-
prvènstveno prisl. predvsem, v prvi vrsti: prvenstveno treba ispunjavati dužnosti prema društvu
-
prvènstvovati -ujēm biti prvi: svugdje hoćeš prvenstvovati
-
pr̀vīčje s, pr̀vičje s etn. prvi obisk staršev ali sorodnikov pri mladi ženi na njenem novem domu
-
prvìna ž, pȑvina ž
1. prvenec, prvo književno delo
2. prvina, prvi pridelek, prvi sadeži, prva prireja
3. žganje, ki prvo priteče iz kotla
4. s -e prisl. od začetka: s -e je sve išlo lijepo i glatko
-
prvopréstonīk m (ek.) prvi srbski arhiepiskop Sava Nemanjić
-
rȁdovān m
1. prvi obiskovalec na božično jutro
2. zool. nočna čaplja, kvakač
-
r̀tnīk -íka m
1. borec v prvi bojni vrsti
2. prvoborec
-
sèfte -eta s (t. seftah, ar.)
1. začetek dela
2. prvi jutranji izkupiček v trgovini
3. prvi kupec zjutraj
-
seftèdžija m prvi kupec zjutraj
-
solúnac -nca m kdor se je v prvi svet. vojni bojeval na solunski fronti
-
sȕna ž (ar. sunnah) zbirka izrekov in predpisov, ki so jih dali Mohamed in prvi štirje kalifi
-
sûtor m dial. prvi mrak, prvi dve nočni uri na ribolovu
-
tancòvoda m pog. prvi plesalec
-
tèrzibaša m (t. terzibašy, perz.) prvi med krajaci, starešina krojaškega ceha
-
trans... (lat. trans) prvi del zloženk s pomenom čez...
-
véža ž dial. veža, kuhinja v kmečki hiši, prvi prostor pri vstopu v hišo
-
bìber m (t. biber, perz.) poper: biti biber po pilavu biti prvi v družbi; biber je zrno maleno, ali pred gospodu izlazi
-
dȍba s (v edn. tudi neskl.) doba, čas, obdobje: u naše doba mnogo se raspravlja i o jeziku; ledeno doba Zemljina razvitka ledena doba Zemljinega razvoja; kameno doba kamena doba: gluho doba noći globoka tiha noč; u sretno, srećno doba naše mladosti; zlatno doba zlata doba, zlati časi; u poodmaklo doba v poznejših letih; žensko doba prvi mrak; godišnje doba letni čas; ručeno doba dial. čas kosila; neko doba dana enkrat podnevi; u neko doba noći enkrat ponoči; doba je da se i o tome govori, progovori čas je, da se tudi o tem govori, spregovori
-
kòljeno s (ijek.), kòleno s (ek.)
1. koleno: previti koljeno; podviti -a; moliti koga na -ima; klecaju mu -a; koljeno kod cijevi, kod cevi, čunka, rijeke, reke, mašine, biljke; srodstvo do trećega -a
2. rod, generacija: to se nasljeduje s -a na koljeno; današnje koljeno
3. členek: durbin na tri -a
4. preko -a prebiti, prelomiti v naglici kaj narediti; biti do -a komu biti prvi za kom; adamsko koljeno osmi otrok; rodak u devetom -u žlahta v devetem kolenu; biti komu uz koljeno uživati naklonjenost koga
-
na predl.
I. s tož.
1. na: sjesti na konja; nagaziti na minu; popeti se na krov; pasti na dno; izaći na sunce; doći na vidjelo priti na svetlo; staviti komu lisice na ruke; stići na Cetinje; staviti, metnuti nešto na led; došao je red na tebe; na svako treće gazdinstvo dolazi po jedan stručnjak; zemlju ćemo podijeliti na manje parcele; koliko zarađuješ na mjesec; sat ide točno na minutu, tačno na minut; od petka na subotu; napredovanje od poručnika na kapetana; sprema se na kišu; raditi na mahove, na prekide; naviknuti se na rad; pristati na uvjete, na uslove; naići na opoziciju
2. v: biti komu na korist, na teret
3. proti, nad: ići na neprijatelja
4. s, z: na silu = na zor s silo
5. zoper, proti: žaliti se na što, na koga
6. stalne zveze: on je na oca vrgel se je po očetu; miriše na ružu diši po vrtnici; na nedjelju dana prije Nove godine teden dni pred novim letom: doći na jesen priti proti jeseni, na jesen; umrijeti na prečac na naglem umreti; prodaja na malo; na dva sata vožnje od našega grada dve uri vožnje
II. z mest.
1. na: knjiga je na stolu; bubuljica na tijelu, na telu; ležati na samrti ležati na smrtni postelji; pisati na stroju, na mašini
2. s, z: zemlju, slavu je na maču stekao z mečem pridobil
3. po: ići na štakama; koliko vas ima na broju
4. pri, ob: stajati na vratima; bitka na Marici; Biograd na moru; Frankfurt na Majni, na Odri; Skadar na Bojani
5. stalne zveze: prvak na sablji prvi v sabljanju; junak na jeziku dolgojezičnež; na muci se poznaju junaci v trpljenju se razodene, kdo je junak