Franja

àfront m (fr. affront) afront, oster nastop proti komu: afront protiv koga

anti- (gr. anti) predpona proti

bjegùnica ž (ijek.), begùnica ž (ek.)
1. begunka
2. dekle, ki se poroči proti volji staršev
3. žena, ki pobegne od moža

diljem predl. z rod. zastar.
1. vzdolž: diljem cijeloga tabora
2. proti: diljem doma
3. v teku: nije diljem cijeloga ljeta padala kiša vse leto ni deževalo

dòbjeglica m, ž (ijek.), dòbeglica m, ž (ek.)
1. pribežnik -nica
2. dekle, ki proti volji svojih staršev pobegne v fantovo hišo in se z njim poroči

dòbjegnuti -nēm (ijek.), dòbegnuti -nēm (ek.)
1. pribežati, zateči se: dobjegnuti u varoš, iz zarobljeništva
2. (o dekletu) uskočiti, zbežati k fantu proti volji staršev in se z njim poročiti

duž predl. z rod.
1. vzdolž: Mačva se prostire duž Drine
2. proti: oni krenuše duž sela
3. po: sinovi služahu duž cijele, cele sofre rakiju
4. prijatelji se ne vide duž cijele, cele godine se ne vidijo celo leto

frȍnda ž (fr. fronde) fronda, socialno-politično gibanje v 17. st. proti absolutizmu v Franciji

grijèšiti grȉešīm (ijek.), gréšiti grêšīm (ek.)
I.
1. grešiti: griješiti protiv zakona; griješiti o zakone božje
2. navajati na greh: nemojte me griješiti
3. nakopavati si greh: griješiti dušu
4. delati napake: griješiti u računu
II. griješiti se
1. grešiti: neču da se griješim, nisu svi Turci takvi
2. grešiti proti: naši pisci često se griješe o književni jezik

hàjdūk -úka m (madž. hajdú, t. hajdut)
1. hajduk, upornik proti turškioblasti
2. razbojnik, cestni ropar
3. premetenec
4. bot. navadni plotni slak
5. dlakavi vrbovec

insekticídi -ídā m mn. (lat. caedo cecidi) insekticidi, sredstva proti insektom

k, ka predl. z daj.
1. k (pred k in g) h: ode k materi; sjesti k ručku sesti h kosilu; idem ka gospodinu grem h gospodu; približujem se k mestu približavam se ka gradu; obratio se ka kralju obrnil se je h kralju
2. proti: put k Prizrenu, udariti k istoku napotiti se proti vzhodu; oblaci se dižu k nebu; udaću se k jeseni omožila se bom proti jeseni; obrnuti glavu k prozoru
3. do: ljubav k narodu
4. za: naš ustanak protiv fašizma poslužio je k oslobodenju i okolnih naroda

kontra predl. z daj. in rod., proti: zaustavljati se kontra čijem naredenju; ti si na sudu svjedočio kontra mene

kòsati -ām z jadrnico križariti proti vetru

latìnāš -áša m katoliški duhovnik, ki je v srednjeveški Hrvaški bil za latinski obredni jezik proti slovanskemu

mandr̀ljati -ām
1. onegaviti, delati nekaj kot proti svoji volji: iznosio je stvari polagano, jer to su stvari Hadžijine, ne smije se s njima mandrljati
2. lajnati: mandrljamo razne pjesme o otadžbini

mimo predl.
I. s tož.
1. mimo: ići mimo kuću
2. od: on je veći mimo sve ostale momke
3. proti: če večeri je, mimo običaj, pio mnogo
II. z rod.
1. mimo: prođoh mimo kuće
2. v nasprotju: danas je mimo običaja dugo izostao od kuće
3. proti: postupio je mimo naše volje

mrežopolàgāč -áča m (ijek., ek.) pomožna vojna ladja za polaganje mreže proti podmornicam in torpedom

na predl.
I. s tož.
1. na: sjesti na konja; nagaziti na minu; popeti se na krov; pasti na dno; izaći na sunce; doći na vidjelo priti na svetlo; staviti komu lisice na ruke; stići na Cetinje; staviti, metnuti nešto na led; došao je red na tebe; na svako treće gazdinstvo dolazi po jedan stručnjak; zemlju ćemo podijeliti na manje parcele; koliko zarađuješ na mjesec; sat ide točno na minutu, tačno na minut; od petka na subotu; napredovanje od poručnika na kapetana; sprema se na kišu; raditi na mahove, na prekide; naviknuti se na rad; pristati na uvjete, na uslove; naići na opoziciju
2. v: biti komu na korist, na teret
3. proti, nad: ići na neprijatelja
4. s, z: na silu = na zor s silo
5. zoper, proti: žaliti se na što, na koga
6. stalne zveze: on je na oca vrgel se je po očetu; miriše na ružu diši po vrtnici; na nedjelju dana prije Nove godine teden dni pred novim letom: doći na jesen priti proti jeseni, na jesen; umrijeti na prečac na naglem umreti; prodaja na malo; na dva sata vožnje od našega grada dve uri vožnje
II. z mest.
1. na: knjiga je na stolu; bubuljica na tijelu, na telu; ležati na samrti ležati na smrtni postelji; pisati na stroju, na mašini
2. s, z: zemlju, slavu je na maču stekao z mečem pridobil
3. po: ići na štakama; koliko vas ima na broju
4. pri, ob: stajati na vratima; bitka na Marici; Biograd na moru; Frankfurt na Majni, na Odri; Skadar na Bojani
5. stalne zveze: prvak na sablji prvi v sabljanju; junak na jeziku dolgojezičnež; na muci se poznaju junaci v trpljenju se razodene, kdo je junak

naopòslen, naopòslom prisl.
1. v prihodnje
2. po soncu, od vzhoda proti zahodu: okrenuti što naoposlen
3. pravilno: stvari idu naoposlen