Franja

nȅbo s
1. nebo: zvjezdano, južno, sjeverno nebo spavati pod vedrim -om; s -a pa u rebra prisl. nepričakovano
2. nebesa: biti u devetom -u; otići na nebo; smilova se nebo na njega
3. nebo, baldahin: nositi nebo nad velečasnim; nebo nad prijestolom, prestolom, nad posteljom

nèbēsje s nebo: vinuti se pod nebesje vzleteti pod nebo

nèbnica ž nebo, baldahin: nebnica od grimizna baršuna

baldàhīn -ína m (it. baldacchino) baldahin, nebo nad posteljo, prestolom, pri procesiji ipd.

bjelòvedrina ž (ijek.), belòvedrina ž (ek.) rahlo zastrto nebo

gáliti gâlīm pesn.
I.
1. pomirjevati: galiti buru
2. tolažiti, blažiti: smijehom žeđ u srcu galim
3. hrepeneti: duša mu za ljepotom, lepotom gali
II. galiti se vedriti se: nebo se gali

nebòlik -a -o kot nebo, sinji: -a boja

nebònoša m kdor nosi nebo

nèpce s, mn. nèpca nebácā in nȅbāca anat. nebo v ustih, palatum: meko, tvrdo nepce; pritisnuti jezik na nepce

pȁvedrina ž na pol vedro nebo

pròlizine ž mn.
1. mesta v reki, kjer voda ne zamrzne
2. vedro nebo, vedrine med oblaki
3. oguljena, odrgnjena mesta na obleki

stŕmiti str̄mīm štrleti, kipeti v nebo: ti si hrast koji je preturio sve oluje i strmi k nebu

zànēblje s nebo kot ozadje: Učka gora se ljubičinom bojom odbija od plamenog -a

zȁstava ž, zȃstava ž
1. zastava: ploviti pod jugoslovenskom -om; biti pozvan pod -u biti poklican pod zastavo; istaknuti državnu i partijsku -u; bijela, signalna zastava; istaknuti -u na pola koplja izobesiti zastavo na pol droga
2. drog, na katerem visi keblica pri vodnjaku na vago, gl. deram
3. spodnji konec omizja, mize: u pročelje stari svat, s desne mu strane kum, a u -u vojvoda
4. ekspr. od zahajajočega sonca ožarjeno nebo

dodirívati -dìrujēm
I. dočikati (se): dodirivati škakljiv slučaj; čini nam se kao da nebo dodiruje zemlju kot da se nebo dotika zemlje
II. dodirivati se dotikati se: kuće se dodiruju

gȉnuti -nēm
1. giniti, koprneti: ginuti za kim, za ljepotom
2. umirati: kad ginu naša djeca u ratu, neka i mi izginemo
3. hirati: ginuo je sve više i više; on poče naočigled ginuti i malaksavati
4. to mi ne gine ni poslije to mi tudi pozneje nebo ušlo

kût kúta m mn. kútovi kot: pravi, tupi, oštri ili šiljasti, ispruženi kut; vršni kut sovršni kot; posmatrati što pod drugim -om; zavući se u svoj kut; zrake kojima su kutovi omedeni zovu se kraci; babji kut babji kot, nebo na severozahodu

podmláditi pòdmlādīm pomladiti: podmladiti organizaciju; društvo se podmladilo; podmladilo se nebo nebo je vedro, tu pa tam z oblački, kar kaže na dež

sjȅći sijèčem (ijek.), sȅći séčēm (ek.)
I.
1. sekati: sjeći drva; sjeći meso; ova linija siječe onu krivu; sjeći granu na kojoj se sjedi
2. rezati: sjeći što nožem; sjeći makazama, škarama na komade; sjeći u drvetu; nož ne siječe; vjetar siječe po licu; brod siječe kroz talase, kroz valove; sjeći okuku rezati ovinke; sjeći vino rezati vino; sjeći kome duvan na glavi prizadevati komu velike težave; sjeći raju ubijati rajo
3. klati (v kartah): kecom sjeći kralja
4. prevzdigniti (karte): ti si sada na redu da siječeš
5. temeljito reševati naloge: on je jedan od onih koji sve sijeku na panju
6. zbadati, šavsati z jezikom: ona sijeće sve kao na panju
7. striči: on siječe hlačnice da zakrpi dupe = on siječe čakšire i krpi tur izmazati se iz ene nevšečnosti, pa pasti v drugo
8. kula siječe nebo stolp se dviga v nebo
II. sjeći se
1. sekati se, križati se: na Kajmakčalanu se sijeku dva planinska masiva; gdje se sijeku Njegoševa i Gajeva ulica
2. bojevati se: nije dično da se dužde siječe s Furlanom