Franja

u s neskl., sedemindvajseta črka latinične abecede, triindvajseta cirilične in dvaindvajseta glagolske azbuke; malo u, veliko U; v kem. U simbol za uran

ȕdica ž trnek: dvokuka, trokuka udica; prut za -u palica za trnek; povraz za -u vrvica za trnek; metnuti mamac, meku na -u; loviti -om; zagristi -u prijeti, ekspr. odločiti se za težko nalogo

ùhvatiti -īm
I.
1. ujeti: uhvatiti zločinca, pticu u zamku, koga za ruku; mačka uhvati miša; uhvatiti koga na ljepak, koga u laži
2. zalotiti: majka ga je uhvatila medu mangupima
3. prijeti: uhvatiti koga pod ruku, djevojku oko pasa, preko struka; uhvatio me grč; testera, pila je uhvatila
4. zateti: na putu nas je uhvatio mrak; noć me uhvatila nadomak grada
5. odkriti, priti na sled: policija je uhvatila lažni novac
6. prijeti (se): malter neće da uhvati; uhvatilo ga vino
7. pograbiti: uhvatiti koga za kosu, za bradu, za oružje
8. presenetiti, zalotiti: uhvatiti zločinca na djelu, u kradi
9. spreleteti: uhvati me strah, groznica
10. ujeti v pero, opaziti: Nušić ima dar da uhvati smešno oko sebe i da ga naslika
11. vpreči: uhvatiti konje u kola
12. uhvatilo ga vino vino mu je stopilo v glavo; uhvati ga nesvijest omedlel je; uhvatiti račun priti na svoj račun; uhvatiti korijena, korena zakoreniniti se; uhvatiti vjeru s kim dati komu moško besedo; uhvatiti maglu = uhvatiti čistinu pobegniti; uhvatilo ga je sunce prijelo se ga je sonce; uhvatiti put po varoši napotiti se po mestu; uhvatiti pravac stanica napotiti se proti postaji
II. uhvatiti se
1. ujeti se
2. prijeti se: uhvatiti za podršku, za stvarne dokaze
3. oprijeti se: uhvatiti se nekog posla
4. narediti se: uhvati se led na vodi, vrhnje, kajmak na mlijeku; uhvatio se mrak
5. uhvatiti se kome za skut zgrabiti se komu za krilo; uhvatiti se za trbuh od smijeha; uhvatiti se kome srca prirasti komu k srcu; uhvatilo ga u krstima prijelo ga je v križu, začelo ga je trgati v križu; uhvatiti se u koštac s kim spoprijeti se s kom; uhvatiti se u kolo vstopiti se v kolo; uhvatilo se sunce mrknilo je sonce

ùmalo prisl. malodane, skoraj: umalo što ga nije ubio za las je manjkalo, pa bi ga ubil; umalo što nije zadocnio na stanicu

ùmirūćī -ā -ē umirajoči: svetotajstva -ih zakramenti za umirajoče

ùput prisl. takoj, precej: pošlji luda na put, pa hajde za njim uput pošlji norca na pot, pa takoj za njim sam

uređìvāčkī -ā -ō urejevalski: uređivački odbor odbor za ureditev

uslòviti ùslovīm pogoditi (se), izgovoriti se, pridržati si: ekonomsko povezivanje sa zaleđem uslovilo je procvat Trsta ekonomska povezanost z zaledjem je (bila) pogoj za razcvet Trsta; sudije su od 50 izrečenih kazni samo deset uslovili

ùstati ùstanēm, ùstani in ùstāj, ùstah ùsta in ùstadoh ùstade
1. vstati: rano ustati; ona je ustala iz kreveta poslije bolesti; ustati od stola, s lijevom nogom, na lijevu nogu; ustati na oružje prijeti za orožje
2. narasti: voda je ustala
3. vzdigniti se: ustati protiv neprijatelja; naši su narodi jednodušno ustali na okupatore; kad ustane kuka i motika ko se dvigne, kar leze in kar gre

ùzēti ȕzmēm, ùzmi, ùzēh ȕzē, ȕzeo ȕzēla, ȕzēt -a
I.
1. vzeti: uzeti stan, pilulu, komu što, advokata, djevojku za ženu, koga za primjer, za svjedoka, za zlo, koga k sebi u kuću, na račun, lijek, put pod noge, pod najam, u posjed, u zakup, koga pod okrilje; uzeti što srcu vzeti si kaj k srcu; uzeti koga na nišan vzeti koga na muho; uzeti što na sebe prevzeti odgovornost za kaj; bog ga je uzeo k sebi umrl je; davo je uzeo ušur od njega podal se je na slabo pot; uzeti glavu kome vzeti komu glavo, ubiti ga; uzeti za zlo vzeti za hudo, zameriti
2. zavzeti: uzeti grad, neprijateljske rovove, na juriš
3. povzeti: uzeti riječ
4. začeti: on uze govoriti
5. uzeti pod svoje posvojiti; uzeti maha razmahniti se: uzeti dijete za ruku; ja ću uzeti lijevo u ovu ulicu jaz bom zavil na levo, v to ulico; uzmimo da ti nisi došao recimo, da ti nisi prišel
II. uzeti se
1. vzeti se: oni će se sada uzeti, sutra je vjenčanje
2. prijeti se: oni se uzeše za ruke
3. uzela mu se ruka roka mu je ohromela; uzeti se u pamet dobro premisliti, pametno pretehtati, spametovati se

uzrujávati uzrùjāvām (se) razburjati (se): uzrujavati se ni za šta razburjati se za prazen nič

v s neskl. osemindvajseta črka latinične abecede, tretja cirilske i glagolske azbuke; malo v, veliko V; v rimskem zapisovanju številk V znak za pet (5); v. kratica za vidi (= glej) in vek, vijek (20. v.), v kemiji kratica za vanadijum, vanadium (V), v fiziki kratica za volt (V) in v geometriji kratica za prostornino (V), volumen in višino (v)

vȁditi -īm
I.
1. jemati iz: vaditi hljeb iz peći, novac iz novčanika
2. potegniti, vleči: vaditi sablju iz korica; dijete su morali kliještima vaditi
3. vlačiti: vaditi vodu iz bunara, zapušač iz boce
4. izdirati: vaditi zub kome
5. točiti: vaditi med iz saća
6. kopati: iz bosanskih rudnika vađeno je gvožđe, olovo i bakar; vaditi krompir motikom ili rukama
7. puliti: vaditi repu na njivi
8. dvigati, dvigniti: vaditi dokumente, putnu ispravu
9. kupiti: vaditi kartu na željezničkoj stanici
10. iztakniti, iztikati: vaditi kome oči
11. vaditi drugi, treći korijen, koren koreniti
12. vaditi kome dušu moriti, nadlegovati koga; vaditi kesten iz vatre za drugoga hoditi v žerjavico po kostanj za drugega
II. vaditi se
1. reševati se: posavjetovao mu je da se vadi sam kako god zna, a da njega ne miješa u te stvari
2. odškodovati se: moraju da se vade zato što im gosti često odu, a da ne plate ceh

verèsija ž (t. veresi, veresije)
1. up, kredit: uzeti robu na -u; danas za gotovo, sutra na -u
2. pósoda: dati novac na -u; imam u narodu sigurne -e imam med ljudstvom izposojen denar pri zanesljivih dolžnikih; na božju -u na negotovo, na božji lon; davati gotovo za -u dajati boljše za slabše

vèslo s, mn. vèsla vesálā veslo: spustimo jedrila, pa prionemo na -a spustili smo jadra in prijeli za vesla; uhvatismo -a prijeli smo (za) vesla; nisam veslo sisao nisem neumen

vȉjek m, mest. u vijèku, mn. vijèkovi in vjȅkovi (ijek.), vêk m, mest. u véku, mn. vékovi in vȅkovi (ek.)
1. vek: stari, srednji, novi vijek
2. stoletje: prvi vijek naše ere; to je trajalo vjekovima, vekovima to je trajalo stoletja
3. življenje: mladost je dio, deo ljudskoga -a; biti kratka -a; svršiti svoj vijek
4. do -a dokler bom živ; otkako je svijeta i vijeka, otkako je sveta i veka dokler bo svet stal; u vijeke vjekova, u veke vekova na veke vekov, za vse večne čase

vodènjača ž
1. zool. belouška
2. bot. mali pojalnik, Orobanche minor
3. sorta hrušk
4. vodenjača tikva buča grljanka, ki rabi kot posoda za vodo

vòdica ž
1. vodica
2. blagoslovljena voda
3. ekspr. vodeno vino, mleko
4. čistilna, lepotilna vodica
5. očna vodica kapljice za oči
6. bakarska vodica penina iz Bakra

vòditi vȍdīm, vȍđāh vȍđāše; vȍđen -a
I.
1. voditi: voditi koga za ruku, koga pravim putem, na pravi put; voditi djetetu ruku kod pisanja; voditi kolo, vojsku ka pobjedi; voditi nadzor imeti nadzorstvo; voditi račune; voditi radnju voditi trgovino, delavnico; voditi parnicu pravdati se; voditi istragu; ovaj put vodi u propast ta pot pelje v pogubo; voditi poslovne knjige; put vodi u varoš
2. peljati: voditi koga pod ruku
3. voditi računa o čemu računati s čim
4. voditi brigu o čemu brigati se za kaj
5. izvajati: voditi porijeklo, poreklo iz stare porodice
6. voditi riječ imeti prvo besedo; voditi ljubav imeti ljubezensko razmerje; voditi koga za nos; voditi veseo život veselo živeti
II. voditi se
1. voditi se: oni se vode za ruke, za ruku
2. ravnati se: pisac se vodio pri pisanju romana najmodernijim književnim principima
3. hoditi, sprehajati se: cijelo jutro vodi se s tim psom

vrȉska ž
1. kričanje: nastade užasno vriska u sobi; planula naša pojata, začula se vriska i kuknjava žena; Anđa udari u kuknjavu, djeca u -u
2. rezget konj: cara stade lelek za sinom a konja vriska za onom ženom car je začel tarnati za sinom, konji pa so izražali z rezgetom žalost za ženo; stade vriska hata i paripa začelo se je rezgetanje konj; magareća vriska