Franja

mrtvònog -a -o ekspr. z mrtvimi, s težkimi nogami

mùdat -a -o modat, z velikimi modi; -ōst ž modatost

muhàrīšte s z muhvičem poraslo zemljišče; gl. tudi muvarište

mȕmati -ām dial.
1. momljati: hoću da mi se odgovori, a ne mumati između zuba
2. žvariti, žvečiti z brezzobimi usti: mumati komadić kruha, parče hljeba

mùnjati -ām striči z ušesi: tresao je grivom, munjao ušima i kopao prednjim nogama

múra ž dial. z vodo mešana ilovica kot omet

musàka ž (t. musakka, ar.) jed: mleto, sesekljano meso z zelenjavo

mùštva ž (t. mušta, perz.) bronasta polkrogla z ročajem, ki čevljarjem, sedlarjem rabi za obdelovanje usnja

mùžatica ž dial.
1. omožena žena
2. dekle, ki se zabava z oženjenim moškim

na predl.
I. s tož.
1. na: sjesti na konja; nagaziti na minu; popeti se na krov; pasti na dno; izaći na sunce; doći na vidjelo priti na svetlo; staviti komu lisice na ruke; stići na Cetinje; staviti, metnuti nešto na led; došao je red na tebe; na svako treće gazdinstvo dolazi po jedan stručnjak; zemlju ćemo podijeliti na manje parcele; koliko zarađuješ na mjesec; sat ide točno na minutu, tačno na minut; od petka na subotu; napredovanje od poručnika na kapetana; sprema se na kišu; raditi na mahove, na prekide; naviknuti se na rad; pristati na uvjete, na uslove; naići na opoziciju
2. v: biti komu na korist, na teret
3. proti, nad: ići na neprijatelja
4. s, z: na silu = na zor s silo
5. zoper, proti: žaliti se na što, na koga
6. stalne zveze: on je na oca vrgel se je po očetu; miriše na ružu diši po vrtnici; na nedjelju dana prije Nove godine teden dni pred novim letom: doći na jesen priti proti jeseni, na jesen; umrijeti na prečac na naglem umreti; prodaja na malo; na dva sata vožnje od našega grada dve uri vožnje
II. z mest.
1. na: knjiga je na stolu; bubuljica na tijelu, na telu; ležati na samrti ležati na smrtni postelji; pisati na stroju, na mašini
2. s, z: zemlju, slavu je na maču stekao z mečem pridobil
3. po: ići na štakama; koliko vas ima na broju
4. pri, ob: stajati na vratima; bitka na Marici; Biograd na moru; Frankfurt na Majni, na Odri; Skadar na Bojani
5. stalne zveze: prvak na sablji prvi v sabljanju; junak na jeziku dolgojezičnež; na muci se poznaju junaci v trpljenju se razodene, kdo je junak

nabádati nàbādām
I.
1. nabadati: nabadati bube na čiodu
2. previdno, negotovo hoditi: ošepavio, te sada onako smiješno i oprezno nabada u hodu
3. previdno, negotovo iskati, z zatikanjem brati: nabadajući slovo po slovo, pročitaše prvu riječ
II. nabadati se
1. nabadati se, opirati se: idu polagano nabadajući se na kišobrane; onda ono, sunce, zastaje i (ekspr.) nabada se o crkvenizvonik

nabàkamiti -īm namazati z rdečilom: djevojka je svoje lice nabakamila; one vole da se nabakame

nabijèliti nàbijelīm (ijek.), nabéliti nàbēlīm (ek.) belo namazati, belo pobarvati, z belilom namazati: kad to začu Ana udovica, nabijeli se i narumeni se

nabljùvati nàbljujēm
I. nabruhati
II. nabljuvati se nabruhati se, namučiti se z bruhanjem

nàbusati -ām pokriti z rušo

nabúšiti nàbūšīm
1. navrtati: svaki je komadić nabušen, a neki i probušen
2. preluknjati: nabušiti lađu
3. navrtati, z vrtanjem najti, odkriti: nabušiti naftu

nàčavlati -ām nabiti z žeblji, nabiti žebljev: načavlane cipele

naćúliti se nàćūlīm
1. striči z ušesi: naćuliti uši; načelnik naćuli uši kad ču da je govor o kažnjavanju
2. naćuliti se pozorno prisluhniti: najednom šušanj, sva se naćuli

nȁćvār m
1. skrinja z dvema predaloma, v prvem je moka, v drugem se mesi
2. prostor, kjer stoje nečke

nadgr̀mjeti -īm, nadgŕmjeti -īm (ijek.), nadgr̀meti -īm, nadgŕmeti -īm (ek.) z grmenjem preglušiti: bog pravednih nadgrmjet će njihovo pobjedno klicanje