-
skotùrati -ām (se) gl. skotrljati (se)
-
skovr̀ljati -ām (se) gl. skotrljati (se)
-
skȗt skúta m
1. spodnji del ženske obleke, ženskega krila: ona bi se izula, podigla skute i zagazila na plitko
2. spodnji del, rob moške suknje, površnika, plašča: muškarci se skupili u dugačkim kaputima širokih skuta
3. krilo, naročje: bila si malašna, drijemala si mi u skutu; donijeti pun skut krompira
4. vlečka: nositi -e za kim; cjelivati čije -e prilizovati se komu; biti pod carevim -om biti v carjevem, cesarjevem varstvu; vješati se uz čije -e hlapčevsko se vesti proti komu; odrezati skut pretrgati odnose s kom; pokupiti skut pripraviti se za odhod; čovjek može siroti stati na skut, ali ne može na sreću
-
slȁviti slȁvīm
1. slaviti: slaviti koga za što; slaviti pobjedu; slaviti orgije razuzdano se zabavati
2. obhajati slavo, praznik hišnega zavetnika, slaviti: ove godine slavimo
3. slovesno, praznično zvoniti: zvona slave i jek im odjekuje
-
slȉka ž slika, podoba: galerija slika; imati jasnu -u čega; govoriti u -ama; živa slika; slika na platnu; uljena slika: našla slika priliku našla sta se dva enaka bratca; slika i prilika gliha vkup štriha
-
slȕšati -ām
I.
1. poslušati: slušati pjesmu, pedagoško predavanje, priču
2. ubogati: slušati starije, pametnije, iskustvenije
3. prisluškovati: slušati na vratima
II. slušati se: zašto se mene ne sluša zakaj mene ne poslušajo (ubogajo); tako je kada se pametniji ne slušaju tako je, če se pametnih ne posluša, ne uboga
-
smèkšati -ām zmehčati: smekšati cigaretu među prstima; suze su smekšale njegov otpor; smekšati kome bubrege, rebra pretepsti koga; vrijeme je smekšalo ojužilo se je
-
spȍr m, mn. spȍrovi (rus. , češ.)
1. spor, prepir: zametnuo se spor između gradskog načelnika i građana
2. spor, pravda, proces: spor pred sudom pokušava da riješi u svoju korist podmićivanjem; o tome nema -a o tem se ne razpravlja
-
spŕcati spr̂cām
I.
1. ekspr. hitro zapraviti, pognati: sprcati sav novac, očev imutak
2. doživeti: sprcati šezdeset godina
3. segnati: sprcati goveda u tor
II. sprcati se s kim norčevati se iz koga
-
srȅtnuti -nēm (se) gl. sresti (se): ja ga sretnuh u skupštini
-
stȁmān ž: otići u staman ugonobiti se; sve ćeš nas u staman odnijeti sve nas boš ugonobil, uničil
-
stàza ž
1. steza: pješačka, trnovita staza; ugažena = utabana = utrvena staza utrta steza; ići po klizavoj -i hoditi po spolzki poti; skrenuti na drugu -u zaviti na drugo pot; razgovor je skrenuo na drugu -u pogovor se je zasukal na drugo pot
2. tekmovalna pot: prvi smučar je prevalio -u za deset minuta
3. astr. orbita
-
stȅžēr m rod, pleme: (v izrazu) iskopao mu se stežer naj se zatre ta rod, to pleme; djevojkama se dade dijel od pokretnog imanja, a nepokretno ostaje stežeru
-
stȉcāj m (ijek., ek.)
1. stekanje: Pariz je čuven zbog svoje istorije i umjetničke prošlosti, pa i zbog velikog -a velikih ljudi ker se tam zbirajo veliki ljudje
2. koincidenca, sovpad: sticaj događaja; sticaj okolnosti
-
stȉjeg m, mest. na stijègu, mn. stjȅgovi (ijek.), stȇg m, mest. na stégu, mn. stȅgovi zastava: visoko držati čiji stijeg; podignuti stijeg dvigniti zastavo, začeti boj za neko idejo; svrstati se pod čiji stijeg uvrstiti se pod zastavo koga
-
stîž ž v izrazu: dobra stiž dobro srečo! se reče, ko koga dohitimo
-
stô stòla m
1. miza: sto za izvlačenje; crtaći sto risalna miza; operacioni sto; operacijska miza: pisaći sto pisalna miza; krojački sto; biljarski sto; dućanski sto; sto za serviranje, za cvijeće, za glačanje rublja; iznijeti jelo na sto postaviti jed na mizo; donositi odluke za zelenim stolom sprejemati odločitve za zeleno mizo; sjedjeti, sjediti za stolom; raspravljati za okruglim stolom; sto je postavljen miza je pogrnjena; pasti pod sto; svaliti koga pod sto spraviti koga pod mizo; razdvojiti, razstaviti se od stola i kreveta ločiti se od mize in postelje
2. sodišče: banski sto zgod. visoko sodišče na Hrvaškem, ki mu je predsedoval ban; Stol sedmorice zgod. najvišje kasacijsko sodišče v Jugoslaviji
-
stôg stòga m kopica, stog: stog žita, slame, sijena; svugdje oko sela vidiš stogove sijena; bježati preko -a i sloga bežati kar se da hitro
-
strâh m, mest. u stráhu strah: strah od smrti, od kazne, od ljudi, pred kaznom, pred ispitom; drhtati od -a; premirati od -a; biti u -u; biti bez -a biti brez strahu; biti bez -a i mane biti neustrašen, hraber; držati koga u -u; zadati komu velik strah; nema -a ni se treba bati; utjerati kome strah u kosti močno prestrašiti koga; strah božji, uzgajati, vaspitavati koga u -u božjem; u -a su velike oči strah ima velike oči; strah me je koga, čega, od koga, od čega
-
strȁšiti -īm (se) strašiti (se): ja se ne strašim ni od čega ne bojim se ničesar; to me ni malo ne straši