-
bùbota ž žarg. šol. nekdaj šolski tepežni dan: subota đačka bubota
-
ćȁondān prisl. dial. popojutrišnjem, tja en dan
-
dȁnak dânka lepi dan: bijeli, beli danak
-
dànīk -íka m
1. kraj, kjer preživiš dan: danju smo na -u, spavamo, odmaramo se, čistimo oružje i pričamo
2. popoldanski severozahodnik, ki vsak dan piha v Dubrovniku
-
dȁnimicē, dȁnomicē prisl. dnevno, sleherni dan: gotovo danimice kiša
-
dànīšte s kraj, kjer preživiš dan: hajduk je negdje u šumi na -u
-
dániti dânīm
I. preživljati, preživeti dan: ono unuče danilo kod djeda, noćivalo kod mene; dan daniše, pak i zanoćiše
II. daniti se daniti se: dan se dani; počelo je već da se dani
-
danòvati dànujēm, danjívati dànjujēm, dànjīvām preživljati dan: loži se vatra nasred kuće, pa se tu noćida i danjiva; pa valjda znaš ko ti danjuje u selu
-
deliústāvci -avākā m mn. tretji dan po krstni slavi: ustavci zove se prvi dan po krsnom imenu, pojutarnje ili praustavci drugi, deliustavci treći
-
dnȅvicē prisl.
1. dan za dnem: dnevice gledasmo smrti u oči
2. na dan: dnevice na Božić
-
drȕgdān prisl. ljudsko drugi dan, jutri: kako se po podne obuku, ne dolaze kući drugdan do ponoći
-
družìčati se -āmo se bratiti se in sestriti se na dan sprave, gl. Družičalo
-
dugòdnevnica ž kres, najdaljši dan v letu (22. junij)
-
fȑcati -ām
I.
1. leteti, odletavati, utrinjati se: frcaju iskre iz glavnje
2. vreti na dan: suze su nam same frcale
II. frcati se goniti se: mačke se frcaju
-
godòvina ž god, godovina, rojstni dan
-
Heródešovo s nedolžni otročiči, tepežni dan, pametiva, gl. tudi Mladenci
-
ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!
-
íde ídā ž mn. (lat. idus) ide, 15. ali 13. dan mesecu: Martovske ide
-
Ilīndān Ilīndāna m, Ilīn dân Ilīna dâna m Ilin dan
-
iskljùčati -ām privreti na dan, na površino: nadala se da će negde ono nepoznato isključati na dan