Franja

Zadetki iskanja

  • kȍnjskī -ā -ō konjski: konjski vašar; -a dlaka, zaprega, hrana; konjski rep etn. okrasni predmet in znak priznanja, npr. paša z dvema, s tremi konjskimi repi, ob slovesnostih se je k. rep nosil v sprevodu pred dostojanstvenikom; -e uši bot. dvolistni vimenjak: konjski bosiljak bot. vodna meta; konjski karanfil bot. temno rdeči, mnogocvetni nagelj; konjski rep bot. ostrožnik; -o kopito bot. kopitnik; -a smrt zool. kovinsko modri kačji pastir; -a snaga konjska moč; -e širine pas slabih vetrov na področju pasatov; -a balega konjska figa
  • kòrintskī -ā -ō korintski: korintski stil; Korintski kanal; Korintska prevlaka K. ožina
  • kòsinusov -a -o kosinusov: kosinusov poučak k. stavek
  • kúdjelja ž (ijek.), kùdelja ž (ek.)
    1. kodelja: dade mi čitav tovar -e da je ispredem; nećeš iz te -e uhvatiti niti to k nobenemu uspehu ne vodi; osjetiti, namirisati kakva se kudjelja prede zaslutiti, kaj se pripravlja; sad ćemo drugu -u presti sedaj bomo druge strune napeli
    2. preslica, koželj: mi smo starice s -om u osjencima
    3. pazderje
    4. konoplja, Cannabis sativa
  • mȉrozōv m star. voj. povečerje, retrait, mirozov: trubiti mirozov trobiti k počitku
  • mútan -tna -o, dol. mȗtnī -ā -ō
    1. moten, kalen: -a voda; -o staklo; -e oči; loviti ribu u -oj vodi
    2. meglen, moten: mutan dan; -o nebo; -i snovi nejasne sanje
    3. neka ide u -u Maricu! naj gre k vragu!
  • nȅtrāgom prisl. brez sledu: netragom nestati; do netraga ode njihova sanjarija k vragu so šle njihove sanje; po netragu otići brez sledu, k vragu oditi
  • òdbjegnuti -nēm (ijek.), òdbegnuti -nēm (ek.) pobegniti: odbjegnuti od svojih, od muža; odbjegnuti neprijatelju k sovražniku
  • otíći òtīdēm, òtīdēm, ȍdēm, vel. otídi in otídi, otídaoh otíde in òdoh òde, otìšao otìšla
    1. oditi: otići kući, od kuće; otišla je moja mladost; otići po rodu iti k sorodnikom; otići u svijet, u kaludere
    2. omožiti se: djevojka je otišla za prvog momka u selu
    3. odteči: voda, krv otide
    4. začeti: on ode ovako besjediti
  • pèršin m, pèršun m (lat. petroselinum, gr.) peteršilj; prodavati peršin na plesni prireditvi sedeti; idi u peršin pojdi k vragu; razumije se, razume se na ovaj posao kao koza u peršin razume se na to kot zajec na boben
  • podnu predl. gl. podno: sjesti podnu postelje sesti pri postelji k nogam
  • povrátiti pòvrātīm
    I.
    1. vrniti: povratiti pozajmljeni novac
    2. zavrniti: povratiti stoku na paši
    3. pomakniti nazaj: povratiti sat, uru
    4. izbljuvati, izbruhati: povratiti jelo
    5. povratiti u život spraviti k zavesti; povratiti dah, paru; povratiti čovjeka = povratiti u život
    II. povratiti se
    1. vrniti se
    2. ozdraveti, okrevati, popraviti se po bolezni; povratiti se u život priti k zavesti
    3. spomenulo se i ne povratilo se bilo je, pa na srečo minilo
  • povúći povúčēm, povúci, povúkoh pȍvūče, pòvūkao povúkla
    I.
    1. potegniti: povući kola; povući jedan dim iz cigarete; povući koga za sobom, koga u bezdan; povući kočnicu potegniti zavoro; povući vodu u klozetu; povući novčanice iz opticaja; povući kraći kraj potegniti krajši konec, biti na slabšem; povući nogu začeti, dati pobudo, pokreniti, potegniti koga za seboj; povući posmrtno zvono naznaniti smrt koga
    2. preklicati: povući naredenje preklicati ukaz; povući molbu, prijedlog, predlog, optužbu, naredbu
    3. ekspr. potegniti: povući koga za nos
    4. ekspr. potegniti, napiti se: on je dobro povukao
    5. povući jarak izkopati jarek; povući zaključak skleniti; povući okidač, oroz sprožiti; povući pogled, oči umakniti pogled, oči; povući rogove popustiti; povući koga za jezik potegniti koga za jezik, izzvati koga k besedi; to će povući dalekosežne posljedice to bo imelo daljnosežne posledice; povući koga pred sud pritirati koga na sodišče, pred sodnika
    II. povući se
    1. potegniti se
    2. umakniti se: vojska se povukla; povući se iz javnog života; ona se na neko vrijeme povukla na selo; sasvim se povukao od svijeta čisto se je zaprl vase
  • prèlaziti -īm
    1. prehajati: prelaziti preko delikatnoga pitanja, na dnevni red
    2. prehajati čez: prelaziti dvadesetu godinu
    3. prehajati, prelivati se: boja prelazi na plavo
    4. iti čez: prelaziti granicu
    5. prestopati: rijeka prelazi obalu; prelaziti neprijatelju prestopati k sovražniku; prelaziti zid
    6. prehoditi, narediti pot: pri padu tijelo prelazi ...
    7. presegati: prihodi prelaze troškove
    8. obravnavati: na sjednici prelaziti gradu
  • rȁzūm m, mest. u razúmu razum, pamet: savjeti zdravoga -a; kritika zdravoga -a; hladan razum; privesti -u pripeljati k pameti; doći -u priti k pameti; izgubiti razum; najzad je prevladao razum
  • skòčiti skȍčīm
    1. skočiti: skočiti uvis, kroz prozor, na koga, s kola, s konja, iz postelje, kome u kosu, za vrat; skočiti na visoku policu narediti kariero v službii; skočiti iz kože zbog nečega; skočiti kome u riječ skočiti v besedo; skočiti u vatru, u vodu za koga; skočiti na oružje skočiti k orožju
    2. poskočiti: cijene su od jučer do danas znatno skočile
  • sprȁviti -īm
    1. pripraviti: spraviti jelo
    2. spraviti, shraniti: spraviti na sigurno mjesto; spraviti robu u magazin, pismo u džep
    3. odpraviti, dati nevesti balo: spraviti djevojku
    4. ekspr. spraviti: spraviti pod bravu spraviti pod ključ; spraviti na drugi svijet, pod crnu zemlju; spraviti koga pod pušku spraviti k vojakom
  • svírati svîrām
    1. igrati: svirati u klavir, na klaviru, na violini, u harmoniku, u frulu; ciganski svirati igrati brez not, kot cigani; jedni sviraju, drugi igraju (tudi ekspr.)
    2. piskati: lokomotiva, lađa, sirena svira
    3. trobiti: svirati u rog, u trubu; svirati (na) ustajanje, (na) zbor, (na) uzbunu; svirati povečerje trobiti k počitku
    4. žvižgati: kuršum, tane, kugla svira kroz vazduh, kroz zrak; vjetar svira
    5. tanko svirati revno živeti, tanko piskati; to možeš ti komu drugome svirati to lahko komu drugemu pripoveduješ
  • šévin -a -o gl. ševa: idi u ševin dalak pojdi k vragu, zgubi se
  • tȁzbina ž, tazbìna ž tastovo sorodstvo, ženini sorodniki: on mi je rod po -i; otišao je u -u odšel je k ženinim sorodnikom