Franja

rȁspār m nepar: ne može ona za njega poći, raspar je ne more se z njim omožiti, nista za skupaj

ràzbiti rȁzbijēm
I.
1. razbiti: razbiti čašu na komade; razbiti brod, vrata, neprijateljsku vojsku; razbiti komu zube
2. pregnati: razbiti sumnju, brige, mamurluk; razbiti komu san pripraviti koga ob spanje
3. menjati: razbiti banku, stotinarku
II. razbiti se
1. razbiti se: razbio se tanjir, brod o greben
2. ekspr. izginiti, splavati po vodi: ta mu se nada brzo razbila
3. razbio mi se san ne morem zaspati

rȉba ž
1. riba: morska, slatkovodna, riječna riba bijela riba ljudski izraz za sladkovodno ribo; zdrav kao riba u vodi; ćutati kao riba; osjećati se kao riba na suhu, na suvu; ne biti ni riba ni meso ne biti ne krop ne voda
2. ribolov: ići u -u
3. ekspr. vplivna oseba: policija uhvati tešku -u; on predstavlja u društvu krupnu -u
4. Ribe ž mn. astr. Ribe, Pisces

rȍba ž (it. roba) blago: vunena, svilena, mješovita, prekomorska roba; kratka roba drobno blago, tkanine, ki se prodajajo po kosih ne na meter; pošiljka -e; poznavalac -e; sitna roba drobno blago; trgovina mješovite -e trgovina z mešanim blagom; kažu da je ova djevojka laka roba

rùkāv -áva m
1. rokav: zavraćati -e vihati rokave; zavratiti rukav zavihati rokav; govori kao da sipa, istresa iz -a; imate vi kratke -e tega ne morete doseči; biti širokih -a biti radodaren, razsipen
2. rečni rokav

rukàvica ž rokavica; ako je hladno, nosimo -e; jednoprsne -e; vunene -e; -e od kože; gvozdena rukavica; kopriva kroz -e ne pali; dobaciti komu -u izzvati koga na dvoboj; vratiti bačenu -u ne sprejeti poziva na dvoboj; prihvatiti, primiti bačenu -u sprejeti poziv na dvoboj

sávjetan -tna -o (ijek.), sávetan -tna -o (ek.)
1. posvetovalen: -i glas
2. koristen, pameten: prije mjeseca listopada nije -o tući košnice ne svetujemo, da podirate košnice pred oktobrom

sàznati -ām
1. spoznati, doznati: saznati čulima
2. zvedeti: od njega ne možeš ništa saznati; gledaj da se to ne bi saznalo da se to ne bi razvedelo

síći sîđēm, oni sîdū, síđi, síđoh síđe, sìšao sìšla, sìšāvši
1. sestopiti: sići s planine, s tornja
2. stopiti s, z: sići s konja; sići s konja na magarca; sići s prijestola
3. izstopiti: sići s voza, s vlaka
4. stopiti, iti dol: sići u pakao, u jamu
5. spustiti se: sići niz Dunav
6. sići s uma, s pameti duševno oboleti; sići s pozornice umakniti se iz javnosti; sići s dnevnoga reda ne biti več predmet razpravljanja; srce mu je sišlo u pete srce mu je padlo v hlače; sići u grob leči v grob

sȉjati sȉjēm (ijek.), sȅjati sȅjēm (ek.) sejati: sijati pšenicu, raž, pijesak; ne niči gdje te ne siju, ne niči gde te ne seju ne praskaj se, kjer te ne srbi

sjèkira ž (ijek.), sèkira ž (ek.) sekira: pala mu sjekira u med imel je srečo, imel je krompir; prost kao sjekira zelo neotesan, zarobljen; pijan kao sjekira zelo pijan; pliva kao sjekira ne zna plavati

slȕšati -ām
I.
1. poslušati: slušati pjesmu, pedagoško predavanje, priču
2. ubogati: slušati starije, pametnije, iskustvenije
3. prisluškovati: slušati na vratima
II. slušati se: zašto se mene ne sluša zakaj mene ne poslušajo (ubogajo); tako je kada se pametniji ne slušaju tako je, če se pametnih ne posluša, ne uboga

slútiti slûtīm
1. slutiti: slutiti nesreću; sluti mi se imam slutnjo, slutim
2. obetati: to ne sluti na dobro to nič dobrega ne obeta

smètati smȅćēm
1. snemati
2. odvračati: smetati oči s koga, od čega
3. smetati s uma pozabljati, gl. smetnuti
4. skupaj jemati (pri pletenju)
5. zmetati
6. smetati kola, konja ne več imeti voza, konja

spȁdati -ām
1. padati, lesti dol: spadaju mi čarape
2. padati, nižati se: cijene živežnim namirnicama spadaju; vrućina spada
3. hujšati
4. spadati: to ne spada ovamo, u vašu struku; spadati u ludnicu, u tamnicu
5. pripadati: napravite red, kako to po propisima spada; na vas to ne spada to vam ne pripada
6. spodobiti se: on je večeras bio naš gost u kući i valjalo ga je dočekati kao što spada

spȍr m, mn. spȍrovi (rus. , češ.)
1. spor, prepir: zametnuo se spor između gradskog načelnika i građana
2. spor, pravda, proces: spor pred sudom pokušava da riješi u svoju korist podmićivanjem; o tome nema -a o tem se ne razpravlja

sprêmljen -a -o pripravljen: spremljen mu je pilav ne bo več dolgo trave tlačil

sráskida prisl.: ja nisam sraskida ne nasprotujem, nimam nič proti: bio je pametan sagovornik u društvu i ne sraskida da popije poneku

stánje s
1. stanje: biti u dobrom, u rđavom -u; dovesti nešto u prvobitno stanje spraviti kaj v prvotno stanje; materija u čvrstom, tečnom, tekućem, gasovitom -u; biti u drugom (u blagoslovenom) -u; brojno, političko, imovno stanje; zdravstveno stanje; opsadno stanje obsednostanje; stanje ratne pripravnosti; stanje vode je normalno; stanje bolesnika nije povoljno; stanje trgovine je odlično; naša privreda, naše gospodarstvo je u najboljem -u; prema sadašnjem -u stvari kakor stvari sedaj stojijo
2. lingv. glagolski način: radno, trpno glagolsko stanje aktiv, pasiv
3. gospodarska poslopja: bojao sam se da me bandit jedne noći ne ubije ili mi stanje ne zapali
4. imetje: spiskao je cijelo svoje stanje
5. ja nisam u -u to da učinim tega ne morem storiti

strȁšiti -īm (se) strašiti (se): ja se ne strašim ni od čega ne bojim se ničesar; to me ni malo ne straši