Franja

hohštaplèrisati -išēm pog. hohštaplirati, vesti se hohštaplersko

hôjkati -ām hojkati, oglašati se z vzklikom, hoj

hrániti hrânīm
I.
1. hraniti, imeti na hrani: kod mene stanuje, a ti ga hraniš; ja ga hranjah preko zime
2. rediti, živiti: zanat me hrani; hraniti porodicu
3. krmiti: hraniti stoku
4. oskrbovati s hrano: hraniti vojsku, siročad
5. rediti, pitati: hraniti zečeve, stoku
6. hraniti: hraniti komu novce
7. hraniti zmiju u njedrima rediti gada na prsih
II. hraniti se
1. živiti se: hraniti se šivenjem, mesom
2. biti na hrani: hraniti se kod kuće

hrepètati -ām, hrèpećēm dial. hripavo se smejati

huligániti -ígānīm vesti se, obnašati se kot huligan

hváliti hvâlīm, vel. hváli, hvâljāh, hválio, hválēći, hvâljen -a
I.
1. hvaliti: hvaliti koga za što, zbog čega, što na komu
2. slaviti: mnogi pjesniei hvale ljepotu naših djevojaka
3. zahvaljevati se: hvaliti koga, komu; hvalim boga što živ dočekah kraj rata
4. hvali more, drž' se kraja ne izpostavljaj se nevarnosti
II. hvaliti se hvaliti se, bahati se: tko se hvali, sam se kvari lastna hvala, cena mala

hvȁtati -ām
I.
1. loviti: hvatati ribu; mačka hvata miševe
2. prijemati: ova testera ne hvata dobro; hvata me groznica, jeza, strah
3. dajati besedo: hvatati vjeru
4. dosegati: oni prodaju sami i hvataju bolju cijenu
5. prestrezati: izlazi svako jutro na železnicu da hvata seljake iz svoga kraja i dovodi na advokatsku klanicu; hvatati tuđa pisma prestrezati tuja pisma
6. poslušati, sprejemati s sluhom: hvatam istančanim sluhom tihe, mačje korake
7. sprejemati: Vuk nije samo onako nasumce hvatao riječi narodne
8. zajemati: hvatati vodu iz bunara, iz reke
9. oprijemati se česa: hvatati novi posao
10. zavzemati, zavzeti: svaki posjetilac hvata svoje mjesto
11. iti v glavo: vino već hvata
12. vpregati: hvatati konje u kola
13. držati: bure hvata sto litara
14. dojemati: ja ne hvatam što mi govoriš
15. segati: odijelo hvata do članaka
16. hvatati korijena, korena pognati korenine
17. hvatati trag prihajati na sled, slediti
18. noć hvata mrači se
19. držati se: za stanicu da hvatam desno?
II. hvatati se
1. loviti se: davljenik se i za slamku hvata
2. dogajati se: to mi se često hvata
3. lotevati se: hvatati se posla
4. hvatati se s kim u koštac spoprijemati se s kom
5. segati: hvatati se rukom u njedarca
6. bjegunci se hvataju crnogorskih brda begunci so dosegli črnogorsko hribovje
7. na prozorima se hvataju grane na oknih se delajo ledene rože; na hljebu se hvata plijesan; noć se hvata mrači se; sunce se hvata nastopa sončni mrk

hvȁtiti -īm
I.
1. prijeti: za ruku je bijelu hvati
2. zgrabiti, ujeti: živa me nećete hvatiti
3. mlado momče, tek ga nausnica hvatila mlad fant, pravkar mu je začelo poganjati pod nosom
II. hvatiti se
1. seči: hvatiti se u džepove
2. prijeti, oprijeti se: hvatiti se za što
3. ujeti se, zgrabiti se, prijeti se: hvatiti se konju za grivu
4. doseči: hvatiti se brda
5. poseči: hvati se rukom da jede

ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!

igrácija ž zastar. jajce, ki so ga učenci ob četrtkih prinašali učitelju, da jim je dovolil igrati se

ìgrati ȉgrām impf. ȉgrāh ȉgrāše
I.
1. igrati: igrati na klaviru; igrati šah, nogomet, domino, za novac; dobro igrati svoju ulogu; morski talasi igraju; srce mi igra od radosti; igrati dvoličnu ulogu; igrati na berzi, na lutriji; ekspr. igrati prvu violinu
2. plesati: igrati kolo, fox-trott, swing; igrati na užetu; igra mi pred očima; igrati kako drugi sviraju
3. sprevajati: uto aga konja dobra pred čadorjem amo-tamo igra
II. igrati se
1. igrati se: igrati se životom igrati se z življenjem; igrati se vatrom igrati se z ognjetm; igrati se žmurke iti se slepe miši; igrati se s kim kao mačka mišem; igrani film

ìmati īmam imádēm, imámo imádēmo, ìmajū imádū, vel. ìmāj -te, impf. ìmāh ìmađāh imàđāh ìmadijāh imàdijāh, ìmāše ìmađāše ìmadijāše; ìmao ìmala
I.
1. imeti: nije imao onde ni stope svoje zemlje; imaš li čime da platiš; djeca nemaju od čega da žive; imati više sreće nego pameti; imati volju, ugled, iskustvo, zadatak, sastanak; imati para kao pljeve, kao dubreta; imati čiju kćer za ženu
2. utegniti: imati kad; ja nemam kad da ti pišem
3. morati: tu ima da se radi tu se mora delati
4. biti: uzimajte dok ima jemljite, dokler kaj je; ima li vode? ali je kaj vode, imate kaj vode?
5. imati vremena utegniti; ima vremena ne mudi se
6. ima tome pet dana od tega je minilo pet dni
7. što ima to da znači? kaj naj to pomeni?
8. imati koga rado imeti koga rad; nema od toga ništa iz tega ne bo nič; imati pravo imeti prav; zato se je Karađorđe ovako i čuvao, i imao je pravo da se čuva; imati krivo ne imeti prav, misliti narobe; i nisu imali krivo oni koji su tražili da odmah započne borba protiv okupatora; ne imati kud ni (drugega) izhoda; i Miloš je na to pristao, nije imao kud
II. imati se
1. imeti se: on se ima dobro sa svojim prijateljima
2. biti v razmerju: tri prema pet ima se kao devet prema petnaest

ȉmenovati -ujēm
I.
1. imenovati: ne mogu ja nikoga imenovati, neka se krivac javi sam
2. naštevati: dosadno bi bilo imenovati sve željezničke stanice izmedu Beograda i Zagreba; možeš li da imenuješ sve učesnike u ovom poslu; ranije imenovani glumci
3. imenovati, postaviti: imenovati koga za starješinu; imenovan je na visok položaj
II. imenovati se imenovati se: Ostoja se imenova i potpisa kralj Bosne

imigrírati -ìgrīrām (lat. immigrare) imigrirati, priseljevati, seliti se

isàhnuti ìsahnēm izsušiti se, usahniti: pri stanju žutog zrenja usev sav požuti, mlečna masa isahne

ìsceriti -īm
I. pokazati zobe: isceriti zube
II. isceriti se
1. skremžiti se: lica mu se strašno iscerila
2. zarežati: isceriti se na koga

iscijèljeti -līm (ijek.), iscéleti -līm (ek.) (csl.) izceliti se, ozdraveti: iscijeljele su rane što ih je zadao gradanski rat

iscijèpati ìscijepām (ijek.), iscépati ìscēpām (ek.)
I.
1. sklati, scepiti: iscijepati drva
2. strgati: iscijepati papir na komadiće, odijelo
II. iscijepati se strgati se: dijete se iscijepalo i obosilo

iscjedívati -cjèdujēm (ijek.), iscedívati -cèdujēm (ek.)
I.
1. izcejati, precejati
2. iztiskati, izžemati: iscjedivati do posljednje kapi krvi
3. izmozgavati: groznica ga užasno iscjeduje
II. iscjedivati se izcejati se

iscŕpsti iscŕpēm
I. izčrpati: iscrpsti vodu iz bunara, znanje iz knjige, sva sredstva, svoju snagu prekomjernim radom
II. iscrpsti se izčrpati se: razgovor se iscrpao; dosad se iscrple najbolje snage