Franja

bùrov -a -o, bȗrov -a -o: -a voda burova voda

cârskī -ā -ō carski, cesarski: carski tron, prijestol, prestol; -a kruna; carski savjetnik; carski drum gl. carigradski drum; -a vrata, -e dveri srednja vrata na ikonostasu; -o meso mesnata suha slanina; -a voda = -a vodica zlatotopka zlatotopna voda; carski rez m carski rez; carski dan cesarjev rojstni dan: -o oko bot. korjop, Coreopsis tinctoria

ćútati ćútīm, ćúti, ćútao molčati: ćutati kao zaliven molčati kot grob; a ti ćutiš na to?; ispod tute trista ćute tiha voda globoko dere

frȉgati -ām (it. friggere) pražiti, cvreti: frigati na ulju, na masti; nije ni frigan ni pečen ni ne to ne ono, ni krop ne voda; friga mi se ni mi do tega

gȃz m, mest. u gázu, mn., gȃzi, gȁzovi
1. brod, plitvina, kjer se da reko prebresti: mi ćemo na gaz preko Drine; stala voda na gazove voda je nizka, da jo lahko prebredeš; gazi i bogazi težko prehodna pot
2. ugrez: koliki je -ovoga broda?

ȉsplaka ž izplaka: izliti -u u kanal; isplaka pri bušenju z bentonitom pomešana voda, ki se uporablja pri vrtanju

izbáciti ìzbācīm, vel. izbáci
I.
1. vreči iz, ven: izbaciti iz sebe; voda je izbacila ovaj panj voda je vrgla na suho ta štor; izbaciti koga iz sobe
2. izmetati: izbaciti zemlju iz rova
3. ekspr. izključiti: izbaciti rdava učenika iz škole, prekršitelja iz igre
4. pognati: izbaciti lišće, pupoljke
5. izpostaviti, postaviti daleč naprej: izbaciti patrole daleko u šumi
6. ustreliti: izbaciti pušku
7. obroditi: koliko može njiva da izbaci u rodnoj godini
8. napeti: izbaciti prsa a uvući trbuh
9. vreči na površje: revolucija je izbacila nova načela
10. odstraniti, izločiti: Vuk je izbacio iz azbuke nepotrebna slova; ako se kobila ni docnije ne pokaže dobra majka, onda je treba izbaciti iz priploda
11. iznesti, povreči: posle četiri meseca, od prilike posle parenja, ženka izbaci izvestan broj jaja; kobila čim oseti da će početi ždrebljenje legne i učesta napone da izbaci ždrebe
12. ekspr. reči, izustiti, ziniti: konačno je izbacio svoju misao obraćajući se sinu
13. postaviti: glavnina je na maršu izbacila četu kao svoje osiguranje; Nemačka je zbog ruske neutralnosti mogla da izbaci sve svoje sile na francuski front
14. postaviti naprej, stopiti naprej: izbaciti nogu, lijevu, desnu
15. z delom doseči določen učinek: rudari su dali obavezu da će dnevno izbaciti dvjesta tona ugljena
16. dovolj obroditi: rijetke su porodice kojima žetva izbaci za čitavu godinu, većinom moraju kupovati žito nekoliko mjeseci prije nove žetve
17. izbaciti iz kolosijeka iztiriti
II. izbaciti se
1. prestaviti se (z nižjega na višje mesto): odred se iz sela izbaci na okolna brda
2. naglo se premakniti naprej: stotinu nogu se izbacilo, potkovani su potplati zatutnjili; izbaciti koga iz sedla vreči koga iz sedla; izbaciti što iz glave: ova upadica izbacila je govornika iz koncepta; izbaciti iz stroja onesposobiti

ìzvor m, rod. mn. ȉzvōrā vir, izvir, vrelec: -i nafte, sirovina, vode; sunce je izvor energije; -i za povijest (povest) književnosti; doznati što na -u; vijesti, vesti iz pouzdanog -a; izvor-voda vrelčina, voda iz vrelca

ìzvorskī -ā -ō ki izvira: -a voda = izvor-voda vrelčina, voda iz vrelca

mlijèko s (ijek.), mléko s (ek.)
1. mleko: majčino, kravlje, kiselo, slatko mlijeko; obrano mlijeko posneto mleko; neobrano mlijeko neposneto mleko; kondenzirano mlijeko, kondenzovano mleko kondenzirano mleko; mlijeko u prahu
2. mleček, rastlinski sok: iz tanke cjevaste stabljike maslačka curi gorko mlijeko
3. ekspr. mesečina: gledaš kako mjesec -om brda kupa
4. mi smo rod po -u v rodu smo si po krvi
5. ptičje mlijeko bot. ptičje mleko, Ornithogalum; ekspr. ima svega, samo nema ptičjeg mlijeka; tamo teče med i mlijeko; krečno mlijeko apnica, apnena voda; pasti, uletjeti u što kao muha u mlijeko; djevojka je jedra kao da je -om nalivena; usisati nešto s majčinim -om

pòdati -ām, oni pòdajū in podádū, pòdah pȍdā in pòdadoh pòdade, pȍdao pȍdāla
I. podati, dati: podaj mi dovoljno novaca na put; podati kćer najboljem prosiocu; podati ruku kome; podati savjet prijatelju; ni uzmi ni podaj človek, ki ni ne krop ne voda
II. podati se
1. podati se, vdati se: podati se strastima, tuzi, bijedi, bedi
2. posvetiti se: podati se nauci

pȍvlata ž
1. vrhnja plast stoga, kopice: sadjeti kamaru na -u zložiti tako, da je pri vrhu snopje obrnjeno s klasjem, na ven, da se ob dežju voda lažje odteka
2. geol. kjer je več plasti, se vrhnja imenuje povlata, spodnja pa podina

prìtjerati -ām (ijek.), prìterati -ām (ek.) pritirati, prignati: pritjerati koga pred sud; pritjerati koga do duvara (uz duvar) = pritjerati koga k zidu (uza zid) = pritjerati koga u ugao, u kut spraviti koga v težek položaj; voda je pritjerala leš uz obalu voda je naplavila truplo; nevolja ga je pritjerala kući

rȉba ž
1. riba: morska, slatkovodna, riječna riba bijela riba ljudski izraz za sladkovodno ribo; zdrav kao riba u vodi; ćutati kao riba; osjećati se kao riba na suhu, na suvu; ne biti ni riba ni meso ne biti ne krop ne voda
2. ribolov: ići u -u
3. ekspr. vplivna oseba: policija uhvati tešku -u; on predstavlja u društvu krupnu -u
4. Ribe ž mn. astr. Ribe, Pisces

str̀mac -mca m strmec, strma pot, strmina; vodenički strmac izvotljen ril, po katerem priteka voda na mlinsko kolo

studènica ž: voda studenica hladna voda

sûdnī -ā -ō sodni: sudni dvor, stol; sudni dan sodni dan: ako je preša, nije sudni dan če je sila, ni sodni dan, ne gori voda

svêt svéta svéto, dol. svêtī -ā -ō
1. svet, sveti: naša -a zemlja naša sveta zemlja; -a dužnost; -a večera zadnja večerja; -i rat sveta vojna; -o pismo; -o ulje blagoslovljeno olje, sveto poslednje olje; -a pričest sveto obhajilo; -a voda blagoslovljena voda; -i grob božji grob; -a trpeza obhajilna miza; -a zemlja sveta dežela; Sveta liga; njemu ništa nije -o; proglasiti koga -im razglasiti koga za svetega; Sveta tri kralja; Svi sveti, sveti Petar (svetnik); Sveti Petar (kraj)
2. sveti -oga svetnik, sveta -e svetnica: i sveti su griješili tudi svetniki so grešili

tȉh -a -o, dol. tȉhī -ā -ō komp. tȉšī -ā -ē tih: govorio je -im glasom; bio je tih čovjek; liti -e suze; pekla se na -oj vatri ekspr. bila je dolgo in nenehno v nevarnosti, zadevala jo je nesreča za nesrečo; -a voda brijeg, breg dere (roni) tiha voda bregove spodjeda; Tihi ocean, Tihi okean

tjȅrati -ām (ijek.), tȅrati -ām (ek.)
I.
1. tirati: on zapovjedi kočijašu da na svu prešu tjera konja
2. poditi: tjerati kokoi iz dvorišta, koga iz kuće; tjerati djecu iz voćnjaka poditi otroke iz sadovnjaka; tjerati živinu s praga poditi kokoši od praga; itus tjera Nijemce odozgo, a mi odozdo
3. gnata, goniti: tjerati stoku na pojilo, svinje na pašu; tjerati zarobljenike u logor gnati ujetnike v taborišče; ovaj mlin tjera voda ta mlin žene voda
4. gnati, poganjati: drvo tjera pupoljke, lišće; tjerati bicikl nogama
5. siliti, priganjati: majka me tjera da se udam
6. preganjati, loviti: tjerati lopova, leptire
7. prinašati na tovorni živali, privažati, dovažati: tjerati žito u mlin, robu na pijacu; stari su mu se naputovali tjerajući luč i katran tamo u Beograd
8. preganjati, zasledovati: znaj da ću te tjerati do božje kuće
9. siliti, s silo spravljata: ne tjeraj me u bjesnilo; kćer i zeta tjerati u prosjake spravljati med berače
10. uganjati: tjerati šale, luksuz, politiku; političari tjeraju svoje strančarstvo do skrajnjih granica
11. nabijati: tjerati obruč na bačvu
12. nesti: ova puška daleko tjera
13. tjerati inat kljubovati; tjerati parnicu pravdati se; tjerati mak do kraja gnati stvar do konca; tjerati kera razuzdano živeti; tjerati vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu napeljevati vodo na svoj mlin; tjerati klin klinom izbijata klin s klinom; klin se klinom tjera; tjerati lisicu pa istjerati vuka; tjerati kome dušu na lakat nenehno koga siliti na kaj, mučiti koga; tjerati koga u laž postavljati koga na laž; tjerati svoje delata po svoji volji; lijek tjera na znojenje po tem zdravilu se potiš; tjeraj! pojdi!
II. tjerati se
1. goniti se (mačka, zajklja, psica): jurila je za njim kao kučka kad se tjera
2. tiščati (na stran): tjera me napolje
3. poditi se: tjeraše se po polju široku
4. izbijati se: klin se klinom tjera
5. on niti se tjera niti se vodi z njim ne veš kaj početi