Franja

bìljega ž (ijek.), belega ž (ek.)
1. gl. biljeg
2. usoda: nemoj bježati od svoje -e
3. rok, termin: Crnogorci njemu vjeru daju, i -u
4. stati na -u biti pripravljen za boj, za tekmovanje; izići na -u priti na kraj dvoboja, tekmovanja; ostaviti svoju -u pustiti za seboj vidno sled

bìnija ž (t. bini)
1. gl. dovratak
2. gl. prečka na unutrašnjoj strani vrata

bȉti bȕdēm in jèsam, sam, oni bȕdū i jèsu, su, vel. bȕdi, bȉjāh -āše, bȅjāh -āše, bȉh bȋ, bȉo bíla, bȕdūći
1. biti: ne zna se šta će biti od njega; srećan bio!; bit će, biće kiše deževalo bo; on ne bude lijen i skoči na mene on ne bodi len skoči name; on nije znao kako se to zove; juče si bila u gradu, je li? jesi li rado u školi - Jest, rado sam u školi; kad budeš gotov sa zadatkom, dođi k meni u sobu; noćas nisam dobro spavao; preko ljeta bijahu često veliki pljuskovi
2. biti, eksistirati: mnoge stvari jesu i bivaju, ma da mi o njima ništa ne znamo
3. dogajati se: šta bi dolje, čovječe?
4. biti podoben: nešto je na tebe, a nešto ima od mame
5. postati: od šugava praseta zdravo svinjče bude
6. tikati se: što je do mene, ja sam uvijek spreman da pomognem
7. napovedovati, slutiti: ako se krušac soli znoji, opet je to na kišu
8. bilo kako bilo v vsakem primeru; bilo pa prošlo to je bilo, pa sedaj ni več, pa je sedaj končano; biti komu trn u oku biti komu trn v peti; biti s kim na dobroj nozi biti si s kom dober, biti si s kom v komolce; biti s kim na rđavoj nozi grdo se s kom gledati; biti naodmet biti odveč; neka bude tvoja volja zgodi se tvoja volja; biti načistu biti si na jasnem; biti u svakoj čorbi mirođija povsod vtikati svoj nos; još je on bio u riječi, kad se otvore vrata ravno je on govoril, ko so se odprla vrata

blagovjèštenskī -ā -ō (ijek.), blagovèštēnskī -ā -ō (ek.): blagovještenski sabor srbski politični shod na dan Marijinega oznanjenja 1861 v Sremskih Karlovcih

bȍlestan -sna -o bolan: bolestan od čega; bolestan od pluća, od srca bolan na pljučih, na srcu; bolestan u glavi, u nogama, u želucu, u stomaku bolan v glavi, v nogah, v želodcu; bolestan od tuberkuloze, od raka bolan za tuberkulozo, za rakom

bóljak -ljka m gl. boljitak: založiti svoju snagu za boljak naroda; bolest ide na boljak bolezen se obrača na bolje

bȍs bòsa bòso, dol. bȍsī -ā -ō bos, nepodkovan: ići bos po trnju; biti bos u obje noge biti bos na obedve nogi; konj je bos; bos po glavi plešast

bráda ž, tož. brâdu, mn. brȃde brada: obrijana brada; puna brada; pustiti -u; brijati, podsijecati, podsecati -u; govoriti u -u; povući jarca za -u; kukuruzna brada; uzeti što na svoju -u prevzeti kaj na svojo odgovornost; biskupova brada bot. žegnana kopriva; košutina brada bot. kačja dresen

brániti brânim, vel. bráni, brânjāh -āše, brânjen
I.
1. braniti, varovati: planine nas brane od vjetra
2. braniti, prepovedovati: ja ti to ne branim
3. zagovarjati: i ti braniš ovakve ljude
II. braniti se
1. braniti se: braniti se do posljednje kapi krvi
2. zagovarjati se: braniti se iz slobode; čime se sada braniš; braniti se iz petnih žila braniti se na vse pretege

brôj brȍja m
1. število: decimalni, astronomski, negativni, neparni, parni broj; svi na bròju vsi so na mestu
2. številka: dvocifreni, višecifreni broj; arapski bròjevi; današnji broj novina
3. števnik: osnovni ili glavni brojevi; redni brojevi vrstnilni števniki; zbirni brojevi skupni števniki
4. lingv. število v slovnici: jednina, dvojina, množina su gramatički brojevi

bûbanj bûbnja m
1. boben: udarati u vojnički bubanj; otići na bubanj priti na boben, na dražbo; udariti u bubanj razglasiti, spraviti na veliki boben, obesiti na veliki zvon; kao šipka uz bubanj držati se koga kot klop
2. loterijski boben: ostati u -u ne dobiti česa
3. boben pri raznih orodjih
4. anat. bobnič: bubanj u uhu
5. iz šibja pleten ribiški sak
6. morski boben, stolp

budibóksnama
1. prisl. radi sve nešto budiboksnama dela nekaj, da bogpomagaj; što si danas nekako budiboksnama kaj si danes nekam čuden, bog te nima rad
2. sam.: uzeo ga budiboksnama na svoju ruku vzel ga je sam bognasvaruj na svojo roko

bȕpiti -īm
1. ekspr. telebniti: bupiti o zemlju kao snop
2. butniti: bupiti u leđa
3. ekspr. blekniti: bupiti nešto glupo
4. bupiti u glavu priti na misel

càrigradskī -ā -ō carigrajski: carigradski drum, c. put carigrajska cesta od Beograda do Carigrada; carigradski mir sklenjen 14. mar. 1914 med zaveznicami Srbijo, Črno goro in Grčijo na eni ter Turčijo na drugi strani

cârskī -ā -ō carski, cesarski: carski tron, prijestol, prestol; -a kruna; carski savjetnik; carski drum gl. carigradski drum; -a vrata, -e dveri srednja vrata na ikonostasu; -o meso mesnata suha slanina; -a voda = -a vodica zlatotopka zlatotopna voda; carski rez m carski rez; carski dan cesarjev rojstni dan: -o oko bot. korjop, Coreopsis tinctoria

cȅsta ž, rod. mn. cêstā cesta: državna, glavna, makadamska cesta; obilazna cesta; obvoznica; prilazna cesta vpadnica; šumska cesta; industrijska cesta turistička cesta; oprema -e; auto-cesta; baciti koga na -u; mjeriti -u meriti cesto, opotekati se pijan po cesti; široka ti je cesta na voljo ti je; naći se na -i znajti se na cesti; ostati brez sredstev za življenje

cr̂n cŕna cŕno, dol. cr̂nī -ā -ō, komp. cȑnjī -ā -ē
1. črn: crn kao ugljen; -a kava kafa; -a noć, zloba, odjeća, odeća; -i kruh, hljeb, hleb; -i petak; cr̂nā borza, cr̂na berza; gledati što kroz -e naočare; -i oblaci se nadvijaju bliža se nesreča; dobiti što -o na bijelo, na belo dobiti kaj črno na belem
2. zoprn, gnusen: taj je čovjek zaista crn po zlu koje čini
3. crn mu obraz! sram ga bodi!
4. -i dud bot. črna murva; -i glog bot. črni trn; -i luk bot. čebula; -i orao zool. planinski ali zlati orel; -i štap bot. črnoga; -a bokvica gl. ranilist; -a bolest bot. snet: -a čemerika bot. črna čemerika; -a divizma bot. črni lučnik; -a džigerica anat. jetra; -i metali; -a rotkva bot. črna redkev; -a topola bot. črni topol; -a trešnja češnja hrustavka; -o zlato premog; u -o zaviti koga pripraviti komu veliko žalost; Crna Gora; Crno more; Skopska Crna gora; Crni Đorđe

cr̀nīš -íša m: doći sa -a na goriš priti s hudega na še hujše, priti z dežja pod kap

cvjètati -ām (ijek.), cvètati -ām (ek.)
1. cvesti, cveteti: drvo cvjeta; trgovina cvjeta
2. vino cvjeta na vinu se dela bersa
3. voda cvjeta nad vodo plešejo muhe enodnevnice; ne cvjetaju mu ruže sreča mu ni mila

cvrkùtati cvr̀kućēm
1. ščebetati: vrapci cvrkuću u krošnji drveta; laste cvrkuću pod krovom
2. cviliti: miševi cvrkuću po rupama
3. čričati: cvrčak cvrkuće
4. čebljati: ona mi već čitav sat cvrkuće o svojoj djeci, deci
5. srkati ga: on je polako cvrkutao svoje čokanjče
6. o tome već vrapci na krovu cvrkuću o tem, čivkajo že vrabci na strehi