Franja

pòvōj -oja m povoj: dijete u -u; od -a do pokrova od zibelke do groba

právo s pravo
1. gradansko pravo civilno pravo; krivično pravo kazensko pravo; pomorsko, mjenično, menično, autorsko, medunarodno, ustavno, nasljedno, trgovačko pravo; to mi pripada po -u
2. pravica: pravo glasanja, socijalnog osiguranja; pravo na rad pravica do dela; pravo azila; pravo samoodredenja pravica do samoodločitve; škola s -om javnosti; s puno -a mi tražimo priključenje matici onih predjela gdje stanuje naš živalj kao većina; doći do svoga -a; to su naša -a

prepòdoban -bna -o (rus.)
1. prečastit, presvet: -i otac arhimandrit
2. nedolžen: pravi se -bnim kao da ne zna dvije unakrst dela nedolžen obraz, kakor da ne zna do pet šteti

pròjesti -jedēm
I. prejesti
II. projesti se
1. preležati se: bolesnik se projeo na ledima
2. začeti jesti, dobiti željo po jedi: samo triput napoj tri jutra, pa se bravče podigne, projede; projelo mi se dobil sem tek do jedi

pròkisnuti -nēm, pròkisnuo -ula in pròkisao -sla
1. zmočiti se: padala je kiša kad sam išao, pa sam prokisao; prokisnuti do kože postati moker do kože
2. tavan je prokisnuo strop zamaka

pròsulja ž
1. ponev, kozica: premeće se kao riba u -i; obijati kao prosulja u belu nedelju hoditi od enega do drugega in kaj prositi, za kaj moledovati; pasti s -e na žeravu priti s hudega na hujše, priti z dežja pod kap
2. bot. prosulja, Milium

pȕn -a -o
1. poln: -a čaša; pun para kao žaba dlaka; pun mjesec ščip, polni mesec; u -om smislu riječi v polnem pomenu besede; u -oj formi; s -im srcem što učiniti z ljubeznijo kaj storiti; usta su mu -a bratstva i jedinstva; imati pun tur imeti polne hlače; -im glasom progovoriti na ves glas spregovoriti
2. popoln: -a gimnazija
3. pun puncat = dupkom pun do vrha poln, nabito poln

radi predl. z rod. zaradi: (izraža namen) radi liječenja otišao je na more; radi preglednosti rasprava je podijeljena na poglavlja; poslati, dati poklon ruke radi dati, poslati darilo iz pozornosti do obdarovanega, ne pa zaradi materialne koristi; forme radi iz čiste formalnosti

sȅbicē prisl.
1. nenehno: sebice sedam godina
2. brez razločka: kuga ubija sve sebice
3. izjeo sve sebice pojedel je vse do zadnjega koščka
4. u -u prisl. nepretrgoma, vedno isto, vedno enako: nositi odijelo u -u nositi vedno isto obleko; tamo se jede pšenični hljeb u -u tam vedno jedo pšenični kruh

sèdlo s, mn. sȅdla sedálā
1. sedlo: baciti se u sedlo; izbaciti koga iz -a; naći se u -u priti do oblasti; uskočiti u čije sedlo dokopati se, dokomolčariti se na položaj koga drugega; pristaje mu kao kravi (kao krmači) sedlo
2. geogr. sedlo, preval: planinsko sedlo

sêdmī -ā -ō sedmi: sedmi po redu; -a sila sedma sila, skupno ime za sredstva množičnega obveščanja; naprezati se do -oga znoja truditi se, napenjati svoje sile do skrajnosti; to je meni -a briga to mi je deveta skrb

skrȁja prisl. gl. s kraja: skraja-nakraj od enega konca do drugega; u svanuće ustah, obacti Mletke skraja

srpskoslàvēnskī -ā -ō, srpskoslòvēnskī -ā -ō srbskoslovanski: srpskoslavenski jezik jezik srbske fevdalne književnosti od 12. do 18. st.

stârī -ā -ō gl. star: stari svat pri poroki druga priča; stari načini muz. stari modusi; Stari Slaveni, Stari Sloveni Stari Slovani; Stari svijet, Stari svet: Stari Vlah pokrajina južno od črte Užice-Cačak do črnog. in kosovske meje; Stari zavjet, Stari savez stara zaveza (knjiga), stari zavjet (obdobje); stari vijek, stari vek

stȉgnuti stignēm
1. dohiteti: jedva sam te stigao
2. doseči: uobraženi mladić misli da je stigao Prešerna
3. doleteti, zadeti: i tebe može to da stigne; božja te kletva stigla naj te zadene božja kazen; suza te moja stigla
4. dospeti: stiglo je pismo; vojska je stigla do granice domovine; daleko je stigao veliko je dosegel v življenju; duša stiže do jabučice duša mu je prišla do grla od velikega napora
5. zadostovati, biti dovolj: jedva su mi stigle pare da sve to kupim; nije mi stiglo novaca
6. stignuti do velikoga glasa postati slaven; biti kadar stignuti i uteći biti zelo sposoben in iznajdljiv
7. utegniti: nisam stigao da napišem pismo

stijèna ž, tož. stȉjenu, mn. stȉjene (ijek.), sténa ž, tož. stênu, mn. stêne (ek.)
1. skala: tvrd kao stijena; biti tvrda, hladna stijena
2. stena: sjeverna triglavska stijena
3. stena, zid: pritisnuti koga u -u; bacati bob o -u
4. kamnina: eruptivne, vulkanske, magmatske -e; sedimentne -e; progoniti koga do devete -e preganjati koga do popolnega zatrtja

strijèlac -lca m (ijek.), strélac -lca m (ek.)
1. strelec: strelci zgod. ruska pehota od Ivana Groznega do Petra Velikega; voj. u strelce!
2. Strijelac astr. ozvezdje Strelec

svȉ svíju (svîh) mn. od sav vsi: svi osim jednoga; svi skupa; svi ljudi; svi za jednoga, jedan za sve; svima je to sad poznato; sve su nas okupatori htjeli slistiti; pred svima se hvalio koliki je junak; svi do jednoga = svi do posljednjega vsi do zadnjega

svìrājka ž, svìrala ž piščalka, žvegla: praviti od zove svirajku delati bezgovo žveglo; to je na vrbi svirala do tega je še daleč, iz te moke ne bo kruha; biti deveta rupa na -i

svôjtljiv -a -o, svòjtljiv -a -o ki ljubi svojce: on je veoma svojtljiv zelo je navezan na svojce; svôjtljivōst ž ljubezen do svojcev, navezanost na svojce