-
dlȁčica ž dlačica: ni za -u ne odstupam za las ne popuščam
-
dlȁka ž
1. dlaka: gladiti niz -u, uz -u božati po dlaki, proti dlaki; ne popustiti ni za -u za las ne popustiti; cijepiti, cepiti -u na četvero dlakocepiti, razčlenjevati problem do nepomembnih malenkosti; tražiti -u u jajetu iskati dlako v jajcu; ići komu uz -u zoprvati komu; ne imati -e na jeziku pogumno povedati svoje mnenje; od -e do grede od najmanjšega do največjega; prekinuti -u pretrgati prijateljstvo; na -u, u -u pričati natanko pripovedovati; probila ga je kozja dlaka osivel je; na -u sličan na las podoben; život mu visi o dlaci življenje mu visi na nitki
2. kocina: poče mu rasti dlaka začela mu je rasti brada
3. puh: dlaka na licu
4. vitica, oponec
5. ribja koščica: dlakavice su razne ribe pune sitnih koštica zvanih dlake
-
dlȁn dlȁna m
1. dlan: duhati u dlanove; to je na dlanu; nositi koga na dlanu; udariti dlanom o sto udariti po mizi; s dlana širok za dlan širok
2. medveđi dlan bot. navadni dežen, Heracleum sphondylium
-
dȍbrī -ā -ō gl. dobar: -a molitva na svatovščini molitev za nevestino srečo; -a prilika lepa priložnost; -a volja; -a vjera v dobri veri, bona fide
-
dòbro prisl. dobro: dobro kome željeti; to je dobro, ali može biti još bolje; dobro gledaj što ćeš raditi; dobro proći dobro se končati; dobro proći na ispitu dobro opraviti izpit; dobro stajati kod koga jamčiti za koga; dobro činiti
-
dȍstīg m
1. dohitevanje: on pojuri u dostig za trkačem spustil se je v dir za tekačem, da bi ga dohitel
2. izbiti koga na dostig pretepsti koga, kamor pade
-
dòšāšće s zastar. prihod: sutradan po -u; napojnica dobroga -a zdravica za srečen prihod
-
dȍta ž (it. dote) dial. dota: nositi u -u prinašati za doto; prinijeti, prineti u dotu mužu; živjeti od -e
-
dùkatovačkī -ā -ō, dùkatōvskī -ā -ō: dukatovački članci, -e pjesme članki, pesmi za zlatnike
-
dúšan -šna dušno, dol. dûšnī -ā -ō dušen, dušni: -i mir; -i dan dan, ko se bere zadušnica za rajnim, gl. tudi Dušni dan
-
f s neskl., deseta črka latinične abecede in petindvajseta cirilske azbuke: malo f, veliko F; v glasbeni abecedi četrti ton diahronske C-durove lestvice; f-mol, F-dur; v notni pisavi kratica za dinamično označbo forte (f) in fortissimo (ff); f-Linija v šahu, šesta v navpični vrsti z leve strani; simbol za element fluor (F)
-
fȁliti -īm (srvn. valen, lat. fallere) manjkati: fali mu daska u glavi ni pri pravem; faliti za vlas zgrešiti za las; glavom faliti zblazneti
-
fên m (n. Föhn) meteor. fen, topel, suh veter v Alpah; elektr. aparat za sušenje las: sušiti kosu -om
-
g s neskl. enajsta črka latinične abecede in četrta glagolske ter cirilske azbuke: malo g, veliko G; g kratica za gram, v fiziki simbol za gravitacijo, peti ton v enočrtni oktavi, za ton na peti stopnji C-durove lestvice; g. kratica za godina, gospodin; g linija u šahu; G-dur; g-mol
-
glàdinjī -ā -ē gladni: -a smrt smrt za lakoto
-
glȅdalīšnī -ā -ō gledalski: gledališni ukus okus gledalcev, publike; gledališni prostor prostor za publiko, za gledalce
-
gȍdina ž
1. leto: prosta godina navadno leto; prestupna, nova, sretna, srećna, poslovna, slaba godina, godina kupovine leto nakupa; do -e čez leto dni; iz -e u -u od leta do leta; -u po -u leto za letom, koliko ti je godina koliko si star; čovjek u -ama prileten človek, človek v letih; doći u -e; napuniti deset godina dopolniti deset let; bijele, bele -e starost; Nova godina novo leto (l. januar); nova godina novo Leto 1985; svjetiosna, svetlosna godina svetlobno leto; godina svjetlosti; pritjerala orla zla godina v nesreči, težkem položaju se je sprijaznil s ponižanjem; školska godina
2. letnik: prva godina Gajeve Danice; treća godina Vojne akademije
3. zadušnica ob obletnici smrti: davati -u
-
golìcati -ām
1. žgečkati, ščegetati: to me golica; prestani, nemoj me golicati
2. dražiti: to golica njegov ponos
3. sve me golica da joj večeras kucnem na prozor ima me, da bi ji zvečer potrkal na okno; to golica njegovu taštinu to je nekaj za njegovo nečimrnost
-
grábac grápca m: danas je na drvima grabac danes se ljudje tepejo, pulijo za drva
-
grôblje s pokopališče: seosko groblje; prolaziti kao mimo turskog groblja iti mimo česa, ne da bi se zmenil za tisto; on je živo, neopojano groblje on je star, slab, blizu smrti