Franja

po prisl. pol: po sata; na po puta; u po bijela dana pri belem dnevu; dan po dan i mjesec prode dan za dnem in mesec je naokrog; mi napredujemo oprezno, korak po korak korak za korakom; zrno po zrno, eto pogača zrno do zrna in pogača je tu; dovodili su ih dvojicu po dvojicu pripeljali so jih, dva po dva; to se je dogodilo sada po drugi put sedaj drugič; bio je mislilac i po bil je velik mislec; slušati priču na po uha poslušati zgodbo z enim ušesom; to sam uradio bez po muke to sem naredil z lahkoto

po predl.
I. s tož.
1. po: ići po drva; po svu noć razmišlja o privrednim problemima; glavica salate je po dvadeset dinara; zbog okupatorova terora po cijela sela ostajala su prazna
2. za: stvar je opasna po život; stalo mu je bilo do svade po svaku cijenu; kaži sve po redu, bit će bolje po te; zlo po muškarca o kojemu se ne govori, zlo po ženu o kojoj se govori; stare knjige prodavao je dacima po dobre pare
II. z mest. po: suditi po zakonu; on mi je rod po ocu; varnice su se rasipale po vagonima i po ljudima; ploviti po moru; po govoru, ja bih rekao da je stranac; i po meni će ljudi živjeti; ne valja govoriti da ćemo diskutirati, diskutovati po ovome pitanju, bolje je reći o ovome pitanju

čȕk pò čuk prisl. po malem, počasi: pjevale djevojke njegova junačka djela, a pjesme jesu hodalice puste, pa čuk po čuk, razglasa se njegovo ime po svoj okolici

mȉc pò mic prisl. po malem, polagoma: mic po mic došao je do generala

ni pò što prisl. po koliko, po čem: on ne zna ni po što je kupio, ni po što je prodao

po- predpona v samostalniških, pridevniških, prislovnih in glagolskih zloženkah: pomajka, pokćerka; pogust, povelik; podosta, poistiha; poleteti, poletjeti, poležati, porazići se

po pódne prisl. popoldne: dodi k meni o tri po podne i ostani kod mene čitavo popodne

po prílici prisl. približno, nekako: njemu će biti, po prilici, pedeset godina

postràncē, po stráni prisl. ob strani: stajati postrance kiša i šiba postrance u lice dež jih pere v obraz po strani

duž predl. z rod.
1. vzdolž: Mačva se prostire duž Drine
2. proti: oni krenuše duž sela
3. po: sinovi služahu duž cijele, cele sofre rakiju
4. prijatelji se ne vide duž cijele, cele godine se ne vidijo celo leto

glâsom predl. po: glasom ministarske naredbe, što se ljepše kaže: po ministarskoj naredbi, jer je glasom germanizam

iza predl. z rod.
1. izza: iza mojih leđa izza mojega hrbta, za mojim hrbtom; iza grma skoči zec izza grma je skočil zajec
2. za: ići iza pluga iti za plugom; tu se nešto radi iza zavjese za zaveso; samo iza dobroga konja diže se prašina; iza tog nemira osjeća se neizvjesnost za tem nemirom se čuti negotovost
3. po: iza sjednice; iza večere

na predl.
I. s tož.
1. na: sjesti na konja; nagaziti na minu; popeti se na krov; pasti na dno; izaći na sunce; doći na vidjelo priti na svetlo; staviti komu lisice na ruke; stići na Cetinje; staviti, metnuti nešto na led; došao je red na tebe; na svako treće gazdinstvo dolazi po jedan stručnjak; zemlju ćemo podijeliti na manje parcele; koliko zarađuješ na mjesec; sat ide točno na minutu, tačno na minut; od petka na subotu; napredovanje od poručnika na kapetana; sprema se na kišu; raditi na mahove, na prekide; naviknuti se na rad; pristati na uvjete, na uslove; naići na opoziciju
2. v: biti komu na korist, na teret
3. proti, nad: ići na neprijatelja
4. s, z: na silu = na zor s silo
5. zoper, proti: žaliti se na što, na koga
6. stalne zveze: on je na oca vrgel se je po očetu; miriše na ružu diši po vrtnici; na nedjelju dana prije Nove godine teden dni pred novim letom: doći na jesen priti proti jeseni, na jesen; umrijeti na prečac na naglem umreti; prodaja na malo; na dva sata vožnje od našega grada dve uri vožnje
II. z mest.
1. na: knjiga je na stolu; bubuljica na tijelu, na telu; ležati na samrti ležati na smrtni postelji; pisati na stroju, na mašini
2. s, z: zemlju, slavu je na maču stekao z mečem pridobil
3. po: ići na štakama; koliko vas ima na broju
4. pri, ob: stajati na vratima; bitka na Marici; Biograd na moru; Frankfurt na Majni, na Odri; Skadar na Bojani
5. stalne zveze: prvak na sablji prvi v sabljanju; junak na jeziku dolgojezičnež; na muci se poznaju junaci v trpljenju se razodene, kdo je junak

nakon predl. z rod. po: nakon večere; dva sata nakon njegova odlaska; nakon toga

naspram predl. z rod.
1. po: šeće se naspram mjesečine
2. nasproti: naspram kneževa dvora

poslije (ijek.), posle (ek.) predl. z rod. po: poslije oslobodenja; poslije večere

prema predl.
I. z rod. nasproti: kuća prema staroga tornja; ova je žena rdavog vladanja prema svakoga
II. z mest.
1. do: ljubav prema domovini
2. proti: šta smo mi prema njima; ici prema gradu
3. po: vladati prema zakonima; vladati se prema prilikama
4. prema tome potemtakem, torej: mi se prema tome zalažemo za bratstvo svih jugoslovenskih (jugoslavenskih) naroda; biti prema glavi iti za glavo, za življenje; ovo neće biti prema dobru to ne bo dobro

shȍdno predl. z daj. primerno, po: shodno paragrafu 5. Zakona o štampi po paragrafu 5. zakona...

širom predl. z rod. po, širom po: širom cijeloga svijeta, širom celoga sveta; širom Bosne

za predl.
I. z rod.
1. za: za života; za vlade Stefana Nemanje, kralja Tomislava; za pontifikata Pavla VI
2. izraža željo: za srećna puta!
II. s tož.
1. za: boriti se za narod; netko se za list sakrije, a drugi ne može ni za dub; uhvatiti koga za ruku; kupiti za novac; rđa se ne hvata za zlato; ne čini to za živu glavu
2. zaradi, za: stradati za zlobu; trpjeti za neznanje; drag mi je za njegovo dobro srce
3. za, v: list je adresiran za Cetinje; roba se izvozi za Afriku
4. za (časovno): pozivam te za nedjelju uveče; za trenutak smo ćutali
III. z orod.
1. za: ići za kim; to biva dan za danom; čeznuti za kim hrepeneti po kom; sjedjeti za stolom
2. po: svi su otišli za poslom
3. poći za rukom posrečiti se