ȉstina ž
1. resnica: reći po -i; doznati -u; nastupiti dokaz -e; gola istina
2. resničnost: objektivna istina
3. otići bogu na -u umreti: u hatar -e za voljo resnice
Zadetki iskanja
- ledìna ž, tož. lȅdinu, mn. lȅdine, lèdina ž ledina: grehota je da zemlja -om leži; zabosti nos u -u umreti, pasti v boju; otići pod -u umreti; poljubiti -u pasti; leći u -u umreti; ostati na -i ne biti upoštevan
- lȍvīšte s lovišče: divljač naših lovišta; mjesto na rijeci ili moru gdje se lovi riba zove se lovište; otići u vječita -a umreti
- na predl.
I. s tož.
1. na: sjesti na konja; nagaziti na minu; popeti se na krov; pasti na dno; izaći na sunce; doći na vidjelo priti na svetlo; staviti komu lisice na ruke; stići na Cetinje; staviti, metnuti nešto na led; došao je red na tebe; na svako treće gazdinstvo dolazi po jedan stručnjak; zemlju ćemo podijeliti na manje parcele; koliko zarađuješ na mjesec; sat ide točno na minutu, tačno na minut; od petka na subotu; napredovanje od poručnika na kapetana; sprema se na kišu; raditi na mahove, na prekide; naviknuti se na rad; pristati na uvjete, na uslove; naići na opoziciju
2. v: biti komu na korist, na teret
3. proti, nad: ići na neprijatelja
4. s, z: na silu = na zor s silo
5. zoper, proti: žaliti se na što, na koga
6. stalne zveze: on je na oca vrgel se je po očetu; miriše na ružu diši po vrtnici; na nedjelju dana prije Nove godine teden dni pred novim letom: doći na jesen priti proti jeseni, na jesen; umrijeti na prečac na naglem umreti; prodaja na malo; na dva sata vožnje od našega grada dve uri vožnje
II. z mest.
1. na: knjiga je na stolu; bubuljica na tijelu, na telu; ležati na samrti ležati na smrtni postelji; pisati na stroju, na mašini
2. s, z: zemlju, slavu je na maču stekao z mečem pridobil
3. po: ići na štakama; koliko vas ima na broju
4. pri, ob: stajati na vratima; bitka na Marici; Biograd na moru; Frankfurt na Majni, na Odri; Skadar na Bojani
5. stalne zveze: prvak na sablji prvi v sabljanju; junak na jeziku dolgojezičnež; na muci se poznaju junaci v trpljenju se razodene, kdo je junak - pápak pápka m, mn. pápci pâpākā
1. parkelj: rožna navlaka koja pokriva krajeve prstiju u goveda, ovce, koze, svinje zove se papak; otegnuti -e stegniti parklje, umreti; pružiti svuda svoje -e povsod stegovati svoje parklje, v vse se vmešavati; saviti -e umakniti se; zlatni papak šalj. svinjsko meso
2. sled: ni traga ovde nema čoveku! Tek papak negde što je uriven divlje koze ili košute
3. ekspr. ostanek: kao da mi je koža od celoloida što sagoreva brzo, jednim dahom plamena, iza koga ne ostaje skoro ništa: mali crni papak pepela - péta ž, mn. pête pétā
1. peta: mjeriti koga od -e do glave; brusiti -e; sišlo mu srce u -e srce mu je padlo v hlače; Ahilova peta; biti kome za -ama; biti kome trn u -i; dati -ama krila popihati jo; gori mu pod -ama gori mu pod nogami; žeravica mu je pod -ama preti mu nevarnost; lizati kome -e prilizovati se komu; ne stoji mu srce u -i pogumen je; otegnuti -e stegniti pete, umreti
2. peta, podpetnik: na cipelama nakrivljene -e
3. peta: peta čarape; peta kosišta - prèčac prèčca m, prèčac prečàca m (ijek., ek.)
1. bližnjica: prečac vodi iza brda
2. umrijeti na prečac umreti nagle smrti - prímiti prȋmīm
I.
1. sprejeti: primiti prijedlog, ponudu, bitku, koga u društvo; primiti na znanje; primiti raport; primiti koga na noć, na konak sprejeti na prenočevanje, na prenočišče; primila ga zemlja pokopali so ga, lahka mu zemlja; bog neće da ga primi bog ga noče sprejeti, ne more umreti; bog ga primio bog ga je sprejel, umrl je
2. prejeti: primiti pismo, poslatu robu, platu
3. prevzeti: primiti dužnost, odgovornost na sebe, sve obaveze
4. vzeti (si): primiti k srcu; primiti što za uvredu
5. sprejeti, naučiti se: dijete je lakše primilo nego odrasli
6. djevojka je primila jabuku dekle je privolilo na snubitev; žena je primila k sebi se je vdala
II. primiti se
1. lotiti se: primiti se posla
2. sprejeti se: reforme cara Josipa slabo su se primile
3. prijeti se: biljke su se primile - promijèniti pròmijenīm (ijek.), proméniti pròmēnīm (ek.)
I.
1. spremeniti: promijeniti mjesto stanovanja, svoje mišljenje; promijeniti životom umreti
2. menjati: promijeniti rublje, novac, boju lica, u licu, korak; promijeniti slaku
II. promijeniti se
1. spremeniti se: on se potpuno promijenio u licu
2. menjati se: mi smo se promijenili - protégnuti pròtēgnēm
I.
1. raztegniti, razširiti: protegnuti platno; protegnuti pravilo na sve slučajeve
2. pretegniti: protegnuti udove, noge; protegnuti papke ekspr. stegniti se, umreti
II. protegnuti se
1. raztegniti se, razširiti se
2. zavleči se: sjednica se protegla do kasno u noć
3. pretegniti se - pústiti pȕstīm
I.
1. pustiti: pustiti koga kući; pustiti neka ide kako ide
2. pustiti: pustiti kome krv; pustiti vjetar, vjetrove
3. izpustiti: pustiti što iz ruke, koga iz tamnice
4. pustiti, zapustiti: pustiti ženu
5. prepustiti: pustiti koga sudbini, koga niz vodu, koga da ga mutna voda nosi
6. pripustiti: pustiti koga pred sebe
7. izdati: pustiti proglas, pamflet protiv koga
8. sprožiti: pustiti strijelu
9. pognati: pustiti korijen zakoreniniti se
10. objaviti: pustiti u svijet
11. pustiti dušu izpustiti dušo, umreti
II. pustiti se
1. pustiti se
2. spustiti se: pustiti se čamcem niz vodu; pustiti se strujom, maticom - ràčūn -úna m
1. račun: koliko iznosi račun; tražiti račun; predložiti, platiti, podmiriti račun; imati s kim stare -e; pomrsiti kome -e; praviti račun bez krčmara; voditi -a o prilikama; staviti na račun; to mi ne ide u račun; tekući, završni račun; žiro račun; integralni, diferencijalni račun; račun dobitka i gubitka; račun varijacija; račun vjerojatnosti; račun izjednačenja
2. računstvo: koji predmet je tebi miliji, račun ili latinski jezik
3. čist račun duga ljubav; otići bogu na račun iti pred božjo sodbo, umreti - ràstati se ràstanēm se posloviti se, ločiti se: rastati se sa rodnom kućom; rastati se sa ženom posloviti se od žene in ločiti se od nje; rastati se sa dušom umreti
- ràstaviti -īm
I.
1. ločiti: rastaviti koga s kim; samo smrt će nas rastaviti; muža rastaviti sa ženom
2. razdeliti: rastaviti riječi na slogove
3. razstaviti: rastaviti pušku na sastavne dijelove
4. odločiti: rastaviti svjetlost od tame
II. rastaviti se
1. ločiti se
2. razstaviti se
3. rastaviti se s dušom umreti
4. rastaviti se s bremenom poroditi - razdijèliti ràzdijelīm (ijek.), razdéliti ràzdelīm (ek.)
1. razdeliti: komandant razdijeli vojsku na tri kolone; razdijeliti kosu na razdjeljak
2. dati vbogajme: razdijeliti siromasima
3. ločiti: Dunav se pružio da razdijeli Srijem od Bačke; kad se crkve razdijele, Srbi se nadu izmedu Rima i Carigrada; razdijeliti se s dušom umreti - rêp m, mest. na répu, mn. na répu, mn. rȅpovi repóva
1. rep: podviti rep među noge; stati kome na rep; mahati -om; sve to nema ni glave ni -a; vući rep za sobom; riba, zmija maše -om; frak sa dugačkim repovima; rep kometa otklonjen je od Sunca; koliko repova imaš u štali
2. vrsta: stajati u -u pred trgovinom, pred kasom; biti na -u događaja; povući mačka za; stati zmiji na rep stopiti kači na rep
3. lisičji rep lisičji rep, vrsta ročne žage: prepiliti drvo lisičjim repom, lisičji rep bot. lisičji rep, Alopecurus; mačji rep bot. mačji rep, Phleum
4. staviti zecu soli na rep; udariti -om o ledinu ekspr. umreti - sklòpiti sklȍpīm
I.
1. sestaviti: sklopiti mašinu, stroj, postelju
2. skleniti: sklopiti ruke; sklopiti ruke komu oko vrata; sklopiti ugovor, mir, savez, brak
3. skovati: sklopiti zavjeru
4. zapreti: sklopiti perorez
5. zapreti, zatisniti: svu noć nije sklopio oka; sklopiti oči zauvijek umreti
6. zložiti, sklopiti: sklopiti stolicu
II. sklopiti se
1. zapreti se: valovi se sklopiše nad njegovom glavom
2. skleniti se - svèsti svèdēm
I.
1. speljati: svesti vojsku s planine
2. spraviti skupaj: svesti mladence
3. zmanjšati, znižati: svesti na nulu, na najmanju mjeru
4. reducirati: svesti jednačinu, jednadžbu trećeg stepena na jednačinu, jednadžbu drugog stepena; svesti jedan pojam na drugi
5. zatisniti (očesa): cijele noći nisam sveo oka; svesti oči zatisniti oči, umreti
6. obokati: svesti u kružni luk
II. svesti se reducirati se: ova vrijednost ima da se svede na konvencionalan novac - svȉjet m, mest. na svijètu, mn. svjȅtovi svjetóvā (ijek.), svêt m, mest. na svétu, mn. svȅtovi svetóvā (ek.)
1. svet: stari i novi svijet; čulni i natčulni svijet; životinjski svijet; otići u bijeli svijet; probijati se kroz svijet; rastati se sa -om, od -a umreti; putovati oko -a; tako ti je to na -u; bježati od -a; stanovati na kraj -a; na sve četiri strane -a; ugledati svjetlo -a; promijeniti -om umreti
2. ljudje, svet: pokazati se pred ciljelim -om - zapèći zapèčēm
I. opeči: zapeklo me sunce
II. zapeći se
1. zapeči se: zapekao se izmet u njemu
2. opeči se
3. zapekla se duša u njemu ne more umreti