Franja

prìprijeti prȉprēm (ijek.), prìprēti prȉprēm (ek.)
1. pripreti: priprijeti vrata
2. ekspr. priprlo mu je, prišel je v škripce

príroda ž (rus.) priroda, narava: materijalna i duhovna priroda; živa priroda živa narava, organski svet; mrtva priroda
1. neorganski svet, mrtva narava
2. tihožitje; neživa priroda neorganski svet, neživa narava; po -i po naravi; to je stvar, predmet hitne -e to je zadeva nujne narave; to proizlazi iz -e stvari to izhaja iz narave stvari; plačati u -i plačevati v naravi; davati danak -i dajati, odrajtovati davek naravi; bio je ljutit po -i

prìsjenak -jēnka m (ijek.), prìsenak -sēnka m (ek.) senca, tenja: baciti koga u prisjenak odriniti koga v senco, v ozadje

prìtisnuti -nēm
1. pritisniti: rukom pritisnuti ranu; pritisnuti pečat, koga o zid; pritisnula je omarina; glad je pritisla zemlju; neprijatelj je pritisnuo narod
2. snijeg je pritisnuo polje na polju je zapadlo veliko snega; pritisla ga nevolja prišel je v nesrečo

prìtjerati -ām (ijek.), prìterati -ām (ek.) pritirati, prignati: pritjerati koga pred sud; pritjerati koga do duvara (uz duvar) = pritjerati koga k zidu (uza zid) = pritjerati koga u ugao, u kut spraviti koga v težek položaj; voda je pritjerala leš uz obalu voda je naplavila truplo; nevolja ga je pritjerala kući

privítak -tka m priloga, prigib: -u vam šaljemo naš prospekt v prigibu, priloženo vam pošiljamo naš prospekt

prìzeman -mna -o, prȉzēman -mna -o (rus. zemnój) pritličen: -a kuća, -i stan; prizeman požar pritlehni požar v gozdu

prokípjeti -pīm (ijek.), prokípeti -pīm (ek.) prekipeti: prokipjeti mržnjom prekipeti v sovraštvu

prolòmiti pròlomīm
I.
1. prelomiti, zlomiti: koliko ga lako udario, odmah mu je prst prolomio
2. vlomiti: prolomiti kasu vlomiti v blagajno, vlomiti blagajno
II. prolomiti se
1. prelomiti se: prolomila mu se kost
2. razpočiti se: zemlja se prolomila od potresa
3. utrgati se: oblak se prolomio

propárati pròpārām razparati: proparati po šavu; proparati kome trbuh; zvižduk kuršuma proparao je zrak žvižganje krogle je presekalo zrak; proparati kome uši oglušiti koga z močnim glasom; proparati zemlju zarezati brazdo v ledino

prȍpāst ž
1. poguba, propad: srljati u svoju propast drveti v svojo pogubo; biti na rubu -i; stajati na ivici -i stati na robu pogube, propada; propast svijeta, lade propad sveta, ladje; propast imetka, trgovačke kuće
2. prepad, brezno: voditi koga u propast; gurnuti koga u propast
3. zlom: propast nacističke Njemačke

prȍrāst ž
1. listi, zel povrtnine, zelja, čebule, solate: salata ide u prorast solata gre v cvet
2. med. izrastek: u blizini raka zametne se ista takva prorast u limfnoj žlezdi

protiskívati protìskujem
I.
1. odrivati
2. protiskuje me u grudima zbada me v prsih
II. protiskivati se prerivati se

prȍvalija ž, provàlija ž prepad: survati se u -u pasti v prepad; srljati u -u drveti v prepad; provalija koja nas razdvaja

pȑsa pr̂sa s mn., pȑsi pr̀sijū ž mn. prsi; biti se = busati se = lupati se u prsa trkati se na prsi; baciti se kome na prsa vreči se komu na prsi; boriti se s kim prsa o prsa; bojevati se s kom prsi o prsi; sresti se s kim prsa o prsa; stati s kim prsa o prsa stati s kom v neposredni bližini; ona žena ima velike prsi; odbiti od prsiju odstaviti otroka; uhvatiti se za prsi spopasti se; kokošija prsa med. kurje prsi

pr̂vī -ā -ō prvi: -a pomoć; ti nisi u -oj mladosti; to se vidi na -om koraku; radnik od -e ruke odličen delavec; pitanje -oga reda pomembno vprašanje; voditi -u riječ u društvu imeti prvo besedo v družbi; svirati -u violinu tudi ekspr. igrati prvo violino; u -om redu je on stručnjak, i tek onda pisac; stavljati što u prvi plan postavljati kaj na prvo mesto; biti u -om planu biti na prvem mestu; prvi kokoti, prvi pijetli prvi petelini, zelo zgodaj; prvi put prisl. prvič, prvikrat; Prva neprijateljska ofanziva; Prvi maj; Prvi srpski ustanak; Prvi svjetski rat

pȕn -a -o
1. poln: -a čaša; pun para kao žaba dlaka; pun mjesec ščip, polni mesec; u -om smislu riječi v polnem pomenu besede; u -oj formi; s -im srcem što učiniti z ljubeznijo kaj storiti; usta su mu -a bratstva i jedinstva; imati pun tur imeti polne hlače; -im glasom progovoriti na ves glas spregovoriti
2. popoln: -a gimnazija
3. pun puncat = dupkom pun do vrha poln, nabito poln

pȕška ž, mest. u pušci, rod. mn. pȕšākā puška: strojna, brzometna puška; lovačka puška; podvodna; baciti -u vreči puško v koruzo; biti kao nabita, napeta puška; biti prazna puška neresno groziti; biti pod -om služiti vojake; pozvati pod -u poklicati pod orožje; -u na gotovs puško za strel

pût púta m, orod. pútem, s predl. za pútom, mn. pútevi in pútovi
1. pot: put vodi kroz selo; put ka sreći; presjeći komu put; ići svojim putem; udariti pravim putem; kuća stoji nad putom; krčiti nove puteve, putove: poći pravim putem usmeriti se po pravi poti; biti na krivom putu; hvatati put lijevo mahniti jo na levo; izvesti koga na put usmeriti koga v življenje; put najmanjeg otpora; preko puta na nasprotni strani; kolski put vozna pot; saobraćajni put prometna pot, cesta; životni put življenjska pot; posljednji, vječni put zadnja pot; put do zvijezda je trnovit; stati na pola puta
2. cesta: put bratstva i jedinstva; Auto-put bratstva i jedinstva, Mliječni Put astr. rimska cesta
3. potovanje: biti stalno na putu; put oko svijeta; svadbeni put
4. stajati kraj puta stati ob cesti

pȕt pȕti ž
1. polt: biti lijepe -i; djevojka crne -i; ući u krv i put preiti v kri in meso
2. poltenost, grešno meso: -i bijesna sila