-
òsvatiti se -īm se stopiti v sorodstvene zveze
-
osvòjiti òsvojīm
I.
1. osvojiti: osvojiti što od koga
2. zavzeti: osvojiti tudu zemlju, tvrdavu
3. pridobiti si: osvojiti čiju naklonost
4. prevzeti: osvojilo ga vino; osvojio me san
II. osvojiti se stopiti s kom v sorodstveno razmerje, v svaštvo: osvojiti se s kim
-
òsvōjtati se -ām se stopiti v sorodstveno zvezo: mislite li je sad udavati ili ne, jer mogli bismo se osvojtati
-
ošìjavica ž dial. vijugasta snežna gaz, kjer se sani obrnejo v drugo smer
-
ôštro s (it. ostro, lat.) južni veter v Primorju
-
otefèričiti -īm prebiti čas v zabavi na deželi, gl. teferič: tamburice, moja veselice, dosta smo ti oteferičili
-
òtkasati -ām oddirjati, odjahati v dir
-
ototánjiti otòtānjīm planiti v jok: žena je plakala, i druga jedna, najzad i detence ototanji
-
òtrok m, mn. òtroci
1. ekspr. otrok, dete: u jaslima na slami leži otrok taj
2. mn. òtroci tlačani, sužnji v fevdalni Srbiji, Makedoniji in Bolgariji
-
ozlojedívati -jèdujēm spravljati v slabo voljo, v nevoljo: to je jedan od onih koji bez ikakve nevolje kinje ljude i ozlojeduju ih
-
ozlòtrbiti se -īm se dobiti bolečine v trebuhu: od masna se jela djeca ozlotrbe
-
ozlovoljávati -vòljāvām, ozlovoljívati -vòljujēm spravljati v slabo voljo
-
pa
I. vez.
1. pa, in: oni se digoše pa odoše; kad je u pitanju novac, onda ne treba imati poverenja ni u kog, mislio je otac Nikanor, pa je tako i postupio
2. in vendar: sve sam ti dao, pa nisi zadovoljan; toliko sam godina proveo na selu, pa nisam nikad bio na prelu; koliko ima ljudi koje zateku i jače nevolje, pa se ne ubijaju od skrbi
3. pa: kad se već braniš, pa onda kaži; sve sud pa sud; badava, ja nisam pa nisam mogao zaspati
II. kot členica stoji pred enklitiko v začetku stavka: pa se onda oženi s njom; pa je rekla da nikako neće; pa ćemo se onda vidjeti na vašaru; ja ću sad skočiti u bunar! - Pa skoči!
-
pȁcati -ām, pȁcovati -ujēm (n.) nizko pog. imeti v kvaši, v paci: pacovati zeca
-
pàdišāh m, zval. pàdišāhu, mn. padišasi, rod. pādišāhā (t. padišah, perz.) padišah, nekdaj vladarski naslov v nekaterih vzhodnih deželah, tudi v Turčiji
-
paginírati -ìnīrām številčiti, oštevilčiti strani v knjigi
-
pahùljičav -a -o kosmičast, v kosmih
-
pair m (fr. pair, angl. peer, lat.) naslov višjega plemiča v Franciji in Angliji
-
pàjānta ž (t. pajanda, perz.)
1. vodoravna letva v sušilnici za koruzo ali kjer se dimi meso
2. greda v kurniku: u kokošinjcu čula se kokoška kako je propala kroz -e
-
pàjdak m (t. pajtak, perz.)
1. kmet v šahu
2. kratka cev za pipo