Franja

plâv pláva plávo, dol. plâvī -ā -ō
1. moder, sinji: -o nebo
2. plav: -a kosa; -e oči; -a riba; -i kamen modra galica; -a vrpca modri trak, priznanje ladji, ki v najkrajšem času naredi pot Evropa-Amerika; Plava grobnica vode okoli Otoka Vido pri Krfu, grobnica tisočev srbskih vojakov

plȅćka ž anat. lopatica, plečnica: udari ga kuršum izmedu plećaka; položiti protivnika na obe -e šport. pri rvanju položiti nasprotnika čisto na hrbet, doseči popolno zmago

po prisl. pol: po sata; na po puta; u po bijela dana pri belem dnevu; dan po dan i mjesec prode dan za dnem in mesec je naokrog; mi napredujemo oprezno, korak po korak korak za korakom; zrno po zrno, eto pogača zrno do zrna in pogača je tu; dovodili su ih dvojicu po dvojicu pripeljali so jih, dva po dva; to se je dogodilo sada po drugi put sedaj drugič; bio je mislilac i po bil je velik mislec; slušati priču na po uha poslušati zgodbo z enim ušesom; to sam uradio bez po muke to sem naredil z lahkoto

podnu predl. gl. podno: sjesti podnu postelje sesti pri postelji k nogam

pòhod m
1. obisk: rodu u -e obisk pri sorodnikih
2. pohod: vojni, lovački pohod
3. odhod: došao baš na -u

poljúbiti pòljūbīm poljubiti: poljubiti koga u lice, u usta, na usta, kome ruku; poljubiti se s kim; poljubiti ledinu biti treščen ob tla; poljubiti pa ostaviti pustiti pri miru

porádati pòrādām porajati, roditi: žene koje mučno poradaju; poradati koga pomagati pri porodu

pòsao pòsla m, mn. pòslovi pòslōvā in pòsli posálā in pȍsālā
1. delo: dati se na posao lotiti se dela; posao dobro napreduje
2. opravek: imam tamo još neki posao; putovati -om potovati po opravkih
3. podjetje: uvijek nešto treba, a osobito vama koji imate tako dobro uveden posao
4. kupčija: posao ide labavo; zaključiti trgovački posao s kim
5. naloga: posao kritike nije da literate stvara, nego da ih organizuje
6. zadeva: ministarstvo spoljnih, inostranih, vanjskih poslova; umiješati se u tude poslove; čeljade koje ti ovo piše drži da je tvoja vjeridba već gotov posao
7. skrb: posao dati kome
8. opravek, skupna zadeva: s ovim ljudima neću imati posla
9. batali ćorava posla pusti pri miru, kar ni nič; nisu to čista posla tu nekaj ni v redu; gledaj svoj posao = gledaj svoja posla = gledaj svoga posla brigaj se za svoje zadeve, ne praskaj se, kjer te ne srbi; još mi to treba, taman posla še to bi mi bilo potrebno, to nikakor ne

pošténje s poštenje: tako mi moga -a! pri moji časti!

potkrádati pòtkrādām
1. krasti: žena koja je često zalazila u kuću užasno je potkradala domaćina; potkradati kod školske zadaće prepisovati od soseda pri šolski nalogi
2. potkradati se skrivaj prihajati, vtihotapljati se: nevjeste i jetrve se potkradaju, panjkaju i svadaju

pȍvlata ž
1. vrhnja plast stoga, kopice: sadjeti kamaru na -u zložiti tako, da je pri vrhu snopje obrnjeno s klasjem, na ven, da se ob dežju voda lažje odteka
2. geol. kjer je več plasti, se vrhnja imenuje povlata, spodnja pa podina

pozàimati -ām (-mljēm)
I.
1. posojati
2. sposojati si
II. pozaimati se s kim vzajemno si pomagati pri poljskih delih

prȁg prȁga m, mest. na pràgu, mn. prȁgovi
1. prag: prag od sobe, od kuće; ja sjedim na pragu; došao je i odmah s -a pitao in je precej pri vratih vprašal; prijeći, preći preko -a stopiti čez prag; obijati, obilaziti tude pragove prosjačiti pred tujimi pragi; pusti pijetla na prag; prag on hoće i u kuću vsiljivec hoče vedno več; čistiti, mesti pred svojim -om pometati pred svojim pragom
2. železniški prag: oslonac željezničke pruge su drveni ili betonski pragovi
3. katarakt, brzica: nilski -ovi; Drina teče preko svojih pragova
4. geogr. prag, podmorski greben: Atlas se nastavlja podmorskim pragom na Siciliju
5. ekspr. domovina, domača hiša: da oslobodimo svoj domaći prag
6. psih. dražljajski prag: prag osjeta

priánjati prìānjām
1. prilepljati se, prijemati se: jezik prianja za nepce
2. prianjati na posao, uz posao z vnemo se poprijemati dela, biti s srcem pri delu
3. prianjati za srce biti srcu drag
4. oklepati se, privijati se: prianjati uz političku stranku; žena prianja uz muža svoga; prianjati uz prijatelja

próći prôdēm, pródi, pródoh próde, pròšao pròšla
I.
1. iti mimo, skozi, pasirati: proći pored koga; metak je prošao kroz grudi
2. z uspehom končati: proći na ispitu
3. miniti: prošla je zima
4. poteči: prošao je rok
II. proći se
1. sprehoditi se: poslije ručka prošao sam se kroz park
2. imeti se, zabavati se: dobro smo se prošli na zabavi
3. prodi se ćorava posla! pusti prazne marnje; prodi me se! pusti me pri miru!

ráspustan -sna -o, dol. ráspusnī -ā -ō
1. razuzdan: raspustan život
2. -a knjiga = -o pismo ločitveno pismo (pri muslimanih)

rásti rástēm, rástijāh -āše, râstao rásla
1. rasti: drvo raste, djeca rastu; rasti u visinu, u širinu; rasti u čijim očima dobivati veljavo pri kom
2. naraščati: voda, hladnoća, kredit, mjesec raste; cijene, troškovi rastu
3. vzhajati, shajati: tijesto raste

rȉječ ž, mest. u rijèči (ijek.), rêč ž, mest. u réči (ek.)
1. beseda: časna, poštena riječ; to su prazne -i; donosimo i stare, neobične dijalekatske, provincijalne -i; držati, prekršiti, podijeliti; zamoliti za riječ; imati, voditi glavnu riječ; krilata riječ krilatica; na riječima biti dobar v besedah biti dober; o tome ne može biti ni -i; to je moja posljednja riječ; uhvatiti koga za riječ ujeti koga pri besedi; neću ni -i da čujem; ukrštene -i križanka; govoriti riječ po riječ govoriti besedo za besedo
2. govor: o tome će biti riječ kod ručka o tem, se bo govorilo pri kosilu

sjèdēćī -ā -ē (ijek.), sèdēćī -ā -ē (ek.) sedeč, sedeči: sjedeći položaj; voleo je knjigu i sjedeći stav pri branju knjige je rad sedel; sjedeći plodovi sadeži na kratkih pecljih

sjèditi -īm, sjèdjeti -dīm (ijek.), sèdeti -dīm (ek.)
1. sedeti: sjediti na stolici, na iglama, za stolom, s jednim dupetom na dvije stolice
2. prebivati: sjediti u varoši, u ovoj ulici
3. iza brave biti zaprt; sjediti komu za vratom, na dukatima; sjediti komu uz koljeno biti v milosti pri kom