Franja

svȁkakav -kva -o
1. vsakršen, različen: -i predmeti; partizani su imali na sebi odjeću svakakva porijekla
2. ekspr. prej slab kot dober: u kolektivu ima i svakakvih radnika

šȁn m (t. šan, ar.) dial. dostojanstvo, ugled, dober glas, sloves: jazuk tebi i tvojemu -u škoda zate i za tvoj ugled

šȉk m (fr. chic) dober okus: oblači se s mnogo -a

tècikuća m, ž ekspr. dober gospodar, dobra gospodinja

vòzāk -áka m dober vprežni konj

bȉti bȕdēm in jèsam, sam, oni bȕdū i jèsu, su, vel. bȕdi, bȉjāh -āše, bȅjāh -āše, bȉh bȋ, bȉo bíla, bȕdūći
1. biti: ne zna se šta će biti od njega; srećan bio!; bit će, biće kiše deževalo bo; on ne bude lijen i skoči na mene on ne bodi len skoči name; on nije znao kako se to zove; juče si bila u gradu, je li? jesi li rado u školi - Jest, rado sam u školi; kad budeš gotov sa zadatkom, dođi k meni u sobu; noćas nisam dobro spavao; preko ljeta bijahu često veliki pljuskovi
2. biti, eksistirati: mnoge stvari jesu i bivaju, ma da mi o njima ništa ne znamo
3. dogajati se: šta bi dolje, čovječe?
4. biti podoben: nešto je na tebe, a nešto ima od mame
5. postati: od šugava praseta zdravo svinjče bude
6. tikati se: što je do mene, ja sam uvijek spreman da pomognem
7. napovedovati, slutiti: ako se krušac soli znoji, opet je to na kišu
8. bilo kako bilo v vsakem primeru; bilo pa prošlo to je bilo, pa sedaj ni več, pa je sedaj končano; biti komu trn u oku biti komu trn v peti; biti s kim na dobroj nozi biti si s kom dober, biti si s kom v komolce; biti s kim na rđavoj nozi grdo se s kom gledati; biti naodmet biti odveč; neka bude tvoja volja zgodi se tvoja volja; biti načistu biti si na jasnem; biti u svakoj čorbi mirođija povsod vtikati svoj nos; još je on bio u riječi, kad se otvore vrata ravno je on govoril, ko so se odprla vrata

dȁti dâm, dádēm, mi dámo dáte dȁju; nē dāmo in ne dámo, nè dāte in ne dáte; dádēš dádē in dȁdnēm dȁdnēš dȁdnē; aor. dȁh dȁ dȁsmo dȁste dȁdoše in dȁdoh dȁde dȁdosmo dȁdoste dȁdoše; vel. dâj -te, dȁo dála, dân dâna dâno in dána dáno ter dât dâta in dâta
I.
1. dati: dati komu dar, poklon, kuću u zajam, zadovoljenje, pare na račun, ostavku na službu, poticaj, znak, pravac, priliku; dati komu posao dati komu delo; dati stručno mišljenje, signal, znak; dati damama prednost
2. dovoliti: ne dadu mi s tobom govoriti, razgovarati
3. poslati: dati koga na zanat poslati koga, da se uči obrti; dati na škole
4. pripisati: dobro se drži, ne bih mu dao više od pedeset godina
5. roditi: ti ćeš mu dati djece
6. prirediti: dati koncert, predstavu
7. dati (poštenu, časnu) riječ; dati (tvrdu, božju) vjeru trdno obljubiti; dati zalogaj iz usta, krvi ispod grla biti zelo dober; dati komu za pravo pritrditi komu; dati pleća, leđa pobegniti, odkuriti jo; dati komu na znanje, do znanja; dati ruku onome koga voli dati roko tistemu, ki ga ljubi; dati aber dati glas, sporočilo; dati vjeru za nevjeru obljubiti, pa obljubo prelomiti; dati kome rog za svijeću ukaniti, prevarati koga
II. dati se
1. posvetiti se: dati se nauci, znanosti; dati se na posao
2. dati se, pustiti se: ne daj se!
3. obrniti se: bolest se dala na bolje
4. ljubiti se: ne da mi se jesti
5. roditi se: dalo se muško
6. dati se, vtakniti se: upravo bješe tu, a sad ne znam kud se dade
7. to mi se dalo na žao to me je užalostilo; u danim, datim prilikama v danih razmerah

kobajági prisl. gl. bajagi: Zenon, kobajagi znameniti grčki filozof, bio je neki matematički ludak Zenon, baje, kot pravijo, znamenit grški filozof; leži i kobajagi dremucka leži in se dela kot da drema, podremava; to je kobajagi dobar čovjek to je pravijo, dober človek

krȕh m, mn. krȕhovi kruh: crni, bijeli, beli kruh; pšenični kruh; nasušni, svagdanji, svagdašnji kruh vsakdanji kruh; dobar kao kruh zelo dober; doći do svoga -a; biti bez korice -a; ići trebuhom za -om; živjeti o svom -u i ruhu biti samostojen, živeti od svojih žuljev; preko pogače tražiti -a ne biti zadovoljen z dobrim, marveč zahtevati še boljše; tuđi je kruh gorak tuji kruh je grenek; što je odviše, ni s -om ne valja kar je preveč, še s kruhom ni dobro

omáhnuti òmāhnēm
1. zamahniti: tad omahnu Musa Kesedžija, udri Marka u zelenu travu; uzme Šarca za rep pa omahne oko sebe
2. ukaniti: dobro je ponijelo, ako godina ne omahne dober pridelek bo, če nas letina ne bo ukanila

pèro -a s, mn. pèra pérā
1. pero: guščje, paunovo pero; nojevo pero; pisati -om i mastilom; pisaće pero; pero za crtanje risalno pero; imati oštro pero; govoriti, kazivati komu što u pero narekovati komu, kaj; junak na -u peresni junak; baciti pero u trnje nehati pisati; biti jak na -u biti dober pisatelj, dober stilist; vladati dobro -om spretno sukati pero; prihvatiti se -a lotiti se, peresa, pisanja; oštriti pero na koga pripravljati se na pismeni napad na koga; uzeti pero u ruke začeti pisati
2. vzmet, pero: elastično pero puklo je pero u satu
3. list, pero: pero od kupusa; kukuruz jedrao je upijajući svojim -ima sunce
4. plavut: pero u ribe
5. brada: pero od ključa
6. vogal rute, robca: sveza kaparu u pero svoje marame; obrisa znoj s čela -om šala
7. lemeževa konica
8. rogelj, zobec, greben na buzdovanu

pjȅna ž (ijek.), pȅna ž (ek.) pena: pjena mu ide na usta na ustnicah so se mu pokazale pene; ubirati -u ekspr. posneti peno, kupiti najboljše, narediti dober kup; zlatna, srebrna pjena; vazdušna, zračna pjena pena za gašenje požara; pjena od piva, od sapuna; morska pjena

povràtljiv -a -o spravljiv: brzo se naljutio, ali je bio -e prirode naglo se je razjezil, pa je kmalu bil dober; -ōst ž spravljivost

prȉjātno prisl. prijetno; prijatno! dober tek!

rȉječ ž, mest. u rijèči (ijek.), rêč ž, mest. u réči (ek.)
1. beseda: časna, poštena riječ; to su prazne -i; donosimo i stare, neobične dijalekatske, provincijalne -i; držati, prekršiti, podijeliti; zamoliti za riječ; imati, voditi glavnu riječ; krilata riječ krilatica; na riječima biti dobar v besedah biti dober; o tome ne može biti ni -i; to je moja posljednja riječ; uhvatiti koga za riječ ujeti koga pri besedi; neću ni -i da čujem; ukrštene -i križanka; govoriti riječ po riječ govoriti besedo za besedo
2. govor: o tome će biti riječ kod ručka o tem, se bo govorilo pri kosilu

rúčak -čka m, mn. rúčkovi in rúčci
1. kosilo, obed: prije, poslije -a; svečani ručak; ostati na -u; pozvati koga na ručak povabiti koga na kosilo; prijatan ručak dober tek!; mali ručak dopoldanska malica, predjužnica
2. zajtrk: kad se poodjutri, pošto namire stoku, onda sjedu za ručak

stvâr stvâri ž, mest. u stvári, orod. stvâri, stvârju
1. reč, stvar: što je tu glavna, a što je sporedna stvar; stvar po sebi nije loša stvar na sebi ni slaba; stvar bez vrijednosti; kad -i ovako stoje ko je stvar tako; izgubljena, promašena, propala stvar; pokretne i nepokretne -i; on govori, a u stvari, o tome ne zna ništa; četiri posljednje -i štiri poslednje reči
2. opravek: imam tisuću, hiljada stvari da posvršavam; imao sam u vašem gradu neku stvar
3. zadeva: tvoja stvar rđavo stoji; stvar je krenula zadeva se je premaknila; stvar je legla zadeva se je zataknila
4. stvar po sebi stvar po sebi; on je u -i dobar čovjek dejansko, v resnici, pravzaprav je dober človek

zàdušnī -ā -ō zadušni: zadušni četvrtak etn. debeli četrtek; -a nedjelja teden vernih duš; -a baba slabš. pretirano dober človek

zànāt -áta m (t. sanat, ar.) rokodelstvo, obrt: dati koga na zanat dati koga učit rokodelstva, obrti: stolar po -u; raditi zanat; od patriotizma napraviti zanat; bio je pisac po -u bil je pisatelj po poklicu; tjerati svoj zanat opravljati svojo obrt; majstor od -a dober mojster