Franja

Kȍsovo -a s, Kȍsovo pȍlje Kȍsova pȍlja s Kosovo polje: sve mi je ravno do Kosova čisto vseeno mi je; dockan stiže na Kosovo Janko prepozno se je zgodilo, po toči zvonimo; proveli smo se kao Janko na Kosovu slaba nam je predla

krìvanja ž dial. vpitje: dok ih stade po kući krivanja ko se je začelo po hiši vpitje; najedanput neka očajna krivanja, neko se je drao, kao da su mu kožu gulili

krìvica ž, krivìca ž
1. krivda: tvojom -om po tvoji krivdi; tvoja je krivica ti si kriv; krivica je do tebe što ... ti si kriv, da ...; svijest, svest o -i zavest krivde; ako zakasnimo, krivica će se svaliti na mene
2. hudodelstvo, zločin: zbog nekih krivica morao je bježati preko granice
3. krivica: osjećala sam što je pravica i što je krivica

krîvo prisl.
1. krivo, poševno: toranj u Pisi stoji krivo
2. krivo, narobe, napačno: krivo prevoditi, razumjeti, raditi
3. krivo, vijugasto: rijeka gdje pravo gdje krivo teče
4. krivo se zakleti krivo priseči; meni je krivo što nisi odmah došao ni mi prav, ker nisi takoj prišel; krivo gledati grdo, po strani, nezaupno gledati; činiti komu krivo delati komu krivico

kr̀šiti -īm, kȑšiti -īm
I.
1. krušiti: kršiti zub
2. lomiti: kršiti krila, grančice
3. kršiti: kršiti zakon, običaje
4. viti, lomiti: kršiti ruke; kršiti rukama
5. kvariti: kršiti zdravlje
6. izkopavati: kršiti panjeve iz zemlje
7. rezati, sekati: kršiti talase; špansko nebo krše propeleri
8. premagovati, uničevati: mi smo kršili Turke sami
9. kršiti vrat po svijetu potikati, klatiti se po svetu
10. krotiti: kršiti nečiju snagu
11. mučiti: groznica me krši
II. kršiti se
1. lomiti se: talasi se krše o stijeni
2. mučiti se: kršiti se iz jedne krajnosti u drugu
3. izgubljati se: snaga se krši
4. ekspr. pobrati se: krši se odatle!

kȕd, kùdā prisl.
1. kam: kud vodi ovaj put kam pelje ta cesta; kud ćemo, cestom ili stazom kam bomo nadaljevali potovanje, po cesti ali po poti
2. kamor: idi, kud te noge nose
3. kje: kud ste bili u šetnji, kjer: ostrvo bez ljudi, u predelu mora kud brodovi nikad nisu prošli
4. kud gȍd, kuda gȍd kamor koli; kudgod, kudagod kam, nekam: trebalo bi da idem kudgod; kuda mu drago kamor koli: neka ide kuda mu drago; kudikamo veliko: on je kudikamo veći on je veliko večji; pobjegli su kud koji razbežali so se na vse strani

kúpnja ž kupnja, nakup: izvezla se u -u peljala se je po nakupih

lòza ž, tož. lȍzu, mn. lȍze lózā
1. trta: obrezivati -u; saditi, kalemiti -u; vinova loza vinska trta; divlja loza gl. vinjaga; američka loza ameriška trta
2. trta, rozga: loza graha, bršljana
3. bijela (bela) loza srobot, Clematis vitalba
4. rod, potomstvo: loza Nemanjića, Celjskih grofova, Trpimirovića; muška, ženska loza; sveta loza rodovina, ki ima od davnih časov po kakega duhovnika v sorodstvu
5. vijakov navoj

màcan m
1. ljubk. mucek: macan drijema kraj peći
2. ekspr. as: nisam se nadao da ću izvući -a
3. iron. predpostavljeni: bilo je u vojsci malih kradljivaca, tisuću puta poštenijih od onih macana koji su ih amo poslali
4. mjeriti macana dobiti jih po grbi

mȅka ž meket, meketanje, mukanje: meka ovaca; stoji meka teladi za kravama teleta so začela mukati po kravah

mèsnat -a -o
1. mesnat: -a svinja; -o lice
2. mêsen: -a roba
3. mesnat miris duh po mesu; -ōst ž mesnatost

mijèšati mȉješām (ijek.), méšati mêšām (ek.)
I.
1. mešati: miješati vodu u vino, karte, malter, tuđe izraze u govor
2. kada je pripit, miješa jezikom ko je natrkan, se mu zapleta jezik
II. miješati se
1. mešati se, vmešavati se: miješati se u tuđe poslove
2. svijet se miješa čaršijom ljudje se motajo po trgu; miješana salata

mîr míra m
1. mir: zaštititi javni mir i red; zaključiti mir poslije, posle rata
2. počitek: ti si, kao i ja, sanjao o miru
3. bijaše s mojim -om moj mir je šel po vodi; mir njegovu pepelu! naj počiva v miru!; počivao u miru!; neka mu je mir duši!

mirìsati mìrišēm (gr. myrizein)
1. dišati: lipa miriše jakim mirisom; mirisati na znoj; to miriše na provokaciju
2. duhati, vohati: mirisati ružu
3. ekspr. marati: ovog mladića ni njegovi ne mirišu
4. ekspr. ovaj već miriše na koljivo ta ne bo več dolgo trave tlačil; čitava situacija miriše na barut položaj kaže na vojno, diši po smodniku

mlâd mláda mládo, dol. mlâdī -ā -ō mlad: mlad čovjek; mlad kao rosa; iz -ih dana; -i mjesec mlaj; -i krompir, grašak; -o vino; -a mȉsa nova maša; -a nedjelja, prva nedelja po mlaju; -a godina novo leto; staro i -o; Mlada Bosna; Mlada Evropa; Mlada Italija; Mlada Njemačka; Mlada Poljska

mlijèko s (ijek.), mléko s (ek.)
1. mleko: majčino, kravlje, kiselo, slatko mlijeko; obrano mlijeko posneto mleko; neobrano mlijeko neposneto mleko; kondenzirano mlijeko, kondenzovano mleko kondenzirano mleko; mlijeko u prahu
2. mleček, rastlinski sok: iz tanke cjevaste stabljike maslačka curi gorko mlijeko
3. ekspr. mesečina: gledaš kako mjesec -om brda kupa
4. mi smo rod po -u v rodu smo si po krvi
5. ptičje mlijeko bot. ptičje mleko, Ornithogalum; ekspr. ima svega, samo nema ptičjeg mlijeka; tamo teče med i mlijeko; krečno mlijeko apnica, apnena voda; pasti, uletjeti u što kao muha u mlijeko; djevojka je jedra kao da je -om nalivena; usisati nešto s majčinim -om

mogúćnōst ž
1. mogočnost: tvoja raste mogućnost
2. premožnost
3. mogočnost, možnost: pruža mi se mogućnost da se zaposlim; po -i po možnosti; ako ste u -i če morete, če lahko

môj mòja mòje zaim. moj: moj stan; -a knjiga; -e dijete; dobio si pismo od mojega, od moga oca; kuća -e sestre nalazi se u Njegoševoj ulici; mojemu, mome bratu je javljeno; u -oj zemlji žive različiti narodi i narodnosti; sam. -i danas nisu kod kuće moji domači danes niso doma; bijaše moje moj čas je minil; na moju = po mome po mojem mnenju, po mojih mislih

mȏre s morje: debelo more visoko morje; otvoreno more odprto morje; široko more; to se nalazi za -em; iza sedam mora zelo daleč; preko -a onstran morja; to je kaplja u more; majstor s -a primorski, dalmatinski mojster, Dalmatinec; sloboda -a svobodna plovba po morju; ravno mu je sve do -a vseeno mu je; hvali more, drži se kraja ne sili v nevarnost; mrtvo more brezizrazna družba; more mu je do koljena tuje podcenjuje, svoje pa precenjuje; Mrtvo more; Crveno more; Jadransko more

nabréknuti nàbrēknēm
1. nabrekniti: kravi je vime nabreklo od mlijeka, žile su mu nabrekle od gnjeva
2. napeti se: lađi nabreknuše jedra
3. narasti: jesenskom kišom nabreknuše rijeke po jesenskem deževju so narasle reke