Franja

grâd m, mest. u grádu, mn. grȁdovi, rod. gradóvā
1. mesto: glavni grad metropola; gornji, donji grad vječni, večni grad Rim; studentski, filmski, univerzitetski grad; grad mrtvih pokopališče; cijeli grad govori o tome
2. grad, trdnjava, citadela: Ljubljanski grad, gl. tudi burg

kȁzba ž (ar. qasab) mesto, grad, trdnjava: kazba u sjevernoj Africi, gl. tudi kasaba

mètāljka ž šport. mesto, odkoder fantje tekmovalci mečejo kamen z rame

mjȅsto s (ijek.), mȅsto s (ek.)
1. kraj: Ljubljana s okolinom -ima
2. prostor: metnuti knjigu ma svoje mjesto; ona je sjela, sela na tvoje mjesto
3. mesto: svatko da stoji na svome -u, da stane na svoje mjesto
4. radno mjesto delovno mesto; glasačko mjesto volišče; zborno mjesto
5. točka: to je njegovo bolno mjesto
6. služba, službeno mesto: molba za mjesto sudije; žaliti se na najviše mjesto pritožiti se na najvišje mesto, molim -a! prosim, prostor!
7. biti na -u mrtav biti pri priči mrtev; biti na -u biti primeren; na licu -a na kraju samem

Nedòdija ž, Nedòdīn -ína m dežela, mesto, odkoder ni vrnitve: otišao je u Nedodiju; sve je otišlo u Nedodin

rȁstoka ž raztok, mesto, kjer se reka deli na rokava

stàjalīšte s
1. stojišče, mesto, kjer kdo stoji: stajalište osmatrača
2. stališče: u poslu se sve gleda sa -a koristi i učinka
3. postajališče: stajalište autobusa, tramvaja

šȅher m (t. šehir, perz.) dial. mesto: šeher Sarajevo; Novi šeher; Gornji šeher

vároš ž, m (madž. város) mesto: ići u varoš; vraćati se iz -i; po -ima je nekada živelo strano stanovništvo; cijela varoš govori o tome; do -a ima još sat i po

vrùćac -ćca m
1. mesto, kjer potok, reka, jezero ne zamrzne
2. ekspr. ogenj, žar: ništa gore nego kad u čovjeku proradi vrućac

advokatúra ž advokatura, odvetništvo, mesto advokata, odvetnika: moliti za -u

akròpola ž, akròpolj m, ȁkropolj m (gr. akropolis) akropola, mestni grad, gornje mesto

bȁkva ž (t. baki)
1. označeno mesto, kjer stoji tekmovalec, dvobojevalec ipd.: igrači obilježe, obeleže -u odakle će skakati, i svaki stane na -u pa odande skače unaprijed, unapred
2. ekspr. kraj, točka odhoda: došli smo na -u našeg polaska
3. dial. majhen klepalnik

bjelìna ž (ijek.), belìna ž (ek.)
1. belina: bjelina kože, hartije, papira, kreča, vapna
2. svetloba: bjelina jutarnjeg neba
3. sivina, sivost: -e u kosi i bradi
4. bela obleka: ljeti se nosi bjelina
5. prazno, cenzurirano mesto v časniku: novine su pune bjelina
6. belo sadje, grozdje, jabolka, slive

brànīšte s obrambno mesto

brìsotina ž zbrisano, prečrtano mesto v besedilu

brȏd brȍda m, mest. na bròdu, mn. bròdovi
1. ladja: ratni, ribarski, trgovački, putnički, školski, obalni, svemirski, vasioni, vasionski, kozmički brod; brod svjetionik; kuda brod, tu i barka ravnati se je treba po večini
2. cerkvena ladja: srednji brod i dva bočna -a bazilike
3. brod, plitvina: preći preko rijeke na brodu; Timok se obično gazi na -ovima, a ima i mostova preko njega
4. brod, plovilo: -om se prevesti preko Drine
5. ribolovno mesto v jezeru

dvògrāđe s, dvògrađe s dvomestje, dvojno mesto: dvograđe Beograd-Zemun, Rijeka-Sušak

istúrati ìstūrām
1. naprej porivati
2. postavljati na vidno mesto, eksponirati: zašto vi isturate Gogolja

ìsturiti -īm
I.
1. naprej poriniti, naprej pomakniti: nemoj da isturiš trbuh, isturi prsa
2. izobesiti: isturiti zastavu na ulicu
3. postaviti na vidno mesto: isturiti straže
4. izstreliti: isturiti pušku
5. pognati, vreči iz: tuđa zemlja isturiće stranca
6. isturiti riječ spregovoriti
II. isturiti se
1. pokazati se, pojaviti se: u po toga krvavoga jada isturi se delija neznana
2. pomakniti se: isturiti se naprijed, napred