Franja

ìspasti ìspadnēm, oni ìspadnū, aor. ispadoh ispade
1. izpasti: ispali mu zubi, ispala mu kosa
2. pasti iz: ispasti iz; iz ruke mu sablja ispala; ispasti iz kola; ispasti iz kombinacije, iz forme; ispao mu aparat iz ruku
3. pokazati se, prikazati se: iz tame su ispali vuci
4. postati: on je ispao dobar učenik
5. končati se: sve je dobro ispalo
6. iztiriti: vlak, voz je ispao iz šina
7. biti: on ispade kriv za sve
8. pokazati se: ispao si nedrug i podlac
9. pasti, izginiti: eto sad mi je ispalo iz pameti i ono što sam smislio
10. uspeti: fotografija je vrlo dobro ispala
11. zgoditi se: i često je tako ispalo da su mladi pomagali starije
12. ispasti za rukom posrečiti se; ispasti na glas postati slaven: kao da mu je iz oka ispao zelo mu je podoben

izbíjati ìzbījām
1. izbijati: izbijati klin klinom; izbijati komu što iz glave
2. biti: časovnik izbija deset
3. pinjiti: izbijati mlijeko, pavlaku
4. poganjati: lišće izbija
5. kliti: usjevi izbijaju
6. predirati: zubi izbijaju
7. vreti, prihajati na površje, na dan: voda izbija u jakim mlazevima; izbijati na površinu
8. začenjati se, prihajati: u selu izbijaju boginje

ìzlaziti -īm
1. izhajati: novine izlaze svakodnevno
2. vzhajati: sunce izlazi u šest sati
3. izhajati, prihajati: niz darovitih pjesnika izlazi na književno polje iz proletarskih redova
4. biti, prebiti, prebijati se, izhajati: bez tvoje pomoći ne mogu izlaziti; sa skromnim sredstvima izlaziti
5. izvirati: Unac izlazi iz jedne pećine
6. končevati se: ulica izlazi na obalu
7. izlazi se pravi, pomeni: ako je a = 3, x = 3, izlazi da je a = x

klepètati klèpećēm
1. klopotati: vodenica, roda klepeće
2. ekspr. biti, utripati, razbijati: srce klepeće
3. šklepetati: klepetati zubima
4. tresti se: klepeću mi koljena
5. klepetati: ni sama ne znaš što klepećeš
6. ekspr. mahedrati: široke nogavice mu klepetahu oko noge

kȕcati -ām
I.
1. trkati: kucati na vrata, na prozor
2. tiktakati: ura kuca
3. biti: ura kuca dvanaest, časovnik kuca tri
4. utripati: slušam kako srce kuca
5. zabijati: kucati ekser, čavao u dasku
6. tipkati: kucati na pisaćoj mašini
II. kucati se trkati: kucati se čašama, jajima o Uskrsu

lèbdjeti lèbdīm (ijek.), lèbdeti lèbdīm (ek.)
1. lebdeti, držati se, plavati, viseti, v vesi biti: ptica, balon lebdi u vazduhu, u zraku; lebdjeti između mira i rata
2. biti, stati pred očmi: njena mi slika lebdi pred očima; lebdjeti u opasnosti
3. bedeti: majka lebdi nad djetetom
4. počivati: radosni osmjejak lebdi na njegovu licu; duh božji lebdijaše nad vodama; lebdeća adresa; lebdeći nanos, sistem

lémati lêmām biti, tolči, mlatiti, tepsti: ljudi su ga lemali kao vola

lemèzati -ām
I.
1. z drogom pritrditi kopo, kopico sena, slame, da je veter ne raznaša: zbog vetra seno lemezati
2. biti, tolči, mlatiti, tepsti z "lemezom": lemezati znači tući koga debelim štapom; lemeza ga kao vola u kupusu
II. lemezati se medsebojno se tepsti: bokseri se lemezali i u isto vreme strašno grdili i častili

lèžati lèžīm
1. ležati: ležati u krevetu, na postelji, na leđima, na zemlji, na samrti; grad slikovito leži; roba leži na skladištu; njiva leži na ugaru njiva je v prahi; ležati nasuprot, tvoja budućnost mi leži na srcu; u tom grmu leži zec za tem grmom tiči zajec
2. ležati, biti bolan za: ležati pjegavi, pegavi tifus
3. počivati: ovdje leži moj pokojni otac
4. biti: ležati u zatvoru; pivo leži u buradma
5. mirovati, biti neaktiven: vojska je ležala pod tvrđavom više tjedana
6. sedeti: kokoš leži na jajima
7. ležati (v zemljepisnem pomenu): grad leži na Dunavu
8. to mi ne leži to mi ne gre, ne prija

lopòtati lòpoćēm tolči, biti, udarjati: kao da kamenje pada na krov kuće, praštalo je, zveckalo, lopotalo i bubnjalo

miròvati mìrujēm
1. mirovati: komunisti ne miruju; strasna krv nikada ne miruje
2. ekspr. biti, nahajati se: posle ih čuva zajedno sa novcem u kaci punoj pšenice što miruje u sobi do mazge

mlátiti mlâtīm, mlȃćāh -āše, mlátio -ila, mlȃćen
I.
1. mlatiti: mlatiti pšenicu, praznu slamu, gloginje mlatiti prazno slamo
2. klatiti: mlatiti jabuke, kruške, orahe
3. tepsti, tolči, biti: mlatiti jadnu životinju; mlatiti koga toljagom tepsti koga z gorjačo; Srbi su mlatili Turke da se gora orila
4. mahati, kriliti, bingljati: mlatiti rukama, nogama sjedeći na klupi
5. majati: jugovina je mlatila vrhovima šume
6. gobezdati: ne mlatite pred djecom koješta
II. mlatiti se
1. tepsti se: mlatiti se s djecom iz komšiluka
2. potikati se, postopati: mlatiti se po svijetu; kelner se mlatio po lokalu
3. plahutati, plahetati: odijelo se mlati oko struka kad djevojka brzo ide
4. ekspr. vlačiti se: Stepan je naš sused, i ja neću dopustiti da se ti s njegovom ženom mlatiš

nàgnati nàgnām
I.
1. nagnati: nagnaj sluge u vrt
2. pognati: nagnati stravu u srce
3. prisiliti: ti su me razlozi nagnali da priznam
4. napeljati na: sreća me nagna na jednoga Dobroćanina
II. nagnati se
1. pognati se: nagna se junak na junaka; sve se veselo uz brdo nagnalo
2. znajti se, biti: ko se nije nagnao na Cetinju, neka ustaje na noge junačke

nahòditi nàhodīm
I.
1. nahajati, najti: sretan ti koji nahodiš u tome zabave; pa kad Jovan u pećinu dode, ali bonu nahodio majku
2. zadeti: još me ovo nahodilo nije
II. nahoditi se nahajati se, biti: kazuju da se u onoj kolibi nahodi Stanoje Glavaš

nàlaziti -īm
I.
1. nahajati, najti: ja ne nalazim na njemu nikakve krivnje
2. misliti: ona nalazi da je njegov smijeh prijatan
3. nalazi kiša, snijeg dežuje, sneži
II. nalaziti se
1. nahajati se
2. biti: naša se ustanova nalazi na veoma prometnoj cesti

òpstajati òpstajēm, opstòjīm obstati, biti: otkako svijet opstaje

otkucávati otkùcāvām
1. biti: sada otkucava deset na tornju, na zvoniku
2. tipkati

pòtrebati -ām (ijek., ek.) biti, postati potreben: neka se Grujo u svatovima nade, može tebi potrebati

prebívati prèbīvām
1. prebivati, živeti: ja bih željela s tobom prebivati
2. biti, nahajati se: na Gosposvetskom Polju prebivaju grobovi naših predaka

predlèžati -īm (n. vorliegen) nizko pog. obstajati, biti: sada predleže zakonske pretpostavke da okrivljeni bude stavljen pred sud