Franja

Zadetki iskanja

  • bȅsa ž (alb. besë)
    1. obljuba, beseda: kod Albanaca je besa svečano obećanje zaštite gostu ili bjeguncu
    2. sporazum, nagodba
  • bèsjeda ž (ijek.), bèseda ž (ek.)
    1. govor: svečana, oproštajna, nadgrobna, prijestona, prestona besjeda
    2. govor, pridiga: besjeda na Gori
    3. beseda, govorica: njena pomirljiva besjeda
    4. nekdaj prireditev ob prazniku svetega Save: svetosavska besjeda
    5. beseda, čitalniška prireditev
  • gȍvōr -ora m, mest. u govòru
    1. govor, beseda: sad je o tome govor; sloboda -a; upadati u govor vezani, neupravni, posredni, indirektni govor dječji govor; šifrirani govor
    2. govor: održati govor pred skupštinom, narodom
    3. pogovor: zametnuti govor začeti pogovor
    4. govorica: prepoznati koga po govoru
    5. narečje, govor, govorica: ijekavski, ekavski govor
  • poštápalica ž, poštàpāljka ž
    1. opora: kći mu je bila poštapalica u starosti
    2. beseda, ki jo kdo brez potrebe uporablja v govoru, v pisanju, nekako iz zadrege: to je, dakle, danas, ovaj, svakodnevni, kako da kažem, običaj kod, ovaj, našega naroda; koliko imate goveda u štali, pa čujte, ne bih vam mogao, ovaj, odmah odgovoriti
  • rȉječ ž, mest. u rijèči (ijek.), rêč ž, mest. u réči (ek.)
    1. beseda: časna, poštena riječ; to su prazne -i; donosimo i stare, neobične dijalekatske, provincijalne -i; držati, prekršiti, podijeliti; zamoliti za riječ; imati, voditi glavnu riječ; krilata riječ krilatica; na riječima biti dobar v besedah biti dober; o tome ne može biti ni -i; to je moja posljednja riječ; uhvatiti koga za riječ ujeti koga pri besedi; neću ni -i da čujem; ukrštene -i križanka; govoriti riječ po riječ govoriti besedo za besedo
    2. govor: o tome će biti riječ kod ručka o tem, se bo govorilo pri kosilu
  • rȉjek m, mest. u rijèku, mn. rjȅkovi in rijèkovi (ijek.)
    1. beseda: štono rijek kot se reče
    2. izrek
  • slȍvo s
    1. črka, pismenka: latinska, glagoljska, ćirilska, štamparska -a; zapisati, zabilježiti što zlatnim slovima zapisati kaj z zlatimi črkami; to je mrtvo slovo na papiru; što određuje slovo zakona
    2. beseda: da ne čujem ni -a više; napisati -ima i ciframa; jednim -om z eno besedo, skratka
    3. govor: svečano, oprosno, prigodno, posmrtno slovo
    4. slovo na slovo vrsta družabne igre
  • vjȅrica ž (ijek.), vȅrica ž (ek.) beseda, moška beseda
  • abrakadàbra ž (hebr.)
    1. abrakadabra, magična beseda, zapisana na amuletu
    2. nesmisel
  • àmān -ána m (t. aman, ar.)
    1. milost: "Aman, aman!" - starac pišti; pasti na aman kleče prositi milosti
    2. moška beseda: Turci u kneza aman zaiskaše; izlazi, robe, na aman
    3. medm. pri moji veri, za božjo voljo: tako mi -ana, nisu me nigdje ni pitali za teskeru; što to radiš, -ana ti!
  • badàvā prisl. (t. bâd-i hava, perz. , ar.)
    1. zaman, zastonj: badava ga je čekala; badava sav trud
    2. zastonj, brezplačno: roba je badava
    3. brez razloga, brez vzroka: bojim se da me dlanovi svrbe badava
    4. poudarna beseda: badava, ta žena ne beše kao druge što su res je, ta žena ni bila takšna, kakor so druge
  • brȁtskā ž, daj. brȁtskōj, mest. u brȁtskōj bratska beseda, ljubezen: da mi -u našu izvršimo, da se, pobro, darujemo darom
  • dȍgovōrna ž domenek, domenjena beseda: dogovorna je najbolja; u dogovornoj
  • dvòrječica ž (ijek.), dvòrečica ž (ek.) dvopomenska beseda
  • hipokorìstik m (gr. hypokoristikón) lingv. hipokoristik, ljubkovalna beseda
  • kȍrelatīv m
    1. gl. korelat: Bosna je zemlja mržnje i straha. Ali da ostavimo po strani strah koji je samo korelativ te mržnje
    2. lingv. korelat, soodvisna beseda: riječi takav-kakav; toliki koliki; isto tako - kao u korelativnom su odnosu
  • kovànica ž
    1. lingv. skovanka, skovana beseda
    2. redko okovje na vratih
    3. dial. kosa: kositi -om
  • krìlatica ž
    1. krilata žival, ptica, konj, kača
    2. krilatica, krilata beseda
    3. v ljudski pesmi pridevek junaku Relji iz Pazara: Relja Krilatica
    4. ekspr. letalo, avion: zurili su u nebo, ispod koga su šestarile -e ličeći na tamne ptice
  • mudrìna ž
    1. modrost: naoblači čelo, skupi obrve, jer to su obilježja, obeležja -e
    2. moder postopek, modra beseda: ko najviše posiječe glava, najbolji je skolar među njima, -e im druge ne trebaju
  • neologìzam -zma m (gr. neos, logos) lingv. neologizem, nova beseda