kȅcati -ām, kȅckati -ām
I. poganjati koze z vzklikom "kec"
II. kecati se trgati se, obrabljati se: na odelu najviše se kecaju ivice rukava i nogavica
Zadetki iskanja
- kȅšast -a -o dial.
1. z belo liso: kešast konj, -a koza
2. rumenkastosiv - kȉćenīk m kar je okrašeno z resami, franžami: kićenik ponjavac ponjavica, rjuha z resami
- kȉjāčki prisl. kot s kijem, kot z gorjačo: udario ga je kundakom kijački
- kȉta ž
1. šopek: kita cvijeća, cveća, bosiljka
2. vejica z listjem in sadeži: kita boranije, masline
3. rese kot okras: kita na fesu
4. kita, spleteni lasje
5. ekspr. družbica: kita Cetinjana; kita seljaka i gradna
6. niz
7. darilo nevesti
8. kita i svatovi imenitna svatovska družba - kitàli neskl. prid. (t. -li) z resami, franžami: kitali fes
- kȉtnjast -a -o
1. košat: -i borovi
2. z resami, franžami: konj je pokriven -om šarenicom
3. gizdav, lep, zal: -a pojava
4. ekspr. nališpan: kitnjast govor; -o govoriti - klȁčiti -īm dial. beliti z apnom: klačiti kuću
- klân m, mest. u klánu, mn. klánovi (angl. clan)
1. zgod. klan: patrijarhalno razvijeni oblici klanova
2. slabš. grupa, z istimi interesi povezana družba - klȉcati klȉčēm
1. vzklikati: klicati Crvenoj armiji
2. klicati k molitvi z minareta: hodža kliče molitvu
3. klicati na pomoč
4. skovikati: sokolovi kliču; ah, šta kliču jastrebovi - klíčo m zval. klîčo človek z rahlo osivelimi lasmi
- klȉmalica ž
1. iron. kimavka, ženska, ki samo kima
2. dial. poletni čas, ko konji v obrambi pred muhami nenehno kimajo z glavo - klȉmalo s ekspr. kdor pri hoji kima z glavo
- klȉnav -a -o dial. z več ko dvema modoma
- klìpača ž vrsta bombe z ročajem v obliki bata
- klípci klîpākā m mn. cmoki z gosjim mesom
- klìsura ž (gr. kleisoura) skalnata soteska, soteska z visokimi in strmimi stenami
- kljûk m
1. drozga, zdrozgano grozdje
2. med, pomešan z voščinami - kòbilica ž
1. kobilica, majhna kobila
2. ptičja kobilica, furkula
3. kobilica: kobilica na violini
4. navt. gredelj, kobilica
5. rozga z grozdjem
6. zool. kobilica: oko njega su po travi skakale zelene i dugokrake -e - kojeòtkud, kojeòtkuda prisl. z raznih strani: kojeotkud skupiti ljude