Franja

bȉjelī -ā -ō (ijek.), bêlī -ā -ō (ek.) beli: -o mlijeko; noć nam dođe sa Vuka jednoga, danak bijeli braćo, sa drugoga; -a blitva bot. bela pesa; -a breberina bot. podlesna vetrnica, mimica; -a ćuba bot. meduljevina, dobrovita, dobrika; -a djeteljina, detelina bot. bela detelja; -a gorušica bot. bela gorčica; -a imela bot. bela omela; -a joha bot. bela jelša; -a kominika bot. mejičnik; -a lipa bot. srebrna lipa; -a perunika bot. florentinska perunika; -a rada bot. navadna pasja kamilica; -a repa bot. repa; -a topola bot. beli topol; -a vrba bot. bela vrba; bijeli bor bot. rdeči bor; bijeli dud bot. bela murva; bijeli gavez bot. navadni gabez; bijeli glog bot. beli trn; bijeli grab bot. beli gaber; bijeli jasen bot. veliki jesen; bijeli lom bot. togi srobot; bijeli luk bot. česen; bijeli rogoz bot. širokolistni rogoz; bijeli sljez, slez bot. navadni slez; bijeli šeboj bot. beli šeboj, zimska levkoja: bijeli tetrljan bot. navadni somrak; bijeli bun bot. bunika; bijeli cvijet, cvet med. belo perilo; -o drvo bot. brogovita; -o roblje; Bijela kuća u Washingtonu; -a kosa pod stare dane; bijeli ugljen vodna moč za pogon elektrarn; -a vrana bela vrana, izjema, redkost; -o vino; Bijelo, Belo more Belo morje; -e plesti obsedeti, ostati samica; biti na -om hljebu biti pred justifikacijo; crno na -o črno na belem, pismeno; čuvati -e pare za crne dane varčevati, štediti za čas pomanjkanja; u po -a dana sredi dneva, ob belem dnevu; ne reći ni -e ni crne ne črhniti ne bele ne črne

bûbanj bûbnja m
1. boben: udarati u vojnički bubanj; otići na bubanj priti na boben, na dražbo; udariti u bubanj razglasiti, spraviti na veliki boben, obesiti na veliki zvon; kao šipka uz bubanj držati se koga kot klop
2. loterijski boben: ostati u -u ne dobiti česa
3. boben pri raznih orodjih
4. anat. bobnič: bubanj u uhu
5. iz šibja pleten ribiški sak
6. morski boben, stolp

cȉkuš m, cìkuša ž zool. skalni strnad, Emberiza zia, cikuš brkaš zool. plotni strnad, E. cirlus; planinski cikuš zool. vrtni strnad, E. hortulana, veliki cikuš zool. veliki strnad, E. calanara

fìlip-jákob m pog. v izrazu: biće vam filip-jakob boste v veliki stiski

góspa ž
1. dial. gospa: o gospo, kuda
2. Velika, Mala gospa veliki, mali šmaren, Blažena gospa mati božja
3. bot. zelena mušnica, Amanita phalloides

gȍspođa ž
1. gospa: gospođa Marković; gospođa doktor = gospođa doktorica
2. dama: dvorska gospođa
3. Velika, Mala gospođa veliki, mali šmaren

jȁsēn -ena m, mest. na jasènu, mn. jȁsenovi, jȁseni bot. jesen, Fraxinus; crni jasen bot. mali jesen, Fraxinus ornus; bijeli ili gorski jasen bot. veliki jesen, F. excelsior

klìktāš -áša m: orao kliktaš zool. veliki klinkač

klòkan m: veliki klokan zool. veliki kenguru, Macropus giganteus

klokòtāš -áša m: orao klokotaš zool. veliki klinkač, Aquila clanga

kȍla kôlā s mn.
1. voz: kola sa lotrama lojtrski voz; mrtvačka kola
2. voz, vagon: željeznička, spavaća, službena, salonska kola; kola za ručavanje, jedilni voz
3. voz, avto: sportska, trkaća, sanitetska, policijska kola
4. tank: borna kola blindirana, izvidačka kola
5. putovati na -ima potovati na vozu; putovati -ima potovati z vozom; izgrditi koga na pasja kola hudo ozmerjati koga; upreći koga u tuda kola
6. Velika, Mala kola astr. veliki, mali voz

kȑvosās m: veliki krvosas zool. veliki krvoses, Desmodus rotundus

mrȁzovac -ōvca m
1. bot. jesenski podlesek, Colchicum autumnale
2. mali mrazovac zool. mali zimski pedic, Operophthera brumata; veliki mrazovac zool. veliki zimski pedic, Hibernia defoliaria

mȕka ž, mest. ù muci
1. muka: samrtne -e; metnuti, udariti, razapeti koga na -e dati na muke; tantalske -e Tantalove muke; vječne, večne -e = paklene -e večno trpljenje; kad ti do najveće -e bude ko boš najbolj trpel
2. trud, napor: s -om ustade težko je vstal; s teškom -om raditi težko delati; to je za mene muka to je zame težko: bez -e nema nauke nič nam ni dano brez napora; o muci grozdovi vise s trudom in vztrajnostjo se dosegajo veliki rezultati
3. med. slabost, vzdigalica, navzeja: hvata me muka vzdiguje se mi; osećao se težak i mučan miris kravljeg masla i loja od koga nenavikla čoveka muka hvata
4. besnost: od -e plakati
5. s trudom pridobljeno: živjeti od tuđe -e
6. težava, nesreča: na muci se poznaju junaci v nesreči vidiš, kdo je junak

nàjeznica ž, nav. mn. najeznice zool. najezdniki, Ichneumonidae; najeznica golema zool. veliki najezdnik, Ephialtes manifestator

nèdjelja ž (ijek.), nèdelja ž (ek.)
1. nedelja: -ama se odmaramo od svakodnevnih poslova; praznovati -u; osvanula je nedjelja prišla je, napočila je nedelja; Cvijetna, Cvetna nedjelja cvetna nedelja; sirna nedjelja pustna nedelja; mlada nedjelja prva nedelja po mlaju; bijela, bela nedjelja bela nedelja
2. teden: kroz -u dana čez teden dni; od danas za tri -e čez tri tedne; čista nedjelja prvi teden velikonočnega posta; velika, strasna nedjelja veliki teden

nòsiti nȍsīm, oni nòsē, nòsi, nȍšāh nȍšāše, nòsih nòsi, nòsio nòsila, nȍšen -a
I.
1. nositi: nositi teret, bolesnika, ranjenika, robu na trg; nositi na glavi, na ledima, na srcu; nositi novo odijelo, očevo ime; voda nosi čamac; konj nosi jahača; vjetar nosi prašinu; žena nosi devet mjeseci
2. prinašati, nositi: vjetar nosi kišu
3. prenašati, raznašati, prinašati: nositi vijesti, glasove
4. opravljati: nositi funkciju urednika
5. prinašati: koja vas sreća nosi na Mokrice
6. nesti: kokoš nosi jaja; tko je srećan, njemu i pijetlovi nose jaja
7. roditi: vinograd lijepo nosi
8. prinašati (dobiček): znanje uvijek korist nosi
9. nesti: puška daleko nosi
10. nositi glavu u torbi biti, živeti v veliki nevarnosti; vikati koliko ga grlo nosi vpiti na vse grlo; davo da te nosi naj te hudič vzame; nositi kožu na pazar nositi kožo na prodaj, podajati se v nevarnost; neka te mutna voda nosi naj bo po tvojem; to nosi on na duši to leži na njegovi duši
II. nositi se
1. nositi se: ona se lijepo nosi; teret se težko nosi
2. ekspr. ubadati se, ubijati se: nositi se dramskim režijama
3. širiti se: o tome se nose čudnovati glasovi
4. nositi se mišlju ukvarjati se z mislijo, imeti v mislih, nameravati; nositi se nadom upati, gojiti upanje
5. nòsi se! izgubi se!

òblīć -íća m: oblić kvrgaš zool. veliki robec, romb, Rhombus maximus

opásnōst ž nevarnost: opasnost od čega nevarnost pred čim; izložiti se velikoj -i izpostaviti se veliki nevarnosti; biti u -i po život biti v smrtni nevarnosti

òrao órla m, mn. òrlovi zool. orel, Aquila: orao krstaš zool. kraljevi orel; suri orao zool. planinski orel; orao kliktaš zool. mali klinkač; orao klokotaš zool. veliki klinkač; orao zmijar zool. kačar: orao ribar zool. belorepec, postojna; dvoglavi orao; natjerala orla zla godina da zimuje medu kokoškama včasih se moraš znajti tudi v položaju, ki bi sicer bil nesprejemljiv; astr. Orao