Franja

bijèljēnje s (ijek.), béljēnje s (ek.)
1. beljenje: bijeljenje platna, kuće
2. dial. ličkanje, kožuhanje: bijeljenje kukuruza
3. lupljenje, beljenje: bijeljenje jabuke, bukve
4. ekspr. umivanje
5. beljenje, barvanje: bijeljenje lica

bijèljeti -līm (ijek.), béleti -līm (ek.)
I.
1. beleti, postajati bel: srž grančica počela je bijeljeti
2. siveti: kosa joj poče bijeljeti
3. zora bijeli dani se
4. bledeti: tekstil bijeli na suncu
II. bijeljeti se
1. beliti se: što se bijeli u gori zelenoj?
2. svetiti se: vani se još bijeli dan; nebo se bijeli nad nama; sve u stanu se bijeli od čistoće

bȉjeljka ž (ijek.), bêljka ž (ek.) zool. zelenika, Alburnus alburnus

bȉjelka ž (ijek.), bêlka ž (ek.)
1. ljubk. svetlolaso dekle
2. bela domača žival (krava, kobila, mačka, psica, kokoš ipd.)
3. zool. mestna lastovka
4. zool. belka, snežni jereb
5. zool. pisanka, belka, Alburnus bipunctatus

bȉjelo (ijek.), bêlo (ek.) prisl. belo: bijelo gledati

bijèlo-cr̀ven -èna -èno (ijek.), bélo-cr̀ven -èna -èno (ek.) belo-rdeč: bijelo-crvena zastava

bijelocr̀ven -èna -o (ijek.), belocr̀ven -èna -o (ek.) belo rdeč: bijelocrvena, belocrvena boja, nijansa

bijèlonja m (ijek.), bélonja m (ek.) beli vol

bȉjelō pránje s (ijek.), bêlō pránje s (ek.) med. belo perilo

bijèlōst ž (ijek.), bélōst ž (ek.) belost, belina: bijelost snijega

bìjen -èna -o tepen

bijenâle -l m (it. biennale) bienale: bijenale u Veneciji

bìjēnīj -ija m, bìjēnijum m (lat. bi, annus) bienij

bȉjes m, mest. u bijèsu, u bȉjesu, mn. bȉjesi, bjȅsovi (ijek.), bês m, mest. u bésu, u bêsu, mn. bêsi, bȅsovi (ek.)
1. bes, togota, srd: u meni sve ključa od -a
2. hudobni duh: u čovjeka je ušao, opsjeo ga bijes da ga muči; bijes se uvlači, u narodnom vjerovanju, u čovjeka ili životinju; tjeranje -a vrši se vračanjem, bajanjem, magijom
3. besnost, neutešno hrepenenje, strast: bijes za trošenjem, za čitanjem
4. nagon, instinkt: životinjski bjesovi u čovjeku
5. moč, življenjska moč: zdrava mlada žena u najboljem bijesu
6. nasilnost, objestnost, prešernost: čitava su sela bježala ispred turskoga -a i zuluma; ovakav bijes kod mladih ljudi je za kažnjavanje
7. bijes bi ga znao vrag si ga vedi; gdje do -a ovaj ne traži pomoć kje pri vragu ta ne išče pomoči; izliti = iskaliti svoj bijes nad kim stresti jezo na kom, nad kom

bijèsan -sna -o, dol. bȉjesnī -ā -ō, komp. bjȅšnjī -ā -ē (ijek.), bésan -sna -o, dol. bêsnī -ā -ō, komp. bȅšnjī -ā -ē (ek.)
1. besen, togoten, srdit: svađali su se pa je bijesan izišao iz sobe
2. stekel: bijesan pas
3. obseden: Isusa sretoše dva bijesna
4. strasten, divji: -i, ludi poljupci
5. instinktiven, nagonski
6. močan, krepak, poln življenja: -a nevjesta; oženih dva ponejaka sinovca, a dovedoh im dvije -e nevjeste; raste trava na zavojke kao dojke -e djevojke
7. nasilen, objesten, prešeren: bijesan momak; stiže četa -ih Bosanaca
8. divji: bijesan na lijepe, lepe žene

bȉjesnica ž (ijek.), bêsnica ž (ek.) togotnica, divja ženska

bȉjesnīk m (ijek.), bêsnīk ž (ek.) togotnež

bijèsnōst ž (ijek.), bésnōst ž (ek.)
1. besnost, togotnost, srditost
2. steklost
3. obsedenost
4. strastnost, divjost
5. instinktivnost
6. krepkost
7. nasilnost, objestnost, prešernost
8. divjost

bȉjest ž (ijek.), bêst ž (ek.) gl. bijes

bîk bíka m
1. bik: bik i junac; priplodni, rasplodni bik plemenski bik; zdrav, jak kao bik; rudnički bik moški poln zdravja in moči
2. ekspr. pohotnež
3. astr. bik, Taurus
4. čebulno steblo, ki nosi cvet
5. vodeni bik zool. velika bobnarica, Botaurus stellaris; moškatni bik zool. moškatni bik; dati -a za mačka narediti neumnost: nek vjeruje da će mu neko dati -a za mačka