Franja

Zadetki iskanja

  • razvjerávati se -vjèrāvām se (ijek.), razverávati se -vèrāvām se (ek.) razročati se, razdirati zaroko, zaroke
  • ràzvjeriti se -īm se (ijek.), ràzveriti se -īm se (ek.) razročiti se, razdreti zaroko: svi su je nagovarali da se razvjeri; mnogi se vjere, pa se i razvjere
  • razvòdnjeti se -nī se (ijek.), razvòdneti se -nī se (ek.) razvodeneti
  • razvrežívati se -vrèžujēm se (ijek., ek.) bohotati, bohotiti se
  • razvrijèžiti se ràzvriježīm se (ijek.), razvréžiti se ràzvrēžīm se (ek.) razvejiti se, razbohotiti se
  • razvríštati se -tīm se razrezgetati se: uto Šarac dobri razvrišta se; jesi li vidio kako mu se žena razvrištala
  • ràzžaliti se -īm se
    1. biti žal, biti hudo: i ražali se gospodu učiniti zlo narodu svome; kad se caru ražalilo zbog nasilja dahija
    2. postati hudo (pri srcu): junaku se srce ražalilo; žao mu je ljube vjernice; žao mu je čeda u kolijevci
    3. postati hudo zaradi: suncu se je ražalilo na sinja oblaka
  • ràždžakati se -ām se ekspr. razklepetati se
  • ražđípati se ràžđīpām se začeti skakati: samo srce drukčije se ražđipa kad Sovra svira vse drugače poskakuje srce, ko...
  • ražídjeti se -dīm se (ijek.), ražídeti se -dīm se (ek.) postati židko, židek
  • reméžiti se rèmēžīm se dial. ježiti se
  • revanšírati se -vànšīrām se, rèvanšovati se -ujēm se revanširati, maščevati se, povrniti
  • rȉbiti se -īm se hraniti se z ribami
  • rijèčati se rȉječām se (ijek.), réčati se rèčām se (ek.) pričkati se: i dosad su se djeveri sa snahama riječali, ali nisu do ovakve kavge dolazili
  • rȉtati se -ām se, rítati se rîtām se ritati: ovaj se konj rita
  • rȉtiti se -īm se, rȉtnuti se -nēm se ritniti, brcniti
  • rjȅčkati se -āmo se (ijek.), rȅčkati se -āmo se (ek.) pričkati se: rječkati se ni za što pričkati se za prazen nič
  • ródlati se rôdlām se, rȍdlovati se -ujēm se nizko pog. sankati se
  • rođáčiti se ròđačīm se stopati s kom v sorodstvo
  • rođàkati se -āmo se pozdravljati se kot sorodniki, pozdravljati se s sorodstvenim imenom: rođakati se znači pozdravljati se sa "rođače"; njih dvojica se rođakaju, govore jedan drugome "rođak"