Franja

v s neskl. osemindvajseta črka latinične abecede, tretja cirilske i glagolske azbuke; malo v, veliko V; v rimskem zapisovanju številk V znak za pet (5); v. kratica za vidi (= glej) in vek, vijek (20. v.), v kemiji kratica za vanadijum, vanadium (V), v fiziki kratica za volt (V) in v geometriji kratica za prostornino (V), volumen in višino (v)

do predl.
I. z rod.
1. do: od riječi do riječi, od reči do reči
2. poleg: on sjedi do mene; konj do konja, junak do junaka
3. za: nije mi stalo do toga
4. od: to ne stoji do mene to ni odvisno od niene
5. na, v: krivica je do njega krivda je na njem; on je kriv
II. s tož.
1. razen, kot: u onoj gužvi nisam mogao čuti do viku
2. razen: svi do jednoga vsi razen enega

na predl.
I. s tož.
1. na: sjesti na konja; nagaziti na minu; popeti se na krov; pasti na dno; izaći na sunce; doći na vidjelo priti na svetlo; staviti komu lisice na ruke; stići na Cetinje; staviti, metnuti nešto na led; došao je red na tebe; na svako treće gazdinstvo dolazi po jedan stručnjak; zemlju ćemo podijeliti na manje parcele; koliko zarađuješ na mjesec; sat ide točno na minutu, tačno na minut; od petka na subotu; napredovanje od poručnika na kapetana; sprema se na kišu; raditi na mahove, na prekide; naviknuti se na rad; pristati na uvjete, na uslove; naići na opoziciju
2. v: biti komu na korist, na teret
3. proti, nad: ići na neprijatelja
4. s, z: na silu = na zor s silo
5. zoper, proti: žaliti se na što, na koga
6. stalne zveze: on je na oca vrgel se je po očetu; miriše na ružu diši po vrtnici; na nedjelju dana prije Nove godine teden dni pred novim letom: doći na jesen priti proti jeseni, na jesen; umrijeti na prečac na naglem umreti; prodaja na malo; na dva sata vožnje od našega grada dve uri vožnje
II. z mest.
1. na: knjiga je na stolu; bubuljica na tijelu, na telu; ležati na samrti ležati na smrtni postelji; pisati na stroju, na mašini
2. s, z: zemlju, slavu je na maču stekao z mečem pridobil
3. po: ići na štakama; koliko vas ima na broju
4. pri, ob: stajati na vratima; bitka na Marici; Biograd na moru; Frankfurt na Majni, na Odri; Skadar na Bojani
5. stalne zveze: prvak na sablji prvi v sabljanju; junak na jeziku dolgojezičnež; na muci se poznaju junaci v trpljenju se razodene, kdo je junak

od, oda predl. z rod.
1. od: ići od kuće do škole; evo ti od mojih novaca; udaljujem se od grada; od jutros te čekam; došlo je pismo od strica; uzmi ključ od ormara; on je slijep od rodenja; u ovoj samoposlužnoj trgovini možete dobiti sve od šivaće igle do lokomotive
2. od, mimo, izmed: on je veći od mene; on zna manje od drugih; od svih najbolji izmed vseh najboljši; jedno od njih nošaše svijeću eden izmed njih je nosil svečo; od svih je ljepša mimo vseh je lepša
3. zaradi: umrijeti od gladi; razboljeti se od tuge
4. v: to je nama od koristi, od pomoći
5. iz: haljine od kadife, od svile
6. pred, od: tko se od ljudi krije, bolje da ga nije
7. s, z: varoš od sto hiljada stanovnika; djevojka od sedam godina

stjȅrati -ām (ijek.), stȅrati -ām (ek.) segnati skupaj, dol, v: stjerati ovce u gomilu; stjerati koga s konja; stjerati koga u sirotinju

stjerívati stjèrujēm (ijek.), sterívati stèrujēm (ek.) seganjati skupaj, dol, v

tokom predl. z rod. v teku, med, v: tokom srednjega vijeka v srednjem veku; tokom rata med vojno

u predl.
I. z rod.
1. pove, da nekdo nekaj ima, da je nekomu nekaj lastno: u djevojke duge trepavice
2. pri, med: u nas to nije običaj pri nas to ni navada; u nas se to ne radi med nami se to ne dela
3. pri: knjigu sam ostavio u njega
II. s tož.
1. v: idem u školu; uzeh pero u ruku
2. izraža način: ići u korak s kim; dati novac u zajam; u jednu nogu obuven; zvoniti u sva zvona
3. izraža čas: u staro doba se živjelo skromno
III. z mest. v: živjeti u gradu; držati nešto u pameti; u dobru se ne ponesi, a u zlu se ne ponizi; kad u jutru dan osvane; djevojka tanka u struku

úkačiti se -īm se
1. stopiti na, v, povzpeti se: ukačiti se na konja, u voz, na kola
2. priključiti se: dve devojke dohvatiše župana ispod ruke, za njih dve se ukačiše još dve, i tako ga odvukoše

unutar predl. z rod. znotraj, v: unutar naših državnih granica

za predl.
I. z rod.
1. za: za života; za vlade Stefana Nemanje, kralja Tomislava; za pontifikata Pavla VI
2. izraža željo: za srećna puta!
II. s tož.
1. za: boriti se za narod; netko se za list sakrije, a drugi ne može ni za dub; uhvatiti koga za ruku; kupiti za novac; rđa se ne hvata za zlato; ne čini to za živu glavu
2. zaradi, za: stradati za zlobu; trpjeti za neznanje; drag mi je za njegovo dobro srce
3. za, v: list je adresiran za Cetinje; roba se izvozi za Afriku
4. za (časovno): pozivam te za nedjelju uveče; za trenutak smo ćutali
III. z orod.
1. za: ići za kim; to biva dan za danom; čeznuti za kim hrepeneti po kom; sjedjeti za stolom
2. po: svi su otišli za poslom
3. poći za rukom posrečiti se

áčiti se âčīm se
1. spakovati se v govorjenju: govori ljudski, što se ačiš
2. pačiti se: ja im dajem savjete, a oni se meni ače

àda ž (t. ada) otok v reki, osredek: Ada Ciganlija, Ada-Kale

àdab m (ar.) v srednjeveški arabski književnosti poučna literatura, nekakšna enciklopedija

adàmīt -íta m pripadnik sekte, katere člani so se v "Adamovem kostumu" udeleževali verskih obredov

àdept m (lat. adeptus)
1. adept, mojster v svoji stroki
2. goreč pristaš kake ideologije

àdica ž otoček v reki

adjútum m (adjutum) adjutum, pomoč, podpora, prispevek v denarju: i on je dao svoj adjutum

adverbìjāl -ála m lingv. adverbial; pridevnik v funkciji prislova

Ađanin m, mn. Ađani prebivalec mesta Ade v Bački