Franja

zèmljosān -a -o
1. preperel: ćilimi od dugog nevjetrenja gotovo -i
2. popolnoma pijan: bio je zemljosan pićem

dúžan -žna -o, dol. dûžni -ā -ō dolžan: što sam, to ću platiti; kažite mi koliko sam dužan odgovor sam ostao dužan; -o poštovanje; -a obaveza; tko je dužan, taj je tužan; dužan kese ne veže; dužan je kosom na glavi dolžan je, kolikor ima las na glavi; ni kriv ni dužan popolnoma nedolžen

gô gòla gòlo, dol. gȍlī -á -o, komp. gòlijī -ā -ē
1. gol: -i zid, -a istina, laž; -o drvo; spasti, spasiti -i život; spavati na -oj zemlji
2. nag: biti go i bos
3. bos: -e noge
4. razoglav: biti -e glave
5. prost: vidjeti -im okom
6. go golcat popolnoma gol; biti -a voda biti zelo prepoten

gȍlcat, gòlcat, gȍlcīt, gòlcit -a -o v zvezi: go (1) golcat popolnoma gol, popolnoma nag

kȍrijen m (ijek.), kȍrēn m (ek.)
1. koren, korenina: puštati, hvatati -e; uhvatiti dubokog -a globoko se ukoreniniti; iščupati što s -om izpuliti s korenino vred; podsjeći čemu korijen; presjeći što u -u presekati v korenini; iz -a izmijeniti, promijeniti temeljito zamenjati, spremeniti; vući korijen od koga izvirati od koga; zatrti u -u zatreti v korenini, popolnoma uničiti
2. lingv. koren, besedni koren: rad je korijen porodici radnik, radnica, raditi, radnja, zarada, predradnik, radionica itd.
3. koren: korijen jezika, ruke, dlake, zuba
4. mat. koren: kvadratni, kubni korijen; izvući, vaditi korijen broja 25

nòga ž, daj. nȍzi, tož. nȍgu, mn. nȍge, rod. nȍgū in (redko) nógā
1. noga: boli me noga; stati na vlastite -e; podmetnuti kome -u, gubiti tlo pod nogama; pasti kome pred -e; od malih nogu; stajati jednom -om u grobu; noga od kreveta
2. vznožje: noga brda, planine
3. dial. čevelj (kot dolžinska mera): skoči sedam noga i po muške pedi
4. potući neprijatelja do nogu popolnoma potolči sovražnika

òpucān -a -o
1. go opucan popolnoma gol, nag
2. pretepen: opucan batinom, prutom

òsve prisl., dial.: sve osve čisto vse, popolnoma: oni su sve osve okrenuli glavu od njega

sàmcat, sȁmcāt -a -o, sàmcit, sȁmcit -a -o: sam samcat popolnoma sam

tèpsija ž (t. tepsi) pekač, pekača: bakrena, emajlirana tepsija; u -i se peče pita, hljeb; tepsija demirlija velik pekač na železnem stojalu, rabi nam kot miza; kao tepsija popolnoma raven

vònjati -ām
1. vonjati, dišati: cvijeće prijatno vonja: u prostorijama vonja kavom; u crkvi vonja na tamjan, tamjanom; sav vonjaše duvanom; na trulež je vonjala tvrda gljiva; čudna smrada od njega kao da grobom vonja
2. duhati, vohati: vonjati ružu; ni luk jeo ni lukom vonjao biti popolnoma nedolžen