Franja

tȉjelo s, mn. tȉjela in tjelèsa (ijek.), têlo s, mn. têla in telèsa (ek.)
1. telo: čovječje (čovečje), zdravo, jako, mlitavo, čvrsto, mekano tijelo; diplomatsko, fizikalno, nebesko, geometrijsko tijelo; jedva mu još duša u -u duša mu je že na jeziku; biti dušom i -om uz koga biti z dušo in telesom za koga; žuto tijelo anat. žleza z notranjim izločanjem
2. truplo: tijelo ubijenog nije nadeno

tórba ž (t. torba)
1. torba: torba za akta; putnička torba; vojnička, školska, ručna torba
2. malha: prosjačka torba
3. vreca: ženka torbara nosi svoje nedovoljno razvijeno mladunče u torbi na trbuhu
4. metnuti glavu u -u podati se v nevarnost; živjeti glavom u -i živeti lahkomiselno; gladan kao sljepačka torba biti zelo lacen; vragu iz -e iskočiti spretno se rešiti iz nevarnosti

trȃg m, mest. na trágu, mn. trȁgovi
1. sled: ima pouzdanih tragova o njegovoj prisutnosti; odgoj je ostavio neizbrisive tragove u mojoj duši; ući komu u trag priti komu na sled; biti komu na tragu biti komu na sledi; slijediti trag komu slediti koga; ni -a ni glasa o njemu; otići bez -a; zameo mu se svaki trag izgubila se je sleherna sled za njim
2. stopinja, sled (sledí): ići čijim -om; dječje noge ostavljaju tragove u snijegu; tragom srpskohrvatske narodne epike po stopinjah srpskohrvaške ljudske epike
3. potomstvo: dok je -a i koljena mojega
4. to je bez -a skupo to je zelo drago

tvr̂d tvŕda tvŕdo, dol. tvŕdī -ā -ō, komp, tvȑdī
1. trd: tvrd kamen, metal; -i čankir; tvrd stil, izgovor; -a zemlja, postelja, staza, kora; -o drvo; biti tvrda srca biti trdega srca; biti tvrde ruke
2. trden: -a vjera neomajna zvestoba; -a namjera trden namen; tvrd san trdno spanje

ȕdār m
1. udarec: od -a topuzom zaigra mu zemlja
2. udar: državni udar
3. udarec: udar električne struje
4. sunek: udar vjetra; osjetiti udar kod zemljotresa
5. zamah: od jednoga udara dub ne pada, uspjeti na prvi udar; biti na prvom -u
6. sunčani udar med. sončarica; udar toplote med. vročinska kap; biti na -u biti izpostavljen

ùdarac -ārca m
1. udarec: zadati komu težak udarac
2. sunek, brca: zadati smrtni udarac; udarac nogom
3. napad: prvi udarac na neprijatelja
4. strel (v nogometu): slobodni udarac
5. biti na -u biti izpostavljen; jednim udarcem ubiti dvije muhe

ûm úma in ȗma m um, pamet: što ti pada na um; što imaš na umu; imati koga, što na umu misliti na koga, na kaj, imeti koga, kaj v mislih; ne silazi mi s -a ne gre mi iz glave; što na umu, to na drumu biti v svojem govorjenju odkrit; s -a sići, skrenuti zblazneti; umom šenuti znoreti; uzeti što na um vzeti kaj v misel, v pamet; smetnuti s -a izgubiti iz misli

ùmor m
1. utrujenost: pasti od -a, rušiti se od -a biti na smrt utrujen; mrtav od -a
2. pog. smrtna ura: biti na -u biti na smrtni postelji; vakat nami od -a dođe prišla je naša smrtna ura

ȕmōran -rna -o, dol. ȕmōrnī -ā -ō truden: umoran od hodanja, od puta; biti mrtav umoran biti na smrt trudan

utèći utèčēm
I.
1. uteči: uteći od roditelja; pravo reci, pa gledaj te uteci; biti kadar stići i uteći biti kos vsaki situnciji; ne uteče oka ni svjedoka nihče ni ostal živ, ki bi lahko pričal, kaj se je zgodilo
2. prekositi: on nije utekao od tebe
II. uteći se
1. zateči se: uteći se komu
2. seči v besedo: uteći se komu u riječ

uvèsti uvèdēm, uvèdi, uvèdoh ȕvede, ùveo uvèla, uvèden -èna
1. uvesti, vpeljati: uvesti običaj; uvesti nov zakon, novu industriju, što u upotrebu, koga u društvo; uvesti red = uvesti reda vpeljati red; uvesti koga u posao vpeljati koga v delo; uvesti koga u dužnost vpeljati koga v službo; uvesti u praksu, u život; uvesti u kolosijek vpeljati koga na pravi tir; uvesti u posjed vpeljati koga v posest; uvesti u tanke niti biti pred katastrofo
2. nasnovati: uvesti predu u brdo

ȕzbuna ž
1. klic k orožju, alarm: svirati na -u
2. zvoniti na -u biti plat zvona
3. metež, direndaj, tumult

vàljān valjána valjáno, dol. vàljānī -ā -ō
1. priden, vrl: valjan đak
2. dober, pošten: bio je valjan trgovac
3. izveden, spreten: nisam mislio da je tako valjan na sablji da zna tako sukati sabljo
4. točen, pravilen: komisija je našla navode optužbe valjanima da so navedbe obtožnice pravilne
5. veljaven: ugovori o savezu još nisu pravno valjani
6. biti na zlo valjan biti nagnjen k hudemu

vâr m (srvn. waren) čuječnost: na varu biti biti previden, čuječ

vȁtra ž, rod. mn. vȁtārā in vȁtrī
1. ogenj: vatra je progutala šumu; topovska, puščana, unakrsna vatra; biti između dvije, dve -e; zvoniti na -u biti plat zvona; vatra mu sipa iz očiju; gdje je -e, tu ima i dima; igrati se -om igrati se z ognjem; bubnjarska vatra bobneči ogenj; veštačka vatra umetni ogenj; zaprečna, baražna vatra; -u đonovima, nogama, tabanima dati začeti bežati
2. rdečica: osula mu se po tijelu skrletna vatra
3. vročina: bolesnik ima visoku -u; suha, suva vatra vročina, temperatura
4. ognjevitost: s -om što dokazivati
5. živa vatra živahen človek

vìdīk -íka m
1. obzorje: imati uzak vidik
2. pogled, razgled: odatle imamo krasan vidik
3. dogled: na -u su veliki događaji; držati što na -u; izgubiti što s -a; biti svima na -u biti vsem na očeh
4. svetlo: izići na vidik

vlȁškī -ā -ō vlaški: govoriti vlaški jezik, -im jezikom; činiti na -u biti brez manir; -a salata bot. navadni kolenček, Lapsana communis

vònjati -ām
1. vonjati, dišati: cvijeće prijatno vonja: u prostorijama vonja kavom; u crkvi vonja na tamjan, tamjanom; sav vonjaše duvanom; na trulež je vonjala tvrda gljiva; čudna smrada od njega kao da grobom vonja
2. duhati, vohati: vonjati ružu; ni luk jeo ni lukom vonjao biti popolnoma nedolžen

vrȅća ž (ijek., ek.) vreča: jutena, papirna vreća; kupiti mačku u -i; našla vreća zakrpu našla sta se dva enaka, gliha vkup štriha; staviti koga u istu -u s kim enačiti koga s kom: od šta vreća od toga i petlja kakršni starši takšen otrok; prazna vreća ne može uspravno da stoji; odriješiti, odrešiti -u svojih doživljaja začeti pripovedovati svoja doživetja; prodrta, proderana vreća zapravljivec, razsipnik; biti zavezana vreća biti zmeden, biti neznajdljiv; biti težak kao vreća biti težek kot cent

vŕšak vŕška m, mn. vŕšci vr̂šākā in vŕškovi vŕškōvā vrh, vršič, vrhunec: jutarnji, večernji vršak opterećenja špica; na -u jezika na koncu jezika; na vršcima prstiju na koncu prstov; biti na -u slave biti na vrhuncu slave