Franja

òputa ž
1. usnjen jermenček, iz katerega se pletejo opanki: veže liku za -u je velik siromak
2. hajdučka oputa bot. navadni volčin

ȍrak ȍrka ȍrko ki se lahko orje: ove je godine zemlja -a

oséknuti òsēknēm
I.
1. upasti, osekniti: more je oseklo
2. usekniti: oseknuti nos dijete, svijeću
II. oseknuti se usekniti se: kažu mu da se osekne, gl. tudi osjeknuti se, osjeći se

osijècati òsijecām (ijek.), osécāti òsēcām (ek.)
I.
1. odsekovati, odrezovati
2. ocenjevati, na oko odmerjati: tako moja pamet osijeca potricu tako moja pamet ocenjuje škodo
3. slabo brati: a kada svoje pismo tako osijecaš, a da što bi s tudim činio
II. osijecati se zadirati se: osijecati se na koga

òsipati -ām (-pljēm)
I. osipati iz pušaka streljati
II. osipati se
1. dobiti izpuščaj
2. osipati se

òsjećati -ām (ijek.), òsećati -ām (ek.)
I. občutiti, čutiti: osjećati hladnoću, ljubav, radost, godine
II. osjećati se
1. občutiti se, čutiti se: pri dodiru osjeća se hladnoća; u sobi se osjeća na dim
2. počutiti se: ne osjećam se dobro; kako se osjećaš u našem društvu

òsjetiti -īm (ijek.), òsetiti -īm (ek.)
I. začutiti, občutiti: osjetiti bol, radost
II. osjetiti se
1. začutiti se, čutiti se: osjetiti pogodenim, sretnim; osjetiti se majkom
2. domisliti se, spomniti se

oskúpjeti -pīm, oskúpiti òskūpīm (ijek.), oskúpeti -pīm, oskúpiti òskūpīm (ek.) podražiti se

osláditi òslādīm
I. osladiti: osladiti komu život
II. osladiti se
1. osladiti se, postati sladko: osladilo mu se vino
2. posladkati se: malo sam se osladio

osláviti òslāvīm razmahniti se: cvetala poneka poznija voćka u zelenilu koje je već bilo oslavio; snijeg je oslavio sneg je zapadel v velikih količinah

oslobòditi oslòbodīm
I.
1. osvoboditi: osloboditi roba, koga iz opasnosti
2. oprostiti: osloboditi šegrta, koga obaveze, plaćanja poštarine, poreza; osloboditi optuženoga pred sudom
II. osloboditi se
1. osvoboditi se
2. oprostiti se
3. opogumiti se, sprostiti se: kad se malo oslobodio, rekao je

osnážiti òsnāžīm
I.
1. okrepiti: osnažiti državnu vlast
2. okrepčati: kad je sestra brata osnažila
3. potrditi: osnažiti odluku, presudu prvostepenog suda
II. osnažiti se okrepiti se

osnažívati osnàžujēm
I.
1. krepiti
2. krepčati
3. potrjevati
II. osnaživati se krepiti se

osnijèžiti òsniježīm (ijek.), osnéžiti òsnēžīm (ek.)
I. vrijeme je osniježilo, vreme je osnežilo nastopila je zima s snegom
II. osniježiti se pokriti se s snegom: planina se osniježila

osnòvati òsnujēm
I.
1. ustanoviti: osnovati lovačko društvo
2. nasnovati: mnogo je osnovao, ne znam hoće li moći sve potkati
3. zgraditi, opreti: na ovoj pretpostavci osnovao sam svoju tezu
II. osnovati se ustanoviti se

òsoka ž
1. živalska voda, seč
2. tekočina, ki se iz česa izceja
3. sokrvica
4. živalski znoj
5. dial. tekočina, ki se cedi iz čebra s sirom

òstanuti -nēm
I. ostati
II. ostanuti se odreči se: ostani se četovanja i ašikovanja

òstariti -īm
1. narediti staro, postarati: dva, kao željezom potegnuta poteza, ostariše mu lice teškom sumornosti
2. postarati se: moj brat oslabio i nekako ostario

òstavīšte s kraj, prostor, kjer se kaj pusti, depozit: stvara se skrob u ćelijicama i što se ne utroši na gradu ćelijične opne raznosi se i razliva u naročita -a, npr. u seme

òstaviti -īm
I.
1. pustiti: ostavi ga, neka govori
2. zapustiti: ostavio je dvoje djece i ženu; ostavila ga duša umrl je; ostavi ga san ne more zaspati; ostavimo to pustimo to, ne govorimo več o tem
3. opustiti: ostaviti naviku, običaj
4. prepustiti: ostavi to meni
5. spraviti, shraniti: ostaviti prtljag kod garderobera, u garderobi
6. voj. ostav'! nazaj, v prejšnje stanje!
II. ostaviti se
1. zapustiti se
2. opustiti: ostaviti se pića i pušenja pustiti pijačo in kajenje; ostaviti se pera nehati pisati