Franja

mȉjeh m, mest. u mijèhu, mn. mjȅhovi (ijek.), mêh m, mest. u méhu, mn. mȅhovi (ek.) meh: nositi vino u -u: gaziti mijeh od orgulja goniti meh pri orglah; kovački mijeh; oderati koga na mijeh odreti koga na meh

mȉlōst ž, mest. u milòsti
1. milost: živjeti od čije -i; naći -i u koga najti milost pri kom; predati se na milost i nemilost; biti kod koga u -i
2. usmiljenje: držati koga u kući iz -i
3. ljubezen: ime joj je bilo Natalija, a ljudi su je od -i prozvali Nacom
4. milost: po -i božjoj i volji naroda kralj Grčke; zdravo, Marijo, -i puna

mjȅsto s (ijek.), mȅsto s (ek.)
1. kraj: Ljubljana s okolinom -ima
2. prostor: metnuti knjigu ma svoje mjesto; ona je sjela, sela na tvoje mjesto
3. mesto: svatko da stoji na svome -u, da stane na svoje mjesto
4. radno mjesto delovno mesto; glasačko mjesto volišče; zborno mjesto
5. točka: to je njegovo bolno mjesto
6. služba, službeno mesto: molba za mjesto sudije; žaliti se na najviše mjesto pritožiti se na najvišje mesto, molim -a! prosim, prostor!
7. biti na -u mrtav biti pri priči mrtev; biti na -u biti primeren; na licu -a na kraju samem

nagúrati nàgūrām (se) nagnesti, natlačiti, natrcati (se): nagura se puna crkva žena; svi se naguraše na vrata vsi se prerivajo pri vratih

nájmiti nâjmīm (se) najeti (se): gazda ga najmi i on se veselo lati posla; Veljko se najmi kod nekakva Turčina Veljko je stopil v službo pri nekem Turku

namóliti nàmōlīm
I.
1. naprositi: namoliti oca za pare; namoliti mobu naprositi delavce, ki iz prijaznosti pridejo pomagat pri poljskih delih, gl. moba
2. namoliti: mnogo toga namoliti
II. namoliti se naprositi se, namoliti se

nȉšta nȉčega zaim. nič: sve to je ništa; ne boji se ničega; ničemu se ne čudim; sad ne vidim ništa; ni pri čemu pri ničemer; ni od česa od ničesar; ni za šta za nič; ni sa čim z ničimer; ni za čim z ničimer; samostalno: svi ga drže za ništa vsi ga imajo za niče; nije mu on ništa nista si v rodu; on je nitko i ništa; bolje išta nego ništa bolje nekaj kakor nič: ništa od njega nema z njim ne bo nič, umrl bo; ništa pod bogom nema ničesar nima; ne čini ništa nič za to

nòvac nóvca m, mn. nȏvci nȍvācā denar: sitan novac drobiž; gubitak u -u izguba pri denarju, v denarju; imati -a kao pljeve imeti veliko denarja; ne biti pri -u; ni za koje -e neću prodati za noben denar ne prodam; gotov novac gotovina

òčinjī -ā -ē očesni: -a bolest; tako mi -eg vida! zaklinjam se pri vidu svojih oči!

ȍdadžija m (gr. odé) pesnik od (iron. v 1. pol. 19. st. pri Srbih)

odr̀žati -žīm
I.
1. obdržati: održati red, trgovačke veze, prijateljstvo s kim, na istoj visini
2. držati: održati riječ ostati pri besedi
3. ohraniti: održati kome život
4. imeti, prirediti: održati konferenciju, govor, sjednicu
5. obdržati, vzdržati: održati put u ispravnom stanju
6. izpolniti: održati obećanje, zakletvu
7. održati pobjedu zmagati; održati korak iti s kom, v korak
II. održati se obdržati se: održati se na površini; održati se na snazi obdržati veljavnost; zakon se održao na snazi; održati se u borbi protiv koga, u nadmoćnoj sili

ȍkrētan -tna -o
1. vrtilen: -a pozornica; okretni ples, okretna igra ples, pri katerem se plesalca vrtita v krogu, valček, polka, tango
2. okreten, spreten

ȍporučan -čna -o, dol. ȍporučnī -ā -ō oporočen: -i svjedok priča pri oporoki; oporučan nasljednik oporočni dedič

òptužba ž
1. obtožba: podići -u protiv koga, podnijeti sudu -u vložiti tožbo pri sodišču; biti pod -om biti obtožen
2. obdolžitev: nepravedna optužba
3. obtožba, kritika: protiv vječitih reformi čuju se teške -e

òstati òstanēm, vel. òstani in òstāj aor. òstah òsta in òstadoh òstade
1. ostati: sve je ostalo pri starome; ostati u životu ostati pri življenju; neka ostane to medu nama naj ostane to med nami; ne ostati nekome dužan; ostajte zdravo ostanite zdravi; ostajte zbogom ostanite zbogom; ostati bez krova nad glavom ostati brez strehe nad glavo; ostati na ulici, na sokaku ostati na cesti, brez stanovanja; ostati na božjoj milosti, na božjoj volji biti prepuščen božji milosti, božji volji; ostati na mjestu mrtav; sva njegova obećanja ostala su na papiru, na hartiji; ostati s kim okom u oko znajti se s kom med štirimi očmi: ostati praznih ruku ostati praznih rok; ostati na snazi, u važnosti še naprej veljati
2. zaostati: ostati iza koga
3. osčati, obstati: ostati na pola puta

otijèsniti òtijesnīm (ijek.), otésniti òtēsnim (ek.) utesniti: djevojku napao nekakav strah, otijesnilo joj oko srca postalo ji je tesno pri srcu

pâd m, mest. u pádu, mn. pȁdovi in pádovi
1. fiz. pad: slobodni pad prosti pad
2. padec: pad vlade, valute, dionica, deonica, temperature, cijene robi
3. padec, nagib: pad zemljišta, rijeke
4. šport. padec: skok s -om
5. konec, propad: Venecija je zadržala Dalmaciju sve do svoga -a
6. med. zdrk: pad maternice, materice; naherio se kao drvo u -u nagnil se je kot drevo, ko pada; kuća je več sklona -u hiša se bo zdaj zdaj podrla; moralno je ubijen poslije -a na ispitu moralno je uničen, odkar je padel pri izpitu

pàlok m: biti na -u biti pri roki

pânj pánja m
1. panj, štor: truo panj; kovački, mesarski panj; sjesti na panj; u peći pucketa panj srubiti do -a odsekati, odrezati do štora, pri štoru
2. klada: glava mu se našla na krvničkom panju; jagnjetina s -a pečena jagnjetina razsekana na kladi, na panju

plȁčka ž ekspr. jok: igračka plačka od igre do joka (pri otrocih) ni daleč