Franja

bećàrluk m (t. bekarlyk), bećárstvo s fantovstvo, fantovsko življenje, fantovska leta: ni sultanluk nije kao bećarluk lepot fantovskega življenja ne bi dal za lepote sultanovega življenja

bescijèna ž (ijek.), bescéna ž (ek.) smešno nizka cena: hotel je prodan u -u za smešno nizko ceno

bȉjelī -ā -ō (ijek.), bêlī -ā -ō (ek.) beli: -o mlijeko; noć nam dođe sa Vuka jednoga, danak bijeli braćo, sa drugoga; -a blitva bot. bela pesa; -a breberina bot. podlesna vetrnica, mimica; -a ćuba bot. meduljevina, dobrovita, dobrika; -a djeteljina, detelina bot. bela detelja; -a gorušica bot. bela gorčica; -a imela bot. bela omela; -a joha bot. bela jelša; -a kominika bot. mejičnik; -a lipa bot. srebrna lipa; -a perunika bot. florentinska perunika; -a rada bot. navadna pasja kamilica; -a repa bot. repa; -a topola bot. beli topol; -a vrba bot. bela vrba; bijeli bor bot. rdeči bor; bijeli dud bot. bela murva; bijeli gavez bot. navadni gabez; bijeli glog bot. beli trn; bijeli grab bot. beli gaber; bijeli jasen bot. veliki jesen; bijeli lom bot. togi srobot; bijeli luk bot. česen; bijeli rogoz bot. širokolistni rogoz; bijeli sljez, slez bot. navadni slez; bijeli šeboj bot. beli šeboj, zimska levkoja: bijeli tetrljan bot. navadni somrak; bijeli bun bot. bunika; bijeli cvijet, cvet med. belo perilo; -o drvo bot. brogovita; -o roblje; Bijela kuća u Washingtonu; -a kosa pod stare dane; bijeli ugljen vodna moč za pogon elektrarn; -a vrana bela vrana, izjema, redkost; -o vino; Bijelo, Belo more Belo morje; -e plesti obsedeti, ostati samica; biti na -om hljebu biti pred justifikacijo; crno na -o črno na belem, pismeno; čuvati -e pare za crne dane varčevati, štediti za čas pomanjkanja; u po -a dana sredi dneva, ob belem dnevu; ne reći ni -e ni crne ne črhniti ne bele ne črne

bìljega ž (ijek.), belega ž (ek.)
1. gl. biljeg
2. usoda: nemoj bježati od svoje -e
3. rok, termin: Crnogorci njemu vjeru daju, i -u
4. stati na -u biti pripravljen za boj, za tekmovanje; izići na -u priti na kraj dvoboja, tekmovanja; ostaviti svoju -u pustiti za seboj vidno sled

bìlježiti -īm (ijek.), bèležiti -ȋm (ek.)
1. zapisovati: bilježiti u crnu knjigu
2. zaznamovati, začrtovati: majstor bilježi olovkom daske; kazna pečat srama bilježi sred čela
3. beležiti, notirati
4. zarezovati: bilježiti u raboš
5. bilježiti u grijeh, u greh šteti za greh

bjelògaća m (ijek.), belògaća m (ek.) ekspr. belohlačnik, kdor nosi bele hlače (zaničlj. za Albance, muslimane)

bôg bȍga m, mn. bògovi bog: moliti se -u; u početku stvori bog nebo i zemlju; za -a miloga za božjo voljo; kumiti koga -om rotiti za božjo voljo; bog da mu dušu prosti bog se ga usmili, bog mu grehe odpusti; bog i duša pri moji veri, prav zares; čovjek kaže, a bog raspolaže človek obrača, bog obrne; bog je prvo sebi bradu stvorio; bože sačuvaj bog obvaruj; na pravdi -a brez krivde; vjerovati u boga verovati v boga; triput bog pomaže; bože mili, čuda velikoga! moj bog, kakšno čudo!

bȍlestan -sna -o bolan: bolestan od čega; bolestan od pluća, od srca bolan na pljučih, na srcu; bolestan u glavi, u nogama, u želucu, u stomaku bolan v glavi, v nogah, v želodcu; bolestan od tuberkuloze, od raka bolan za tuberkulozo, za rakom

bòrba ž boj, bitka, borba: borba za što, oko čega, oko jednog zamršenog pitanja, sa smrću, s prirodom, za život, za nasušni hljeb, kruh boj za vsakdanji kruh; borba za opstanak, na život i smrt, prsa u prsa, s vjetrenjačama; klasna borba, primiti, prihvatiti -u sprejeti boj

bȍžjī -ā -ē božji: božji čovjek, čovek; sav božji dan; božji sin; božji sluga božji hlapec, duhovnik; božji ugodnik svetnik; -a pomoć; iza -ih leđa bogu za hrbtom; -e kraljestvo, carstvo nebeško kraljestvo; božji prst; tjerati stvar do -e kuće gnati zadevo do skrajnosti; stvar je u -oj ruci; nazvati komu -u pomoć pozdraviti koga z bog daj dobro; božji volak zool. pikapolonica, božji volek; -a ovčica pikapolonica; -a plahtica bot. plahtica device Marije; božji sud božja sodba; -a trava bot. ptičji kljunček; -e drvce bot. abrašica

brȁšno s moka: brašno od pšenice, kukuruza; pšenično, kukuruzno brašno; riblje brašno; od tog -a neće biti pogače iz te moke ne bo kruha; zna svinja što je poskurno brašno; ni zimi bez ruha, ni ljeti bez -a ne putuj; za babino brašno za prazen nič; smijati se, smejati se kao lud na brašno smejati se brez vzroka

brȁt m, mn. brȁća brat: oni su brat i sestra; to vrijedi brat bratu hiljadu dinara; brat Timotije; samostanski brat; veseli brat; naša slavenska, slovenska braća naši slovanski bratje; brat od drugog oca, od druge majke po poli brat; brat od strica bratranec po očetovem bratu; brat od tetke bratranec po materini sestri; brat od ujaka bratranec po materinem bratu; brat po krvi sonarodnjak; brat po bogu pobratim; mokri brat vinski bratec; pobogu brate za božjo voljo, dragi moj

brȁti bȅrēm, oni bȅrū, vel. bèri, brâh brâše in bȅrijāh -āše in bȅrāh -āše; brȁh brȃ, bȅrūći, brȁo brála, brȃn -a
1. brati, obirati, trgati; brati voće, grožđe, cvijeće, cveće, kukuruz
2. nabirati; pčele beru med na cvijeću
3. prejemati: brati plaću
4. držati: zlatna kupa bere deset oka
5. brati lovorike ekspr. dosegati uspehe; ne brati brigu ne se brigati za kaj

brȉgati -ām
I. skrbeti: to me ne briga to me ne skrbi; ne brigaj, čućeš ti još za moje mišice ne skrbi, boš že še slišal za moje mišice
II. brigati se brigati se, skrbeti: što se vraga toliko brigaš za sve to; ko se za nju brigao

brȉjati brȉjēm, vel. brîj, brȉjāh -āše, aor. brȉjah brȉjā briti: majstor brije mušteriju; vjetar brije s planina; moj muž se brije triput nedjeljno; tko te pita brije li se vladika kaj se brigaš za stvari, ki ti niso nič mar

bȑnjica ž
1. nagobčnik: staviti, metnuti -u na gubicu, na njušku natakniti komu nagobčnik, ekspr. zavezati komu jezik; -u na gubicu jezik za zobe
2. obroček skozi nos nevarnim živalim: dok mu je lanac oko rogova, a brnjica u njušci, on je miran
3. obroček: korice noža imale su -u o kojoj su visile o uzici
4. uhan: pao mu je u oči đak koji je imao veliku -u u uhu
5. gobec, gornja ustnica: udari kravu po -i

budàla ž, m, zval. bȕdalo (t. budala, ar.) ekspr. norec: dvorska budala; praviti koga -om imeti koga za norca; praviti sebe -om delati se neumnega

bȕljavac -āvca m: buljavac kukuruz za pečenje primerna koruza, primeren klas

bȕvljī -ā -ē bolšji: -a pijaca starina, trg za stare predmete

cȁrev -a -o carjev, cesarjev: pravdati se za -u bradu pravdati se, pričkati se za prazen nič; carev cvijet, cvet bot. šmarnica, Convallaria