Franja

púvati pûvām
1. pihati: od gore je vjetrić puvao
2. puhati, sopihati
3. pezdeti: puvati kao svinja
4. puvati s kim u isti rog trobiči s kom v isti rog

râdnīk m delavec: fizički, kulturni, prosvjetni, privredni, javni, ilegalni, sezonski, pozadinski; radnik-gost delavec na začasnem delu v tujini

ràhmet m (t. rahmet, ar.)
1. božja milost, božje usmiljenje, odpuščanje grehov: rahmet duši Hasanaginice
2. božji blagoslov, blagodejen poletni dež
3. rahmet predati moliti za dušo rajnega; rahmet nazvati prositi boga, naj bo milostljiv rajnemu; rahmet mu duši! naj počiva v miru

rȁme rȁmena s, mn. ramèna raménā rama, rame: slegnuti, slegati -ima skomizgniti, skomizgati z rameni; sažeti -ima skomizgniti z rameni; baciti se konju na -a zajahati konja, pognati se v sedlo; dati glavu s -a za koga dati življenje za koga; bacati kamena s -a metati kamen z ramen; dok mi je na -u glava dokler nosim glavo na ramenih; od -a presuditi, odgovoriti takoj razsoditi, odgovoriti; preko -a pogledati koga prezirljivo pogledati koga; sišla bi mu glava s -a izgubil bi glavo; rame uz rame z ramo ob rami; uvući glavu u -a; (pušku) o desno rame (puško) na desno ramo

ràspirati -rēm parati: ptica koja kljunom raspire svoje prsi; raspire me u želucu imam krče v želodcu

rázlika ž razlika, razloček: razlika između bijelog i crnog; razlika u cijeni; svi bez -e; za -u od danas v primerjavi z danes

rázrožan -žna -o divergenten, razhoden: mišljenja su im -a mnenja se jim (jima) križajo; oni su u tom -i v tem so različnih misli

rèbro s, mn. rȅbra rȅbārā
1. rebro: prava -a, vita -a, lažna -a: munuti koga u -a suniti koga v rebra; prebiti komu -a polomiti komu rebra; polomiti, prebrojati, poravnati kome -a pretipati komu rebra; broje mu se -a lahko mu prešteješ rebra; s neba pa u -a nepričakovano, na naglem, kot strela z jasnega neba; s -a odgovoriti osorno, nataknjeno odgovoriti
2. rebro: -a lađe, čamca; glavno rebro lista sa bočnim -ima
3. reženj, rezina: dao je Nijemcu staro odijelo i rebro slanine
4. arhit. rebro: rebro svoda, kupole

registrácija ž registracija: registracija motornih vozila; petak i subota su dani registracija pred građanskim vlastima v petek in soboto se opravljajo civilne poroke

rekàlījskī -ā -ō rekalijski; Rekalija m prebivalec jugovz. Srbije, kjer se v jeziku kažejo že nekatere značilnosti bolgarščine

rémov: nekad je šemova, a nekad je -a danes je tega, jutri je drugega, gre iz rok v roke (o ženski)

rèšētka ž
1. rešetka, križi, mreža: rešetka na prozoru; prozor, vrata s -ama; biti iza -e biti v zaporu
2. elektr. rešetka: fiz. optička rešetka; kristalna rešetka

rȉječ ž, mest. u rijèči (ijek.), rêč ž, mest. u réči (ek.)
1. beseda: časna, poštena riječ; to su prazne -i; donosimo i stare, neobične dijalekatske, provincijalne -i; držati, prekršiti, podijeliti; zamoliti za riječ; imati, voditi glavnu riječ; krilata riječ krilatica; na riječima biti dobar v besedah biti dober; o tome ne može biti ni -i; to je moja posljednja riječ; uhvatiti koga za riječ ujeti koga pri besedi; neću ni -i da čujem; ukrštene -i križanka; govoriti riječ po riječ govoriti besedo za besedo
2. govor: o tome će biti riječ kod ručka o tem, se bo govorilo pri kosilu

ròpstvo s
1. suženjstvo, hlapčevstvo
2. ujetništvo: dopasti -a priti v ujetništvo; pasti u ropstvo, osloboditi (se) iz -a

rúčiti rûčīm
I.
1. zlivati: ozgo stade da ruči vodu
2. dajati, prožiti roko: junak junaku vjeru daje, ruke ruče da se ne izdaju; zla me ruka ručila v nesrečno roko sem segel, nesreča me čaka
II. ručiti se rokovati se: priđe ravno gospodaru i ruči se s njime

rúda ž oje: udarila ruda u brijeg zgodila se je težka nesreča; istrčavati se pred -u brez potrebe se vmešavati v tuje zadeve; natrčati kao ždrijebe pred -u; koga ubije ruda, onome nema suda

rúka ž, daj. rúci, tož. rûku, mn. rȗke, rod. rùku
1. roka: gvozdena ruka = jaka ruka = čvrsta ruka; pružiti komu -u u pomoć; dići -u na koga; raditi nešto na svoju -u; pustiti komu slobodne -e; biti čija desna ruka; imati što pri ruci; biti srećne -e; biti čistih ruku; crtati slobodnom -om; voditi dijete za -u; držati konce u svojim rukama imeti niti v svojih rokah; imati koga u rukama; imati pune -e posla; ići komu na -e, na -u pomagati komu; dok bi -om o -u zelo hitro, kaj kmalu; uraditi nešto na brzu -u narediti nekaj v naglici, zelo hitro; polaziti, poći za -om posrečiti se, uspeti; imati prljave -e; primiti koga raširenih ruku sprejeti koga z odprtimi rokami; ruka ruku mije, a lice obadvije; molim, -u na srce; s -e mi je spotoma mi je, priročno mi je
2. vrsta: ima tu knjigu od svake -e
3. način: u neku -u ima pravo
4. u najmanju -u vsaj

rúno s
1. runo: ovčje, meko runo; zlatno runo; orden zlatnoga -a; skinuti runo
2. pridelek: prodao je njivu pod -om prodal je njivo s pridelkom vred
3. dao je zemlju na runo dal je zemljo v najem

rȕpa ž
1. luknja: bušiti -u vrtati luknjo; zavući se u -u zavleči se v luknjo; ovo nije stan, ovo je rupa; sakriti se u mišju -u; biti deveta (posljednja, zadnja) rupa na svirali biti peto kolo; sabiti koga u mišju -u ugnati koga v kozji rog; ići mečki na -u podati se v nevarnost
2. jama, brlog

ruskoslòvēnski -a -o ruskoslovanski: ruskoslovenski jezik jezik srbske književnosti v 18. st.