze oprži

zàmrsa ž, zàmrsak -ska m zapletena zadeva

zapetljàncija ž pog. zamotana, zapletena zadeva

ćóše ćóšeta in ćòšeta s (t. köše, perz.)
1. ogel, vogal, ogal: nestao je za ćošetom; okruglo pa na ćoše na tri ogle okrogel pes, zadeva je nejasna, nedoločena, zvita
2. kot: ćoše u sobici

kȁšalj kȁšlja m kašelj: suhi kašalj; magareći kašalj = veliki kašalj = hripavac med. oslovski kašelj; lijek, lek protiv -a; mačji kašalj bagatela, bezpomembna zadeva

lèći lȅžēm, lȅgnēm, lȅzi, lègoh lèže
1. leči: leći u postelju, na zemlju; leći bolestan
2. vgnezditi se: u njegovu pamet legla je ova misao
3. položiti: žena ga legnu na krevet
4. pomiriti se, prenehati: legla je kiša; leglo je neprijateljstvo
5. zaiti: sunce je leglo za goru
6. zavzeti se: pisac je gotov da legne sav za ono što kaže
7. umreti: kada bude leglo pokoljenje moje, s njim ću i ja leći na krilo Vardara
8. krv će leći između nas med nami bo nastalo smrtno sovraštvo; leći na rudu sprijazniti se s položajem; stvar je legla zadeva je potlačena

mȕčnī -ā -ō gl. mučan: tako je prošao njegov mučni život; -a je to rabota to je težavna zadeva

nȅspōran -rna -o
1. nesporen: -o pitanje
2. nepravden: -o djelo nepravdna zadeva

pȅćka ž pečka, pečica: i mala pećka može zagrijati, zagrejati sobu; biti devete -e žarilo biti v daljnem sorodstvu; ne budi svakoj pećki žarilo ne vmešavaj se v tisto, kar te nič ne briga, ne praskaj se, kjer te ne srbi; hladna pećka, mokri obojci v slabih okoliščinah se zadeva slabo konča

pokrénuti pòkrēnēm, pokrénuh pokrénu in pòkretoh pòkrete, pòkrēnut -a
I.
1. kreniti, premakniti: pokrenuti koga s mjesta; pokrenuti vojsku; pokrenuti krake oditi; led se pokrenuo zadeva se je končno premaknila
2. pognati: pokrenuti mašinu, stroj, divljač
3. razgibati: vjetar pokrenu granje
4. sprožiti: pokrenuti neko pitanje, problem
5. ganiti, pripraviti do: pokrenuti srce na ljubav; pokrenulo mi se srce raznežil sem se; pokrenula mi se žuč razjezil sem se
6. ustanoviti: pokrenuti novine
7. povzdigniti: pokrenuti intelektualni život
II. pokrenuti se
1. premakniti se
2. zganiti se: zub se pokrenuo zob se je zacel majati

príroda ž (rus.) priroda, narava: materijalna i duhovna priroda; živa priroda živa narava, organski svet; mrtva priroda
1. neorganski svet, mrtva narava
2. tihožitje; neživa priroda neorganski svet, neživa narava; po -i po naravi; to je stvar, predmet hitne -e to je zadeva nujne narave; to proizlazi iz -e stvari to izhaja iz narave stvari; plačati u -i plačevati v naravi; davati danak -i dajati, odrajtovati davek naravi; bio je ljutit po -i

strána ž, tož. strânu, mn. strâne
1. stran: strana svijeta; ležati na lijevoj, na desnoj -i; gledati sa -e od strani; prva strana u knjizi; okrenuti govor na drugu -u obrniti pogovor na drugo stran; prostirati, širiti se na sve -e; na -u ići iti na stran; na -u metnuti, ostaviti na -u dati, pustiti na stran; na -u pozvati na stran poklicati: novu -u okrenuti novo stran obrniti, na novo začeti; s božje -e moliti za božjo volji, pri kriščevih ranah rotiti; zarađivati sa -e po strani zaslužiti; nauka mu nije sa -e znanost mu ni postranska zadeva; na sve četiri -e svijeta; šalu na -u šalo na stran; debela strana zadnjica, rit
2. stranica, stranska ploskev: kocka ima šest strana
3. tujina: otići na stranu, živjeti na -i
4. kraj, pobočje: strana brijega
5. spol: muška i ženska strana; držati kome -u podpirati koga; s onu -u na drugi strani; ćorava mu strana! naj ga vrag vzame!