-
vrètēnka ž mlinsko kolo, os mlinskoga kolesa; preslica
-
vr̀ndūlj -úlja m dial.
1. iz enega kosa narejeno leseno kolo
2. okrogla plošča, disk, kolut
-
vr̀tača ž
1. vrtača, krnica: vrtača u kršu; spuštati se u -u
2. vrtinec: rijeka na nekim mjestima pravi -e
3. hidravlično kolo z vertikalno osjo
4. kodrček na vrhu glave
-
vrtúljak -ljka m
1. vrtiljak: na sajmištu podignut je vrtuljak s konjima i lađicama
2. vrtenje: kokot na krovu cvili u ludu -u
3. vrtinec: na ulici zavitla se snježni vrtuljak i zasipa o prozore
4. lončarski kolovrat, lončarsko kolo, vreteno: vrtuljak se zaustavio, ćup je gotov
5. vodni vrtinec: reka po vodeničnim branama klokoće i svrće se u vrtuljke
6. mn. vrtúljci vr̀tūljākā zool. tripanosomi, vrteljci
-
zupčànīk -íka m zobato kolo, zobnik: čeoni zupčanik s ravnim zubima
-
čètvr̄tī -ā -ō četrti: biti četvrti na spisku; -a bolest med. četrta otroška bolezen, rubeola scarlatinosa; -a internacionala; -a neprijateljska ofanziva; -a spolna bolest med. lymphogranuloma inguinale; saznati što iz -e ruke zvedeti kaj po mnogih posrednikih; nema -e daske u glavi eno kolo mu narobe vrti
-
htjȅti hòću hȍćeš (ijek.), htȅti hòću hȍćeš (ek.)
1. hoteti: on hoće raditi on hoče, želi delati; on će raditi on bo delal; oni hoće prisustvovati svečanosti; oni će prisustvovati svečanosti; ja ću raditi bom delal; ja hoću raditi hočem, želim delati; radit ću = radiću bom delal
2. hoće mi se u varoš rad bi šel v mesto; za taj posao hoće se mnogo umješnosti za to delo je treba veliko iznajdljivosti
3. hoće sumrak, a kolo se sve srdačnije razigrava že pada mrak, kolo pa je čedalje bolj razigrano
4. nas dvoje se hoćemo midva se imava rada
-
lònčārskī -ā -ō lončarski: lončarski alat, zanat, esnaf, ceh; -a glina, roba; -o kolo lončarsko vreteno, kolo, kolovrat
-
pêtī -ā -ō štev. peti: Peti kongres; Peta neprijateljska ofanziva; -a kolona; peti točak = -o kolo peto kolo, nekaj nepotrebnega
-
plȕg m, mn. plȕgovi
1. plug: drveni, željezni, železni, gvozdeni plug; tanjurasti, četvorobrazdni plug; specijalni plug za uklanjanje snijega sa ceste, puta, kolosijeka, koloseka; šport. lijevi, desni plug kod smučanja, kod skijanja; biti deveti u -u biti odveč, biti nepotreben, biti peto kolo
2. oral: plug zemlje
-
pȍšētanj -tnja m: ovaj točak ima dobar pošetanj to kolo se dobro vrti
-
rȕpa ž
1. luknja: bušiti -u vrtati luknjo; zavući se u -u zavleči se v luknjo; ovo nije stan, ovo je rupa; sakriti se u mišju -u; biti deveta (posljednja, zadnja) rupa na svirali biti peto kolo; sabiti koga u mišju -u ugnati koga v kozji rog; ići mečki na -u podati se v nevarnost
2. jama, brlog
-
stȁvljati -ām (se) postavljati (se), dajati (se): stavljati gumu na točak montirati plašč na avtomobilsko kolo
-
str̀mac -mca m strmec, strma pot, strmina; vodenički strmac izvotljen ril, po katerem priteka voda na mlinsko kolo
-
štâp štápa m (srvn. stap -bes) palica: pastirski, prosjački štap; maršalski, mađionički, bilijarski štap; seljaci se otimaju o kmetski štap kmetje se potegujejo za župansko palico, za župansko čast; sin joj je štap za stare dane sin ji je opora v starosti; zaraditi na štapu dobiti z beračenjem; prebiti, prelomiti, slomiti štap nad kim zloraiti palico nad kom; odnijeti gaće na štapu skupiti jo; stavljati štap u točak vtakniti, vtikati palico v kolo; štap u ruke iti na pot, oditi; ići o štapu iti ob palici; dotjerati koga na prosjački štap spraviti koga na beraško palico
-
tȁhta ž (t. tahta, perz.) dial. deska: bir tahta eksik = fali mu jedna tahta u glavi eno kolo se mu v glavi narobe vrti
-
tr̀peza ž (gr. trápeza)
1. miza: primati putnike na svoju -u sprejemati potnike k svoji mizi; u dvorani stoje dvije -e; sjediti, sedeti za -om
2. kosilo
3. sedmina, pogrebščina: kad se pokajnice vrate s groblja, kod kuće pokojnikove daje se trpeza; trpeza od vražde gl. krvno kolo
-
tùtnjiti -ī bobneti, grmeti: iz vinograda čuje se kako tutnje prangije; u dvorištu tutnji kolo na dvorišču se hrupno vije kólo; u peći bučno tutnji vatra v peči bučno plapola plamen
-
ùhvatiti -īm
I.
1. ujeti: uhvatiti zločinca, pticu u zamku, koga za ruku; mačka uhvati miša; uhvatiti koga na ljepak, koga u laži
2. zalotiti: majka ga je uhvatila medu mangupima
3. prijeti: uhvatiti koga pod ruku, djevojku oko pasa, preko struka; uhvatio me grč; testera, pila je uhvatila
4. zateti: na putu nas je uhvatio mrak; noć me uhvatila nadomak grada
5. odkriti, priti na sled: policija je uhvatila lažni novac
6. prijeti (se): malter neće da uhvati; uhvatilo ga vino
7. pograbiti: uhvatiti koga za kosu, za bradu, za oružje
8. presenetiti, zalotiti: uhvatiti zločinca na djelu, u kradi
9. spreleteti: uhvati me strah, groznica
10. ujeti v pero, opaziti: Nušić ima dar da uhvati smešno oko sebe i da ga naslika
11. vpreči: uhvatiti konje u kola
12. uhvatilo ga vino vino mu je stopilo v glavo; uhvati ga nesvijest omedlel je; uhvatiti račun priti na svoj račun; uhvatiti korijena, korena zakoreniniti se; uhvatiti vjeru s kim dati komu moško besedo; uhvatiti maglu = uhvatiti čistinu pobegniti; uhvatilo ga je sunce prijelo se ga je sonce; uhvatiti put po varoši napotiti se po mestu; uhvatiti pravac stanica napotiti se proti postaji
II. uhvatiti se
1. ujeti se
2. prijeti se: uhvatiti za podršku, za stvarne dokaze
3. oprijeti se: uhvatiti se nekog posla
4. narediti se: uhvati se led na vodi, vrhnje, kajmak na mlijeku; uhvatio se mrak
5. uhvatiti se kome za skut zgrabiti se komu za krilo; uhvatiti se za trbuh od smijeha; uhvatiti se kome srca prirasti komu k srcu; uhvatilo ga u krstima prijelo ga je v križu, začelo ga je trgati v križu; uhvatiti se u koštac s kim spoprijeti se s kom; uhvatiti se u kolo vstopiti se v kolo; uhvatilo se sunce mrknilo je sonce