Franja

ȍko ȍka s, mn. ȍči, rod. òčijū in òčī, daj. òčima, tož. ȍči in òka
1. oko: vidjeti što svojim očima; gledati komu u oči; ići komu s očiju; ocijeniti nešto od oka; biti kome trn u oku; bacati, baciti kome pijesak, prašinu, pepeo u oči; biti nekome na oku, na očima biti komu na očeh; biti momak od oka biti fant od fare; biti s nekim kao luk i oči ne se razumeti s kom; izvaditi kome oči iztakniti komu oči; vrana vrani oči ne vadi vrana vrani ne izkljuje oči; gledati pravo u oči gledati naravnost v oči; gledati smrti u oči; dati nešto na lijepe oči; daleko od očiju, daleko od srca; gutati očima požirati z očmi; ovaj bi zavadio dva oka u glavi ta je velik spletkar; zapeti za oko pasti v oči; sad mi je puklo pred očima sedaj so se mi odprle oči; iz oka iz boka kakor koli, za vsako ceno
2. tih, miren vrelec
3. mesto v jezeru s podvodnim vrelcem
4. oko: oka na grani, na drvetu
5. predal v kašči: oka su prepuna žita; ambarska oka
6. odprtina pod lokom mostu: oko kod mosta
7. linica na vratih, gl. tudi špijunka
8. oko: oko u mreže
9. sence: slijepo oko
10. kurje oko kurje oko
11. oko, cepič: cijepljenje, cepljenje, kalemljenje na oko

oko predl. z rod.
1. okoli, okrog: oko dvora, kuće, Božića, Nove godine
2. za: parničiti se oko livade pravdati se za travnik; nastojati oko čega prizadevati si za kaj

ȍko prisl. okoli, približno: oko tri metra; oko stotinu dinara

òkō òkola m, òkol òkola m dial.
1. tabor, taborišče: vraća se kroz neprijateljski oko k svojima
2. okol, ograjen prostor ob hlevu, kamor izpuščajo živali: pustiti svinje u oko

ȍko prisl. gl. okolo

díkino ȍko s bot. mačeha

òkce -eta s, mn. òkca
1. očesce
2. celica čebelnega sata
3. vboklina, mošnjica, recessus
4. oko na mreži, vezenini: vezično okce
5. oko: okulacija na okce

klávus m (lat. clavus) med. klavus, kurje oko

načkíljiti nàčkīljīm mežikavo pogledati, odpreti oko: ležao je potrbuške i načkiljena desnog oka

òčēnje s agr. cepljenje na oko, okuliranje

òčiti -īm dial.
I.
1. cepiti na oko, okulirati: mladice mogu se očiti još i prve godine
2. gledati, paziti: stočar oči što mu ovce vrijede
II. očiti se
1. gledati se: hoću da kažeš sada gdje nam se oči oče
2. ekspr. postavljati se: kuvar se upravo očio svojom vještinom

okànica ž posoda, steklenica, ki drži oko, gl. oka: okanica šljivovice

okulácija ž (lat. oculus) agr. okulacija, cepljenje na oko

okulírānje s agr. okuliranje, cepljenje na oko

okulírati okùlīrām agr. okulirati, cepiti na oko

omàtīdīj -ija m, omàtīdijum m (gr.) omatidij, oko kot sestavni del sestavljenih facetnih ali mrežastih oči čebele, žuželk in rakov

osijècati òsijecām (ijek.), osécāti òsēcām (ek.)
I.
1. odsekovati, odrezovati
2. ocenjevati, na oko odmerjati: tako moja pamet osijeca potricu tako moja pamet ocenjuje škodo
3. slabo brati: a kada svoje pismo tako osijecaš, a da što bi s tudim činio
II. osijecati se zadirati se: osijecati se na koga

pȍglēdan -dna -o
1. viden: odasvud -a gora
2. ugleden, lep za oko: njegova -a žena

trȅnuti -nēm
1. treniti: trenuti okom; dok okom treneš; koliko bi okom trenuo
2. zatisniti oko: noćas nisam ni trenuo

zèmlja ž, daj. zȅmlji, tož. zȅmlju, mn. zȅmlje zemálja
1. zemlja: ležati na -i; sravniti sa -om zravnati z zemljo; tresnuti o -u treščiti ob tla; gori mu zemlja pod nogama; zbrisati što s lica -e; zemljo, otvori se te progutaj sve zabušante; nalaziti se iza trideset zemalja nahajati se nekje zelo daleč, v deveti deželi; ispod -e raditi protiv koga zahrbtno rovariti proti komu; nestao je kao da ga je zemlja progutala; čardak ni na nebu ni na -i; sastaviti koga s crnom -om podreti koga na tla; laka mu domaća zemlja!; ničija zemlja nikogaršnja zemlja, dežela
2. kretanje Zemlje oko Sunca, Ognjena zemlja
3. dežela, pokrajina: -e u razvoju; obećana = obetovana -; istjerati koga iz -e; nacizam i fašizam su htjeli za vječita vremena porobiti našu -u
4. prst: masna zemlja; porculanska, porcelanska zemlja; pjeskovita zemlja
5. zemlja, zemljišče: općinska, opštinska zemlja; zadružna zemlja