Franja

pȕška ž, mest. u pušci, rod. mn. pȕšākā puška: strojna, brzometna puška; lovačka puška; podvodna; baciti -u vreči puško v koruzo; biti kao nabita, napeta puška; biti prazna puška neresno groziti; biti pod -om služiti vojake; pozvati pod -u poklicati pod orožje; -u na gotovs puško za strel

r s neskl. triindvajseta črka latinične abecede, dvajseta cirilske ter devetnajsta glagolske azbuke, v geometriji r kratica za polmer, r. kratica za razred, R kratica v fiziki za Reaumur, v poštni službi za priporočene pošiljke (Recommandé); napiši malo r, napiši veliko R

ràhmet m (t. rahmet, ar.)
1. božja milost, božje usmiljenje, odpuščanje grehov: rahmet duši Hasanaginice
2. božji blagoslov, blagodejen poletni dež
3. rahmet predati moliti za dušo rajnega; rahmet nazvati prositi boga, naj bo milostljiv rajnemu; rahmet mu duši! naj počiva v miru

rȁme rȁmena s, mn. ramèna raménā rama, rame: slegnuti, slegati -ima skomizgniti, skomizgati z rameni; sažeti -ima skomizgniti z rameni; baciti se konju na -a zajahati konja, pognati se v sedlo; dati glavu s -a za koga dati življenje za koga; bacati kamena s -a metati kamen z ramen; dok mi je na -u glava dokler nosim glavo na ramenih; od -a presuditi, odgovoriti takoj razsoditi, odgovoriti; preko -a pogledati koga prezirljivo pogledati koga; sišla bi mu glava s -a izgubil bi glavo; rame uz rame z ramo ob rami; uvući glavu u -a; (pušku) o desno rame (puško) na desno ramo

rȁspār m nepar: ne može ona za njega poći, raspar je ne more se z njim omožiti, nista za skupaj

rȉba ž
1. riba: morska, slatkovodna, riječna riba bijela riba ljudski izraz za sladkovodno ribo; zdrav kao riba u vodi; ćutati kao riba; osjećati se kao riba na suhu, na suvu; ne biti ni riba ni meso ne biti ne krop ne voda
2. ribolov: ići u -u
3. ekspr. vplivna oseba: policija uhvati tešku -u; on predstavlja u društvu krupnu -u
4. Ribe ž mn. astr. Ribe, Pisces

rȉječ ž, mest. u rijèči (ijek.), rêč ž, mest. u réči (ek.)
1. beseda: časna, poštena riječ; to su prazne -i; donosimo i stare, neobične dijalekatske, provincijalne -i; držati, prekršiti, podijeliti; zamoliti za riječ; imati, voditi glavnu riječ; krilata riječ krilatica; na riječima biti dobar v besedah biti dober; o tome ne može biti ni -i; to je moja posljednja riječ; uhvatiti koga za riječ ujeti koga pri besedi; neću ni -i da čujem; ukrštene -i križanka; govoriti riječ po riječ govoriti besedo za besedo
2. govor: o tome će biti riječ kod ručka o tem, se bo govorilo pri kosilu

rjȅčkati se -āmo se (ijek.), rȅčkati se -āmo se (ek.) pričkati se: rječkati se ni za što pričkati se za prazen nič

rȕčan -čna -o, dol. rȕčni -ā -ō ročen: -i rad ročno delo; -i prtljag; -i mlin; -a granata; -i djever nevestin drug; -i zalog zastavek, založek upniku za zavarovanje posojila

sàpreti sȁprēm
1. dokazati komu krivdo: sapreti koga na sudu
2. biti kaznovan: saprela ga so i hljeb za svojo nehvaležnost je bil kaznovan

sêdmī -ā -ō sedmi: sedmi po redu; -a sila sedma sila, skupno ime za sredstva množičnega obveščanja; naprezati se do -oga znoja truditi se, napenjati svoje sile do skrajnosti; to je meni -a briga to mi je deveta skrb

semìnār -ára m (lat. seminarium)
1. seminar: ljetni seminar za strane slaviste poletni seminar za tuje slaviste
2. semenišče

siròtīnjskī -ā -ō siromaški: sirotinjski dom ubožnica; -a kuća revna hiša; -o jelo jed revnih; -a majka, sirotinjski otac mati, oče ki dobrodelno skrbi za sirote; -a suza solza reveža; stigla i njega sirotinjski suza tudi njega je zadelo siromaštvo; tanak kao sveća o -om parastosu suh kakor sveča ob parah reveža, zelo suh; -o živjeti revno živeti; -o ljeto babje poletje; -a trava bot. sladika, Glyceria

skr̀hati -ām
I.
1. zlomiti: to mu je skrhalo vrat; skrhati nogu, nož, kola; skrhati komu krila
2. stlačiti, zbasati: skrhati sve u lonac, sve u tamnicu
II. skrhati se
1. zlomiti se, razbiti se: na tom propustu skrhala se jedna lokomotiva
2. pasti, telebniti: skrhati se s konja, niz stepenice
3. stlačiti se, zbasati se: skrhali se svi u jednu sobu
4. zbrati se: Turci se poslije boja svi skrhaju u Karanovac
5. na njemu se skrhala kola on je plačal za grehe vseh

skȗt skúta m
1. spodnji del ženske obleke, ženskega krila: ona bi se izula, podigla skute i zagazila na plitko
2. spodnji del, rob moške suknje, površnika, plašča: muškarci se skupili u dugačkim kaputima širokih skuta
3. krilo, naročje: bila si malašna, drijemala si mi u skutu; donijeti pun skut krompira
4. vlečka: nositi -e za kim; cjelivati čije -e prilizovati se komu; biti pod carevim -om biti v carjevem, cesarjevem varstvu; vješati se uz čije -e hlapčevsko se vesti proti komu; odrezati skut pretrgati odnose s kom; pokupiti skut pripraviti se za odhod; čovjek može siroti stati na skut, ali ne može na sreću

slȉjed m, mest. na slijèdu, mn. sljȅdovi (ijek.), slêd m, mest. na slédu, mn. slȅdovi (ek.)
1. sled: ići po -u; ostavljati slijed za sobom puščati sled za seboj; slijediti slijedom vztrajno hoditi po sledi koga
2. zaporednost: slijed misli

slúga m, mn. slûge, rod. slùgū in slúgā sluga, služabnik, hlapec: biti svačiji sluga biti vsakomur za hlapca; državni sluga iron. državni služabnik; nekdanji pozdrav med malomeščani: sluga sam pokoran

slúžiti slûžīm
I.
1. služiti: služiti kod koga, komu; služiti vojsku služiti vojaški rok, biti pri vojakih; ja sam služio vojsku u Sarajevu; služiti državu služiti državi, biti v državni službi; služiti pješadiju služiti vojaški rok pri pehoti; to ne služi ničemu to ni za nikamor; to ti služi na čast to ti je v čast; to ti služi na korist to je v tvoje dobro; služiti svojim strastima hlapčevati svojim strastem; zdravlje mi dobro služi sem pri dobrem zdravju; služi me karta imam srečo v kartanju; to ti služi na sablazan to ti je v pohujšanje
2. streči (komu): služiti koga za stolom, koga vinom, rakijom, jelom; služiti gostima vino; čime vam mogu služiti s čim vam lahko postrežem
3. rabiti: kabinet mi služi i kao radna soba
4. praznovati: služiti slavu, svetkovinu
5. borba protiv komunizma služila je Hitleru kao maska za lakše pokoravanje pojedinih zemalja krinko boja proti komunizmu je H. zlorabljal, da je laže zasužnjeval posamezne dežele
II. služiti se
1. uporabljati: služiti se svim mogućim sredstvima
2. streči si, postreči si, vzeti: služite se, molim, dok još ima

sôjka ž zool. šoja; tjerati, juriti -e dirjati, letati za ženskami

sȏlnī -ā -ō solni: -a kiselina; -a tava kotel za sol