Franja

ćèpenak -ēnka m (t. kepenk) star. vrata orientalske trgovine ali delavnice; eno krilo se odpira navzgor, drugo se položi vodoravno in je obenem izložba blaga

ćȍsati -ām dial.
1. norčevati se, šaliti se, hecati se
2. ljubimkati: ona ćosa s Turčinom

ćúkati ćûkām
I. čukati, skovikati: jejina ćuka prodornim glasom
II. ćukati se govoriti se: po gradu se ćukalo da su ga srozali s direktorske stolice

ćúknuti ćûknēm
I. začukati, zaskovikati
II. ćuknuti se razširiti se glas: u gradu se ćuknulo po mestu se je razširil glas, se je začelo govoriti

ćȕškapa ž igra, v kateri se brca kapa

ćȕškati -ām
I.
1. klofutati
2. brcati, cebati: ćuškati praznu kutiju od konzerve
II. ćuškati se riniti se: on se ćuška među svijet da ga ne opaze

dabògme, dabòme prisl. seveda, kajpada, se razume: Može li grom da ubije? - Dabogme da može

dàgara ž (t. dagar) dial., zastar.
1. čebriček, v katerem se poklada živini
2. lončena latvica za mleko
3. manjša lončena skleda
4. lončena posoda za žerjavico, ki ogreva stanovanjski prostor ali pa se na njej peče jagnjetina: pri dnu sobe dagara, puna žerave

dánce -a (-eta) s
1. dno: rado je gledao u dance rad ga je dajal na zob
2. srednji krog tarče
3. ustnik piščalke, ki se imenuje "slijepa svirala

dandàrati -ām oglašati se, zvoniti

dániti dânīm
I. preživljati, preživeti dan: ono unuče danilo kod djeda, noćivalo kod mene; dan daniše, pak i zanoćiše
II. daniti se daniti se: dan se dani; počelo je već da se dani

darívati dārujēm, dàrīvām
I.
1. darovati: gdjegod Ture bješe dohodilo, svaki njemu ovcu darivaše
2. obdarovati: jesen darivala voćem svaki vrt; darivao ju je sa dvadeset dukata; darivati djecu lijepim poklonima
II. darivati se vzajemno se obdarovati: oni se sastali kod roditelja mladoženje, gdje su se uzajamno darivali

daròvati dàrujēm
I.
1. darovati, podariti: darovati prijatelju knjigu
2. obdarovati: kúma kûma ako nije darovala, nije mu ni brige zadala če botra ni obdarovala botra, mu ni naprtila skrbi
3. dati vbogajme: darujte me, braćo moja
II. darovati se obdarovati se: ej pobratime, sad da se darujemo, ja ću tebe darovati snagu i blago, a ti mene svoju dušu

dȁti dâm, dádēm, mi dámo dáte dȁju; nē dāmo in ne dámo, nè dāte in ne dáte; dádēš dádē in dȁdnēm dȁdnēš dȁdnē; aor. dȁh dȁ dȁsmo dȁste dȁdoše in dȁdoh dȁde dȁdosmo dȁdoste dȁdoše; vel. dâj -te, dȁo dála, dân dâna dâno in dána dáno ter dât dâta in dâta
I.
1. dati: dati komu dar, poklon, kuću u zajam, zadovoljenje, pare na račun, ostavku na službu, poticaj, znak, pravac, priliku; dati komu posao dati komu delo; dati stručno mišljenje, signal, znak; dati damama prednost
2. dovoliti: ne dadu mi s tobom govoriti, razgovarati
3. poslati: dati koga na zanat poslati koga, da se uči obrti; dati na škole
4. pripisati: dobro se drži, ne bih mu dao više od pedeset godina
5. roditi: ti ćeš mu dati djece
6. prirediti: dati koncert, predstavu
7. dati (poštenu, časnu) riječ; dati (tvrdu, božju) vjeru trdno obljubiti; dati zalogaj iz usta, krvi ispod grla biti zelo dober; dati komu za pravo pritrditi komu; dati pleća, leđa pobegniti, odkuriti jo; dati komu na znanje, do znanja; dati ruku onome koga voli dati roko tistemu, ki ga ljubi; dati aber dati glas, sporočilo; dati vjeru za nevjeru obljubiti, pa obljubo prelomiti; dati kome rog za svijeću ukaniti, prevarati koga
II. dati se
1. posvetiti se: dati se nauci, znanosti; dati se na posao
2. dati se, pustiti se: ne daj se!
3. obrniti se: bolest se dala na bolje
4. ljubiti se: ne da mi se jesti
5. roditi se: dalo se muško
6. dati se, vtakniti se: upravo bješe tu, a sad ne znam kud se dade
7. to mi se dalo na žao to me je užalostilo; u danim, datim prilikama v danih razmerah

dávati dâjēm, dájēm, oni dâjū in oni dájū (ter oni dȁjū < dȁti), dâvāh in dávāh -āše, vel. dáji -te, del. dájūći
1. dajati: time daješ dokaz; davati na znanje, do znanja; davati natrag, u zakup; davati sebi truda; davati izjave; davati lekcije inštruirati, davati krv zdravstvenoj ustanovi
2. lotevati se, posvečati se: davati se nauci, znanosti, na posao
3. prirejati: davati banket
4. dovoljevati: povoljno vrijeme davalo je ekspediciji mogućnost da ide još dalje na sjever
5. davati šakom i kapom deliti z obema rokama

dáviti dâvīm
I.
1. daviti: objeručke, oberučke uhvatiti koga za gušu pa ga daviti
2. stiskati, pritiskati: zakrčili ljudi vrata pa dave jedan drugoga
3. potapljati: daviti koga; nemojte, deco, ići na reku, ima tamo jedan starac što davi decu u vodi
4. tiščati, dušiti: davi me u grudima; mora me davi
II. daviti se
1. daviti se: krava se davi debelom repom
2. potapljati se: daviti se u Savi; ko se davi, za slamku se hvata
3. dušiti se: daviti se u sobi punoj zagušljivih plinova; ne davi se đavo maslom zla ne boš pregnal z dobroto

dàvran, dàvrana medm. (t. davran) dial., zastar. drži se, ne daj se, ne pusti, ne boj se

debèliti dèbelīm
I. debeliti, pitati: debeliti prasca, krmaču
II. debeliti se debeliti se: počeo se debeliti

dèbljati -ām
I. debeliti se, rediti se: od žira debljaju svinje
II. debljati se rediti se: čini mi se da se previše debljam

deleátur m (lat. deleatur) tisk. korekturno znamenje, naj se črka ali del teksta črta