Franja

òtklinjati -njēm s kletvico odgovarjati: otac kune, a sin otklinje oče kolne, sin pa za njim

pak, pak
I. vez. gl. pa: porobiše Dalmaciju, pak preko mora odoše
II. prisl. potem: prvo ispeci, pak onda reci

pìšmān neskl. prid. (t. pišman perz.)
1. obžalujoč: pišman se učiniti skesati se, odstopiti od česa, premisliti si
2. željan, željen, željčen, ekspr. nor: pljusak pišman na mog ata, pa ga hvata naliv je ves nor na mojega konja, pa ga lovi

podmláditi pòdmlādīm pomladiti: podmladiti organizaciju; društvo se podmladilo; podmladilo se nebo nebo je vedro, tu pa tam z oblački, kar kaže na dež

pòkititi -īm okrasiti: momci se pokitili, pa govore, pjevaju i šale se fantje so se zbrali v gručo, pa se pogovarjajo, pojejo in se šalijo

pokòjī -ā -ē nekateri, kakšen: našao bi se pokoji medu vama za taj posao; pokoji put prisl. včasih, tu pa tam; pokoji put se može i to dogoditi; po koji put kateri krat: po koji put već dolaziš

ponjíšu prisl. pol: našišu po punišu, a tudišu po ponjišu našemu človeku polno čašo (vina), tujcu pa pol

posáditi pòsādīm
I. posaditi: posaditi kupus, lozu, voćku, koga na konja, koga u začelje stola
II. posaditi se
1. posaditi se
2. sesti; ovaj plan će se sprovesti, pa makar se svi na glavu posadite pa če se vsi na glavo postavite

pȍvala ž
1. grobanje, grebeničenje: povala loze
2. napad bolezni: gora je odvala nego povala hujša je povrnitev bolezni kot pa njen prvi napad

povrátiti pòvrātīm
I.
1. vrniti: povratiti pozajmljeni novac
2. zavrniti: povratiti stoku na paši
3. pomakniti nazaj: povratiti sat, uru
4. izbljuvati, izbruhati: povratiti jelo
5. povratiti u život spraviti k zavesti; povratiti dah, paru; povratiti čovjeka = povratiti u život
II. povratiti se
1. vrniti se
2. ozdraveti, okrevati, popraviti se po bolezni; povratiti se u život priti k zavesti
3. spomenulo se i ne povratilo se bilo je, pa na srečo minilo

povràtljiv -a -o spravljiv: brzo se naljutio, ali je bio -e prirode naglo se je razjezil, pa je kmalu bil dober; -ōst ž spravljivost

pozàmrcati -čēmo: što razgovor kakav ne počnete, no pospaste i pozamrcaste? mar bi se pogovarjali, ne pa da ste drug za drugim pozaspali in vas je zatela noč

pròsuti prȍspēm
I.
1. razsuti, raztresti: prosuti pepeo pokojnika
2. razliti, izliti, preliti: prosuti vodu, suze; prosu obilate suze i krvave
3. zapraviti: prosuti novac, očevu kuću, imanje, zemlju
4. prosuti vatru iz pušaka = prosuti puške, topove, ustreliti iz pušk, topov
5. prosuti kome crijeva, drob, utrobu razparati komu trebuh; prosuti kome krv spustiti komu kri, zabosti koga; prosuti krv za koga preliti kri za koga
6. smuti pa prospi preraešaj pa izlij (ker ni nič vredno)
II. prosuti se
1. razsuti se, raztresti se
2. razliti se, izliti se: znoj mu se prosu po čelu; i najzad prosuše se tihe, krupne suze
3. utrniti se: prosula se zvijezda na nebu
4. razširiti se: prosuše se glasine po gradu
5. raziti se: poslije službe božje narod se prosuo po groblju
6. postati kilav, okilaveti: u boju na Dublju Sima se prosuo tako da je do smrti morao nositi utege od jelenje kože
7. ekspr. prosula se žena peč se je podrla, žena je rodila

pròštiti prȍštijēm zastar. prebrati: dobila sam pismo od čovjeka, a ne znam tko bi mi ga proštio prejela sem pismo od moža, pa ne vem, kdo bi mi ga prebral

pȑsluk m, pr̀sluk m
1. telovnik: ispod kaputa nosio je stalno i prsluk
2. steznik, modrc, prsnik: korzeta ni -a za stas ne beše nikada na njoj
3. to je što me zabrinjava, a za drugo mi puca prsluk vse drugo pa mi ni nič mar; ako bi došlo do kakve istrage, to je njemu uz prsluk, jer mu je savjest čista mu je vseeno

pùnīš -íša m: našišu po -u, a tuđišu po ponjišu našemu človeku polno čašo, tujcu pa polovico

radi predl. z rod. zaradi: (izraža namen) radi liječenja otišao je na more; radi preglednosti rasprava je podijeljena na poglavlja; poslati, dati poklon ruke radi dati, poslati darilo iz pozornosti do obdarovanega, ne pa zaradi materialne koristi; forme radi iz čiste formalnosti

razùmjeti razùmijēm (ijek.), razùmeti razùmēm (ek.) razumeti: razumjeti koga, što; o tome oni malo razumeju; to se samo po sebi razumije, razume; pa hajde da se razumijemo pa torej da smo si na jasnem; guske te razumjele bog te naj zastopi; razumijem, gospodine kapetane!

sjȅći sijèčem (ijek.), sȅći séčēm (ek.)
I.
1. sekati: sjeći drva; sjeći meso; ova linija siječe onu krivu; sjeći granu na kojoj se sjedi
2. rezati: sjeći što nožem; sjeći makazama, škarama na komade; sjeći u drvetu; nož ne siječe; vjetar siječe po licu; brod siječe kroz talase, kroz valove; sjeći okuku rezati ovinke; sjeći vino rezati vino; sjeći kome duvan na glavi prizadevati komu velike težave; sjeći raju ubijati rajo
3. klati (v kartah): kecom sjeći kralja
4. prevzdigniti (karte): ti si sada na redu da siječeš
5. temeljito reševati naloge: on je jedan od onih koji sve sijeku na panju
6. zbadati, šavsati z jezikom: ona sijeće sve kao na panju
7. striči: on siječe hlačnice da zakrpi dupe = on siječe čakšire i krpi tur izmazati se iz ene nevšečnosti, pa pasti v drugo
8. kula siječe nebo stolp se dviga v nebo
II. sjeći se
1. sekati se, križati se: na Kajmakčalanu se sijeku dva planinska masiva; gdje se sijeku Njegoševa i Gajeva ulica
2. bojevati se: nije dično da se dužde siječe s Furlanom

stènjati stènjēm stokati: stenjati pod teretom; zapad strepi, a istok stenje vzhod pa ječi