Franja

mȉjeh m, mest. u mijèhu, mn. mjȅhovi (ijek.), mêh m, mest. u méhu, mn. mȅhovi (ek.) meh: nositi vino u -u: gaziti mijeh od orgulja goniti meh pri orglah; kovački mijeh; oderati koga na mijeh odreti koga na meh

mirìsati mìrišēm (gr. myrizein)
1. dišati: lipa miriše jakim mirisom; mirisati na znoj; to miriše na provokaciju
2. duhati, vohati: mirisati ružu
3. ekspr. marati: ovog mladića ni njegovi ne mirišu
4. ekspr. ovaj već miriše na koljivo ta ne bo več dolgo trave tlačil; čitava situacija miriše na barut položaj kaže na vojno, diši po smodniku

mjȅsto s (ijek.), mȅsto s (ek.)
1. kraj: Ljubljana s okolinom -ima
2. prostor: metnuti knjigu ma svoje mjesto; ona je sjela, sela na tvoje mjesto
3. mesto: svatko da stoji na svome -u, da stane na svoje mjesto
4. radno mjesto delovno mesto; glasačko mjesto volišče; zborno mjesto
5. točka: to je njegovo bolno mjesto
6. služba, službeno mesto: molba za mjesto sudije; žaliti se na najviše mjesto pritožiti se na najvišje mesto, molim -a! prosim, prostor!
7. biti na -u mrtav biti pri priči mrtev; biti na -u biti primeren; na licu -a na kraju samem

mlȉn m, mn. mlȉnovi
1. mlin: parni mlin; mlin na valjke; mlin za kavu; navratrti, navrnuti vodu na svoj mlin napeljati vodo na svoj mlin; navraćati, tjerati vodu na svoj mlin napeljevati
2. vrsta igre: dobro igrati mlin

môst mȍsta m, mest. na mòstu, mn. mòstovi most: lančani most most na verigah; željeznički most železniški most; drveni, pontonski most; pokretni most na rijeci koji se diže za prolaz brodova; manjine su mostovi između država; podići, porušiti most; popaliti za sobom sve mostove

mrâv m, mn. mrȃvi, rod. mn. mrávā in mrávī zool. mravlja: crni ili mrki mrav; rusi ili šumski mrav, bijeli, beli -i termiti; vrijedan, vredan kao mrav priden kot mravlja; prođoše me mravi spreleteli so me mravljinci; ni -a nisam zgazio tudi mravljice nisem pohodil; eto ih iz varoši pljeva i mrav, ima ih na milijune iz mesta jih je brez števila, na milijone jih je

mrȁzov -a -o mrazov: -o cvijeće ledene rože (na šipah); -a sestrica bot. jesenski podlesek, Colchicum autumnale

mr̀tav -tva -o, dol. mȓtvī -ā -ō in mr̀tvī -ā -ō
1. mrtev: mrtav čovjek, jezik, kapital, inventar, vulkan; mrtvi teret mrtvo breme, balast; mrtvi ugao mrtvi kot; mrtvi hod prosti tek; mrtvi kolosijek (kolosek) mrtvi tir; -a ulica, sezona, tačka, zona; -a kopriva bot. mrtva kopriva, Lamium; -a priroda tihožitje; -a straža voj. mrtva straža; -o more mrtvo morje; Mrtvo more; -o slovo na papiru mrtva črka na papirju
2. mrtvaški: mrtvi znoj obli joj cijelo tijelo; mrtvi znoj probi sve prisutne
3. mrtav umoran do smrti utrujen; izbiti koga na -o ime premlatiti koga kot slamo; -o puhalo ekspr. lenuh

mùhur m (t. mühür, perz.) zastar. žig, pečat, štampiljka: na pismu carev muhur, careva jazija na pismu cesarjev žig in cesarjeva pisava

mȕka ž, mest. ù muci
1. muka: samrtne -e; metnuti, udariti, razapeti koga na -e dati na muke; tantalske -e Tantalove muke; vječne, večne -e = paklene -e večno trpljenje; kad ti do najveće -e bude ko boš najbolj trpel
2. trud, napor: s -om ustade težko je vstal; s teškom -om raditi težko delati; to je za mene muka to je zame težko: bez -e nema nauke nič nam ni dano brez napora; o muci grozdovi vise s trudom in vztrajnostjo se dosegajo veliki rezultati
3. med. slabost, vzdigalica, navzeja: hvata me muka vzdiguje se mi; osećao se težak i mučan miris kravljeg masla i loja od koga nenavikla čoveka muka hvata
4. besnost: od -e plakati
5. s trudom pridobljeno: živjeti od tuđe -e
6. težava, nesreča: na muci se poznaju junaci v nesreči vidiš, kdo je junak

mȕsti múzēm, oni múzū, múzi, múzāh ali múzijāh -āše, mȕzoh mûze mȕzosmo, mȕzao mȕzla, múzūći, mȕzen -a
1. molsti: musti kravu, državu, prijatelja; musti svoje stado molsti svojo čredo, živeti na tuj račun, tko se drži pravice, taj ne muze kravice
2. liti: kiša muze
3. ekspr. sušiti: zemlja je puna vlage, a po njoj muze sunce
4. ekspr. lizati: voljela je musti bombone

nàbrati nàberēm, vel. nabèri, nàbrah nȁbra, nȁbrao -āla, nȁbrān -a
1. nabrati: nabrati cvijeća, jagoda
2. nabrati, zbrati: nabrati narodne pjesme
3. nabrati, nagubati: nabrati suknju, košulju, čelo
4. nabrati kožu na šiljak ekspr. pripraviti se na najhujše

náći nȃđēm oni nâđū, náđi, náđoh náđe, nàšao nàšla, nâđen -a
I.
1. najti: naći iglu u slami, dobra prijatelja, sobu za spavanje, koga u životu, utjehe u radu
2. doleteti: velika nas žalost nađe danas
3. imeti za: naći za dobro, za potrebno, za shodno
4. ugotoviti, priti do spoznanja: ona je našla da to nije dobro
5. pasti: našla je kiša, našao je snijeg
6. da ne nađe od mene ne želim, da bi od mene prišla nanj nesreča; da od boga nađeš naj ti bog pomaga!, bog pomagaj!; to nisam našao na putu tega nisem pobral na cesti; ob gostiteljevem pozdravnem nagovoru: dobar dan, gost odgovori: bolje vas našao
II. naći se
1. najti se: dobri se ljudi svugdje nađu
2. znajti se: ja se ne umijem naći; on se nađe u neprilici znašel se je v zadregi; naći se u čudu začuditi se
3. biti v pomoč: gledaj da mu se nađeš kad mu što zatreba; nešto sam skupila da mi se nađe da bom imela kaj v roke vzeti, kadar bo treba
4. roditi se: našlo se muško dijete
5. čutiti se: naći se uvrijeđenim čutiti se užaljenega
6. ti si se našao da to kažeš ti si upaš to reči

náda ž nada, upanje, up: kljukati koga praznim -ama pitati koga s praznimi upi; imati -e u što imeti upanje na kaj; rasplinule se -e upi so splavali po vodi; izgubiti svaku -u; uljuljavati se -ama zazibavati se z upi; ostavite svaku -u vi koji ulazite

nadòdati -ām
1. dodati: ako ne bude dovoljno, ja ću nadodati
2. pristaviti, dodati: u govoru, u pričanju još nadoda
3. nadodati ruku ekspr. priskočiti na pomoč

nàdredan -dna -o nadvrstičen: -i znak znamenje, znak na črki

naíći nàīdēm, oni nàīdū, naídi, naídoh naíde, naìšao naìšla
1. priti: vi baš naidoste; patrola samo što nije naišla
2. naleteti, nameriti se: naići na poteškoće, na dobar, lijep doček, na dobar prijem, na razumijevanje, na odobravanje svih prisutnih; naići na otpor, na opoziciju, na neodobravanje, na osudu
3. obiskati: na nj naide neko iskušenje
4. vstopiti: Sunce je naišlo u sazviježde Djevice
5. privoliti: nije htio na to naići
6. dobiti: naići na priznanje
7. čizma ne može naići škorenj je preozek, ne morem ga obuti
8. ekspr. naići na lijepak, lepak ujeti se na limanice

nȁpolje prisl. ven: gubi se napolje, nesrećo jedna!; ići napolje iti na potrebo

nasred predl. z rod. sredi: nasred sobe, srca; nasred sredine čisto na sredi

nasúsret prisl.
1. nasproti: majka mi veselo dolazi nasusret
2. izići komu, čemu nasusret iti komu, čemu na roko
3. izmenoma: bije ga buzdovanom nasusret tepe ga s kijem izmenoma po prsih in po hrbtu