-
str̂v m, str̂v ž mrhovina: dotaknuti se strva nečiste zvjerke; ne znalo ti se ni strvi ni krvi izgini brez sledu; ni strva ni java, ni krvi ni strvi kome ne sledu ne glasu o kom; propasti bez strva izginiti, izgubiti se brez sledu; ne zna im se strva, kao da ih zemlja proždrije
-
sûdnī -ā -ō sodni: sudni dvor, stol; sudni dan sodni dan: ako je preša, nije sudni dan če je sila, ni sodni dan, ne gori voda
-
svétiti svȇtīm
I. maščevati: sin sveti oca za učinjenu nepravdu
II. svetiti se maščevati se: ko se ne sveti, taj se ne posveti če se ne maščuješ, ne boš zveličan
-
svijèća ž (ijek.), svéća ž (ek.)
1. sveča: lojana, voštana, stearinska, mrtvačka svijeća; ledena svijeća; svijeća za božićno drvce, za novogodišnju jelku; krsna, slavska svijeća krstna sveča, sveča, ki jo prižgejo ob krstni slavi; prav kao svijeća raven kot sveča; pridržati komu -u na samrti držati komu sveču ob zadnji uri; umrijeti bez -e ne imeti bližnjih sorodnikov; ugasila mu se slavska svijeća umrl je brez potomcev; ugasiti = utuliti -u ugasiti svečo; od strehe vise -e od kapu vise ledene sveče
2. fiz. sveča: Hefnerova svijeća, električna žarulja, sijalica u obliku -e
-
svìrājka ž, svìrala ž piščalka, žvegla: praviti od zove svirajku delati bezgovo žveglo; to je na vrbi svirala do tega je še daleč, iz te moke ne bo kruha; biti deveta rupa na -i
-
šȁliti se -īm se šaliti se: uza svaku riječ, reč se šali; ne šali se glavom; za živu glavu da se nisi šalio ne šali se, če ti je življenja mar
-
štȁ čèga čemu čim(E) zaim. kaj: ti ne znaš šta ja znam ti ne veš, koliko tega jaz vem; ti ne znaš ono što ja znam ti ne veš tega, kar jaz vem
-
šȕt -a -o
1. brezrog, mulast: teško je -u s rogatim se bosti
2. gol, brez drevja
3. pohabljen: reži nevaljalcu magareće uši, viknu sluzi; i ovaj nije oklevao, u trenutku spopade debeljka i učini ga šutim do veka
4. sve mi to nekako -o izgleda to se mi nič prav ne zdi
-
tȁnak tànka tȁnko, dol. tànkī -ā -ō
1. tanek: -o platno; tanak glas
2. vitek: djevojka -a struka deklica vitka v pasu; -o rebro
3. nemočen: -o vino
4. nezanesljiv: u njega je -a vjera on ne drži oesede
5. gospodarsko šibek: on je za sada još veoma tanak
6. oni su u rodu po -oj liniji v sorodu so (sta) po materi
-
tȉtla ž (lat. titula) titla, v starih grafijah znamenje nad besedo, kjer je črka (tudi več črk) izpuščena; a sada ni title više sedaj pa da mi besedice ne črhneš
-
tjȅrati -ām (ijek.), tȅrati -ām (ek.)
I.
1. tirati: on zapovjedi kočijašu da na svu prešu tjera konja
2. poditi: tjerati kokoi iz dvorišta, koga iz kuće; tjerati djecu iz voćnjaka poditi otroke iz sadovnjaka; tjerati živinu s praga poditi kokoši od praga; itus tjera Nijemce odozgo, a mi odozdo
3. gnata, goniti: tjerati stoku na pojilo, svinje na pašu; tjerati zarobljenike u logor gnati ujetnike v taborišče; ovaj mlin tjera voda ta mlin žene voda
4. gnati, poganjati: drvo tjera pupoljke, lišće; tjerati bicikl nogama
5. siliti, priganjati: majka me tjera da se udam
6. preganjati, loviti: tjerati lopova, leptire
7. prinašati na tovorni živali, privažati, dovažati: tjerati žito u mlin, robu na pijacu; stari su mu se naputovali tjerajući luč i katran tamo u Beograd
8. preganjati, zasledovati: znaj da ću te tjerati do božje kuće
9. siliti, s silo spravljata: ne tjeraj me u bjesnilo; kćer i zeta tjerati u prosjake spravljati med berače
10. uganjati: tjerati šale, luksuz, politiku; političari tjeraju svoje strančarstvo do skrajnjih granica
11. nabijati: tjerati obruč na bačvu
12. nesti: ova puška daleko tjera
13. tjerati inat kljubovati; tjerati parnicu pravdati se; tjerati mak do kraja gnati stvar do konca; tjerati kera razuzdano živeti; tjerati vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu napeljevati vodo na svoj mlin; tjerati klin klinom izbijata klin s klinom; klin se klinom tjera; tjerati lisicu pa istjerati vuka; tjerati kome dušu na lakat nenehno koga siliti na kaj, mučiti koga; tjerati koga u laž postavljati koga na laž; tjerati svoje delata po svoji volji; lijek tjera na znojenje po tem zdravilu se potiš; tjeraj! pojdi!
II. tjerati se
1. goniti se (mačka, zajklja, psica): jurila je za njim kao kučka kad se tjera
2. tiščati (na stran): tjera me napolje
3. poditi se: tjeraše se po polju široku
4. izbijati se: klin se klinom tjera
5. on niti se tjera niti se vodi z njim ne veš kaj početi
-
trápiti trȃpīm trapiti, muciti: trapiti čovjeka grubim postupcima; tjelesno se trapiti; nemoj da se trapiš nizašto nikar se ne trapi za prazen nič
-
tȗr m, mest. u túru (t. oturmak)
1. del hlač, ki pokriva zadnjico: navlačio je crne na turu zakrpane hlače; po tudem turu dvadeset pet nije ništa tuje bolečine ne bolijo; isprašiti komu tur našeškati koga po zadnjici; dati komu nogu u tur z brco v zadnjico koga odstraniti; napuniti nekome tur prestrašiti koga; na tur pasti na ta zadnjo pasti
2. vrečasto razširjene turške hlače pod zadnjico
3. ekspr. zadnjica, rit
-
tȕrskī -ā -ō turški: turski jezik, narod; -a sablja; -a kava, kafa; -a carevina, republika; -a kaldrma z okroglimi neenako velikimi kamni tlakovana cesta, ulica; -a djetelina bot. esparzeta; turski perčin bot. vimenjak; turski neven bot. abrašica; turski svati bot. navadni pljučnik; za -og zemana v času turškega vladanja; na -u = po turski prisl. po turškem; proći kao mimo -og groblja ne se zmeniti za kaj
-
u predl.
I. z rod.
1. pove, da nekdo nekaj ima, da je nekomu nekaj lastno: u djevojke duge trepavice
2. pri, med: u nas to nije običaj pri nas to ni navada; u nas se to ne radi med nami se to ne dela
3. pri: knjigu sam ostavio u njega
II. s tož.
1. v: idem u školu; uzeh pero u ruku
2. izraža način: ići u korak s kim; dati novac u zajam; u jednu nogu obuven; zvoniti u sva zvona
3. izraža čas: u staro doba se živjelo skromno
III. z mest. v: živjeti u gradu; držati nešto u pameti; u dobru se ne ponesi, a u zlu se ne ponizi; kad u jutru dan osvane; djevojka tanka u struku
-
újmiti ûjmīm (se) zmanjšati (se): pijanicu ne možeš odmah da odbiješ od pića, nego mu treba ujmiti; ujmile mi se noge od umora od utrujenosti ne čutim nog
-
ûm úma in ȗma m um, pamet: što ti pada na um; što imaš na umu; imati koga, što na umu misliti na koga, na kaj, imeti koga, kaj v mislih; ne silazi mi s -a ne gre mi iz glave; što na umu, to na drumu biti v svojem govorjenju odkrit; s -a sići, skrenuti zblazneti; umom šenuti znoreti; uzeti što na um vzeti kaj v misel, v pamet; smetnuti s -a izgubiti iz misli
-
ȕpotreba ž (ijek., ek.) uporaba: upotreba oružja; uputa za -u; uzmi ako ti je za -u vzemi, če lahko uporabljaš; izbaciti iz -e izločiti iz uporabe; izići iz -e ne več uporabljati
-
ùpratiti -īm dial. spremiti: uprati me od kučka da me ne bi uvio spremi me mimo psa, da me ne bi ugriznil
-
ùvjetovān -a -o (ijek.), ùvetovān -a -o (ek.) pogojen: posljedice su -e uzrocima; uspjeh je uvjetovan spremom če je priprava, izobrazba dobra, uspeh ne bo izostal