Franja

zamlijèčiti zàmliječīm (ijek.), zamléčiti zàmlēcīm (ek.)
1. zastrupiti ribe v ribniku z mlečkovim sokom (gl. mlječika)
2. doliti mleka
3. ekspr. zasvetiti: nad dvojicom slučajno pomirenih neprijatelja zamliječi zora
4. dobiti motne oči: fra Brne, držećiza trbuh, zamliječi očima

zapúriti se zàpūrīm se zažareti, dobiti rdeča lica

zaròditi zàrodīm
I. zaroditi, ustvariti: ova čuvstva zarodio je strah
II. zaroditi se
1. nastati, poroditi se: tako se zarodi u njemu misao
2. zaroditi se, dobiti otroke: ta se žena jako zarodila

brûs m, mest. na brúsu, mn. brúsovi in brȕsovi
1. brus: -om oštriti nož, različite alate
2. osla: -om oštriti kosu; brus stoji u vodiru
3. dobiti brus ničesar ne dobiti, figo dobiti; dođe kosa do -a položaj je nevzdržen; pala pčela na brus da se meda nabere nasesti; brus znaš ti o tome figo veš o tem; htjela bi me dobiti, ali brus rada bi me ujela, toda figo!

bûbanj bûbnja m
1. boben: udarati u vojnički bubanj; otići na bubanj priti na boben, na dražbo; udariti u bubanj razglasiti, spraviti na veliki boben, obesiti na veliki zvon; kao šipka uz bubanj držati se koga kot klop
2. loterijski boben: ostati u -u ne dobiti česa
3. boben pri raznih orodjih
4. anat. bobnič: bubanj u uhu
5. iz šibja pleten ribiški sak
6. morski boben, stolp

cr̂n cŕna cŕno, dol. cr̂nī -ā -ō, komp. cȑnjī -ā -ē
1. črn: crn kao ugljen; -a kava kafa; -a noć, zloba, odjeća, odeća; -i kruh, hljeb, hleb; -i petak; cr̂nā borza, cr̂na berza; gledati što kroz -e naočare; -i oblaci se nadvijaju bliža se nesreča; dobiti što -o na bijelo, na belo dobiti kaj črno na belem
2. zoprn, gnusen: taj je čovjek zaista crn po zlu koje čini
3. crn mu obraz! sram ga bodi!
4. -i dud bot. črna murva; -i glog bot. črni trn; -i luk bot. čebula; -i orao zool. planinski ali zlati orel; -i štap bot. črnoga; -a bokvica gl. ranilist; -a bolest bot. snet: -a čemerika bot. črna čemerika; -a divizma bot. črni lučnik; -a džigerica anat. jetra; -i metali; -a rotkva bot. črna redkev; -a topola bot. črni topol; -a trešnja češnja hrustavka; -o zlato premog; u -o zaviti koga pripraviti komu veliko žalost; Crna Gora; Crno more; Skopska Crna gora; Crni Đorđe

degènek m (t. degnek) dial., zastar. palica, batina: izvući degenek biti tepen, dobiti batine; kazna za manje prestupe bilo je batinanje zvano degenek

dobìven -èna -o gl. dobiti

ìzor m: dati volove na izor posoditi komu vole za oranje in dobiti za plačilo žito

kȁūk m (t. kavuk) turško volneno pokrivalo omotano z (belo) ruto: dobiti po -u ekspr. dobiti jo po buči; udariti po -u ekspr. usekati po buči, po glavi

kòšija ž (t. košu)
1. dirka: istrčaše konje na -u; tračati -u dirkati; odnijeti, odneti -u dobiti dirko; oči mu bliješte kao u dobra konja poslije -e
2. nagrada za zmagovalca na konjski dirki: metnućemo jabuku na -u, pa ko prije jabuci onoga je djevojka

màcan m
1. ljubk. mucek: macan drijema kraj peći
2. ekspr. as: nisam se nadao da ću izvući -a
3. iron. predpostavljeni: bilo je u vojsci malih kradljivaca, tisuću puta poštenijih od onih macana koji su ih amo poslali
4. mjeriti macana dobiti jih po grbi

mȁč màča m, mn. màčevi in màči meč: zveckati -em rožljati z mečem; na -u dobiti z mečem dobiti, priboriti si; ognjem i -em istrijebiti, uništiti z ognjem in mečem iztrebiti, uničiti; turiti, staviti mač u korice; mač mu visi nad glavom; -em presjeći Gordijski čvor; Damoklov mač

pȍklōn m
1. darilo: dati, dobiti što na poklon dati, dobiti kaj za darilo, kot darilo; -u se ne gleda u zube
2. poklon, priklon

preòtēti prèotmēm, oni prèotmū, preòtmi, preòtēh prȅotē, prȅoteo -ēla, prȅotēt
1. ugrabiti, s silo vzeti: preoteti djevojku, komu slavu, imanje
2. preoteti maha prevladati, dobiti premoc, priti na vrh: sada je preotelo ovo mišljenje

štâp štápa m (srvn. stap -bes) palica: pastirski, prosjački štap; maršalski, mađionički, bilijarski štap; seljaci se otimaju o kmetski štap kmetje se potegujejo za župansko palico, za župansko čast; sin joj je štap za stare dane sin ji je opora v starosti; zaraditi na štapu dobiti z beračenjem; prebiti, prelomiti, slomiti štap nad kim zloraiti palico nad kom; odnijeti gaće na štapu skupiti jo; stavljati štap u točak vtakniti, vtikati palico v kolo; štap u ruke iti na pot, oditi; ići o štapu iti ob palici; dotjerati koga na prosjački štap spraviti koga na beraško palico

túći túčēm, oni túkū, túci, túcijāh -āše in túčāh -āše, túkoh tûče túkosmo, tûkao túkla, túčen -a
I.
1. tolči: tući so, kavu, kafu u havanu, koga pesnicom po ledima; grad je pola sata tukao polja i vinograde; kiša je tukla po prozorima; more tuče talasima o obalu
2. biti: sat tuče podne; konj tuče zadnjim nogama
3. tolči, premagati: tući neprijatelja
4. premagovati, biti močnejši: kraljica tuče u svim pravcima (šah)
5. tolči, udarjati: tući na vrata, na prozor
6. klati, ubijati: tući svinje, ribu
7. tolči, streljati: naš mitraljezac tukao je pravo u neprijateljski rov
8. tolči, treti: tući orahe
9. skopiti, kastrirati: tući ždrijepca, bika
10. žuljiti, tiščati: tvrde cipele tukle su mi noge ne manje od kamenja
11. udarjati: cigani tuku u cimbale; njena ruka tuče po klaviru
12. biti plat zvona: zvono na požar tuče
13. tolci, utripati, biti: sam čuje kako mu tuče srce
14. tolči: tući lan, kudjelju
15. tući žicu po ovinkih skušati kaj dobiti, izmoledovati; tući koga kao vola u kupusu neusmiljeno pretepati koga; tući rekord; tuče mi srce za kim srce mi bije za kom, hrepenim po kom
II. tući se
1. tolči se: oni se tuku pesnicama
2. biti se: tući s neprijateljem u dvoboju
3. bojevati se, biti se: tući se na život i smrt; tući se iz pušaka streljati se; tući se uskršnjim jajima trkati se s pirhi; tući se po svijetu, po svetu potikati se po svetu