Franja

sàbiti sȁbijēm
I.
1. zbiti: sabiti put, komu rogove ukrotiti koga; sabiti koga u mišju rupu ugnati koga v kozji rog
2. segnati: sabiti divljač u šipražje; policija je sabila osuđenike na najmanji prostor
3. stisniti, komprimirati: sabiti vazduh, zrak, gas, plin
II. sabiti se stisniti se

sȁf m (t. saf, ar.) vrsta, špalir: stati u saf postaviti se v špalir

sȁn snȁ m, mest. ù snu, mn. snȍvi in snȉ, daj. snȉma
1. sen, sanje: tumač snova razlagalec sanj; na to nisam ni u snu pomislio; san mi se nije ispunio
2. spanje: tvrd, lak, miran, dubok san; zimski san zimsko spanje; prenuti, trgnuti koga iza sna predramiti koga; uljuljati koga u san zazibati koga v spanje; spavati vječni san; carstvo snova kraljestvo sanj; hodanje u snu med. hoja v snu, samnambulizem

sàsūti sȁspēm, sàspi, sȁsūt -a
1. sesuti: sasuti pijesak u jamu; sasuti kome prah u oči nasuti komu prahu v oči, potegniti koga; sasuti vatru na koga ozmerjati koga
2. zliti: sasuti u čašu; sasuti kome pun lonac vode na glavu
3. izprazniti: sasuti čašu za čašom
4. zbiti: sasuti komu zobe

sȁučesnīštvo s soudeležba: saučesništvo u krivičnom djelu soudeležba v kaznivem dejanju

sedmòrica ž sedem moških; Stol sedmorice zgod. najvišje kasacijsko sodišče v Jugoslaviji

sȅf m (t. sehiv, ar.) nehotena pomota: ja sam bio sef nehote sem se zmotil; sef si ti u računu zmotil si se v računu

selámet m (t. selamet, ar.)
1. rešitev: nadati se -u upati na rešitev
2. prava pot: izveo je djecu na selamet pokazal je otrokom pravo pot v življenje, lepo je vzgojil otroke

sȅlīšte s
1. naselišče, naselje
2. zaselek
3. kmetsko selište zemlja, ki jo je fevdalec dal tlačanu v užitek
4. kraj, kjer je bilo nekoč naselje

síći sîđēm, oni sîdū, síđi, síđoh síđe, sìšao sìšla, sìšāvši
1. sestopiti: sići s planine, s tornja
2. stopiti s, z: sići s konja; sići s konja na magarca; sići s prijestola
3. izstopiti: sići s voza, s vlaka
4. stopiti, iti dol: sići u pakao, u jamu
5. spustiti se: sići niz Dunav
6. sići s uma, s pameti duševno oboleti; sići s pozornice umakniti se iz javnosti; sići s dnevnoga reda ne biti več predmet razpravljanja; srce mu je sišlo u pete srce mu je padlo v hlače; sići u grob leči v grob

sȉla ž
1. sila: prirodna, elementarna, centrifugalna, duhovna sila; atomske -e; natprirodne, paklene, nečastive -e; nuklearna sila; paralelogram sila; sedma sila sedma sila, sredstva javnega obveščanja; velike -e, super -e; sila boga ne moli v sili je vse dovoljeno; svaka sila za vremena nobena oblast ni večna; nije turska sila ni sile
2. moč: konjska sila; radna sila; to prelazi moje -e
3. prisl. veliko, mnogo: -u sam novca potrošio

sîn m, mn. sȉnovi sinóva sin: rođeni sin; mamin sin; tatin sin; sin ljubavi; sin prirode; duhovni sin; đavolji, kučkin, kurvin sin; bludni = rasipni = izgubljeni sin; božji sin; goli sinovi zgod. hrabri borci čete Zeke Buljubaše v I. srbski vstaji; imanje će preći s oca na -a; vjerni sinovi svoje domovine

sjȅći sijèčem (ijek.), sȅći séčēm (ek.)
I.
1. sekati: sjeći drva; sjeći meso; ova linija siječe onu krivu; sjeći granu na kojoj se sjedi
2. rezati: sjeći što nožem; sjeći makazama, škarama na komade; sjeći u drvetu; nož ne siječe; vjetar siječe po licu; brod siječe kroz talase, kroz valove; sjeći okuku rezati ovinke; sjeći vino rezati vino; sjeći kome duvan na glavi prizadevati komu velike težave; sjeći raju ubijati rajo
3. klati (v kartah): kecom sjeći kralja
4. prevzdigniti (karte): ti si sada na redu da siječeš
5. temeljito reševati naloge: on je jedan od onih koji sve sijeku na panju
6. zbadati, šavsati z jezikom: ona sijeće sve kao na panju
7. striči: on siječe hlačnice da zakrpi dupe = on siječe čakšire i krpi tur izmazati se iz ene nevšečnosti, pa pasti v drugo
8. kula siječe nebo stolp se dviga v nebo
II. sjeći se
1. sekati se, križati se: na Kajmakčalanu se sijeku dva planinska masiva; gdje se sijeku Njegoševa i Gajeva ulica
2. bojevati se: nije dično da se dužde siječe s Furlanom

sjèditi -īm, sjèdjeti -dīm (ijek.), sèdeti -dīm (ek.)
1. sedeti: sjediti na stolici, na iglama, za stolom, s jednim dupetom na dvije stolice
2. prebivati: sjediti u varoši, u ovoj ulici
3. iza brave biti zaprt; sjediti komu za vratom, na dukatima; sjediti komu uz koljeno biti v milosti pri kom

skòčiti skȍčīm
1. skočiti: skočiti uvis, kroz prozor, na koga, s kola, s konja, iz postelje, kome u kosu, za vrat; skočiti na visoku policu narediti kariero v službii; skočiti iz kože zbog nečega; skočiti kome u riječ skočiti v besedo; skočiti u vatru, u vodu za koga; skočiti na oružje skočiti k orožju
2. poskočiti: cijene su od jučer do danas znatno skočile

skȕla ž (it. scuola) dial. šola: učiti -u hoditi v šolo

skȗt skúta m
1. spodnji del ženske obleke, ženskega krila: ona bi se izula, podigla skute i zagazila na plitko
2. spodnji del, rob moške suknje, površnika, plašča: muškarci se skupili u dugačkim kaputima širokih skuta
3. krilo, naročje: bila si malašna, drijemala si mi u skutu; donijeti pun skut krompira
4. vlečka: nositi -e za kim; cjelivati čije -e prilizovati se komu; biti pod carevim -om biti v carjevem, cesarjevem varstvu; vješati se uz čije -e hlapčevsko se vesti proti komu; odrezati skut pretrgati odnose s kom; pokupiti skut pripraviti se za odhod; čovjek može siroti stati na skut, ali ne može na sreću

slȁdak -tka -o sladek: -o vino; -e riječi; -a djevojka; sladak na jeziku sladek v besedah

slatkòhran -a -o z dobrim tekom, neizbirčen: -o dijete otrok, ki mu vsaka jed gre v slast

slovenòserbskī -ā -ō, slavenòsrpskī -ā -ō slovanosrbski: slovenoserbski jezik v 18. st. knjižni jezik pri južnoogrskih Srbih, mešanica ruskoslovanskega in srbskega ljudskega jezika