Franja

dijèliti dȉjelīm (ijek.), déliti dêlīm (ek.) impf. dȉjeljāh -āše, dêljāh -āše,
I.
1. deliti: dijeliti imanje na parcele, broj petnaest dijeliti brojem tri; dijeliti milostinju, pravdu, nešto ogradom od čega; djevojka dijeli poglede kao bombone
2. razločevati: majka ne dijeli dijete od djeteta
3. biti deležen: svatko se otimao da dijeli njeno društvo
4. dijeliti s kim megdan dvobojevati se s kom; dijeliti pravdu soditi; dijeliti batine tepsti, pretepati
II. dijeliti se
1. deliti se: rijeka se dijeli u dva rukava
2. dijeliti se s dušom umirati

dísati dȉšēm, vel. díši -ite, impf. dȋsāh, -āše
1. dihati: duboko disati; sva živa bića dišu; disati s kim u jedan rog trobiti s kom v isti rog
2. biti prevzet od česa: disati osvetom, radošću

dôboš m (madž. dobos) boben: udariti u doboš; doći na doboš priti na boben; doći će mu doboš pred kuću njegova hiša bo prišla na boben; zalupat će mu doboš pred kućom; doboš-torta torta s steklastim prelivom

dóći dôdēm, vel. dóđi, aor. dóđoh dóđe, del. dòšao dòšla
1. priti: doći kući, na red, u nevolju, k sebi, do cilja, u pravi čas; došlo vrijeme žetve; došlo je do gusta prišlo je v zagato; doći do ušiju zvedeti; već nekoliko puta u prošlosti naš je opstanak došao u pitanje že nekajkrat v preteklosti je bil naš obstoj na kocki; doći komu na oči priti komu pred oči; doći do uvjerenja prepričati se; doći do istine dokopati se do resnice; doći do riječi priti do besede; doći u sukob s kim spopasti se s kom; došlo pa prošlo prišlo je in minilo
2. dorasti: kad dođe sin do konja i sablje, on će mene starca izbaviti
3. postati: lice joj je došlo ozbiljno
4. dođe joj da pjeva i plače
5. biti v sorodstvu: on mi dođe brat od strica on je moj bratranec po očetu
6. doći komu glave spraviti koga s poti, ubiti koga

dodno predl. z rod. do dna, do: okom ga omjere svrh glave dodno pete s pogledom ga je prerneril od vrha glave do pet, od pet do glave; prelijetao je s četom svojom savrh Bosne do dno Hercegovine od Bosne do skrajnih meja, do zadnjega kotička Hercegovine

dopisívati -pìsujēm
I.
1. dopisovati, končavati pisanje
2. pripisovati
II. dopisivati se s kim dopisovati si s kom

dòsluk m (t. dosluk, perz.) prijateljstvo: s komšijama u -u budite bodite si dobri s sosedi; pa u zdravlju i -u da se opet vidimo

dòva ž (t. dua, ar.)
1. muslimanska molitev: učiti -u moliti; učiniti -u opraviti molitev; otklanjati -u opraviti molitev s klanjanjem; stajati na nečijoj -i biti v varstvu molitve nekoga
2. blagoslov

dovŕšiti dòvr̄šīm dovršiti, dokončati, končati: slikar je dovršio sliku; svečanost se dovršila pjesmom i igrom slavnost se je končala s pesmijo in plesom

dùduk m (t. duduk) vrsta pastirske piščalke: glup kao duduk neumen kot štor; spavati kao duduk spati kot top; duvati s kim u jedan duduk enako misliti s kom

dúhati dûšēm, dûhām
1. pihati: znam ja odakle vjetar duše
2. pihati, piskati: duhati u flautu; duhati na nos jeziti se, kujati se; duhati s kim u jedan rog pihati s kom v isti rog
3. hukati: duhati u ruke, gl. tudi duvati

fùruna ž, furùna ž (t. furun, gr. phournos) dial. peč: furuna na kaliće peč s pečnicami; pekarska furuna; treba da još pojedeš tri -e hljeba še boš moral prej pojesti prenekatero peko kruha

gȍdina ž
1. leto: prosta godina navadno leto; prestupna, nova, sretna, srećna, poslovna, slaba godina, godina kupovine leto nakupa; do -e čez leto dni; iz -e u -u od leta do leta; -u po -u leto za letom, koliko ti je godina koliko si star; čovjek u -ama prileten človek, človek v letih; doći u -e; napuniti deset godina dopolniti deset let; bijele, bele -e starost; Nova godina novo leto (l. januar); nova godina novo Leto 1985; svjetiosna, svetlosna godina svetlobno leto; godina svjetlosti; pritjerala orla zla godina v nesreči, težkem položaju se je sprijaznil s ponižanjem; školska godina
2. letnik: prva godina Gajeve Danice; treća godina Vojne akademije
3. zadušnica ob obletnici smrti: davati -u

gòra ž, tož. gȍru, zval. gȍro, mn. gȍre, rod. mn. górā
1. gora: crnogorske -e
2. gozd, hosta: gora vrvi hajducima
3. vejevje: kopajte me pod jelikom tankom, pokrijte me -om listopadom
4. Zagrebačka gora, Skopska Crna gora, Crna gora (planina), Crna Gora (republika), Dilj-gora; šimširova grana sa devete -e daljno sorodstvo; naše -e list naš človek; od nevešta i gora plače nevednež vse uniči; ići, odmetnuti se u -u oditi med hajduke; i u -u i u vodu ići s kim iti s kom čez drn in strn; krsti vuka, a vuk u -u slab človek je nepoboljšljiv

gr̀muša ž zool. penica, Sylvia; crnoglava grmuša zool. črnoglavka, S. atricapilla; pjegava grmuša zool. pisana penica, S. nisoria; smokvarica zool. vrtna penica, S. borin; grmuša čevrljinka zool. mlinarček ali brolica, S. curruca; grmuša staglić zool. Orfejeva penica, S. hortensis

hàlāl -ála m (t. helâl, ar.)
1. kar je po veri dovoljeno, kar je blagoslovljeno: halal ti bilo! naj ti bo blagoslovljeno
2. halal ti vjera! po veri ti je dovoljeno, bog s tabo
3. odpuščanje: ne mogu se s dušom rastaviti dok ne primi od mene -a

hláditi hlâdīm, hládi, hlâđāh, hlâđen -a -o
I. hladiti: hladiti vino u ledu; hladiti jelo; u nas je razum da hladi bijesne strasti naše; hladiti s kim kašu biti s kom prijatelj
II. hladiti se
1. hladiti se: hladiti se lepezom, uveče pred kućom
2. postajati hladen, ravnodušen: hladiti se prema starim prijateljima

hljȅb m (ijek.), hlȅb m (ek.)
1. kruh: bijeli hljeb, beli hleb; crni, pšenični, kukuruzni, ražani hljeb; biti na bijelom -u čakati na izvršitev smrtne obsodbe; s strahom čakati na rešitev prošnje; dočekati koga s -om i solju prijazno sprejeti koga; tražiti -a preko pogače biti neskromen, prešeren v svojih zahtevah; nasušni hljeb vsakdanji kruh; carev hljeb ekspr. cesarski kruh, državna služba
2. hleb, kolač

ȉgdje (ijek.), ȉgde (ek.) prisl. kjer že, kjer koli: oženio se pukom siroticom bez igdje ičega i igdje ikoga svoga oženil se je s siroto, brez premoženja in brez svojih ljudi; nema dokaza da su Ćirilo i Metodije igdje među Slovenima radili pre no u Moravskoj i Panoniji; toga nema ovdje, pa sumnjam da će igdje u svijetu biti

ìskos m pravica košnje: uzeti livadu na iskos vzeti travnik v najem s pravico košnje