Franja

poutégnuti -ùtēgnēm precej potegniti, nategniti; djevojka poutegla dekle je v letih; poutegla djevojka priletno dekle

pozīcija ž, pòzīcija ž (lat. positio) pozicija, položaj: društvena pozicija družbeni položaj; poljuljana pozicija u društvu omajan položaj v družbi; -e slovenačkih pukova na frontu prema Italiji; pozicija figura u šahu; -e u trgovačkim knjigama; djelovati s marksističko-lenjinističkih pozicija

poznávati pòznajēm, oni pòznajū, poznajūći, pòznāvāh -āše
I.
1. poznati: ja te poznajem po govoru; poznavati što u prste = kao svoj džep = kao svoj budelar poznati kaj kot svoj žep; ne poznavati granica u čemu ne poznati v čem mejá
2. spoznavati
II. poznavati se
1. poznati se: po jutru se dan poznaje
2. spoznavati se: po djelima se majstor poznaje; u dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci

prâh prâha m, mest. u práhu
1. prah: otresti prah s nogu; pasti pred kim u prah; oboriti, srušiti što u prah; pretvoriti što u prah; bacati komu prah u oči varati koga
2. prah: zvjezdani prah kozmični prah; cvjetni prah: mlječni prah = mlijeko u -u, mlečni prah = mleko u -u
3. smodnik: zapaliti; nije još ni primirisao -a ni še poduhal smodnika, ni še bil v borbi
4. ekspr. prah: prah si, u prah ćeš se i vratiti; mir njegovu prahu bog mu daj večni mir; posljednji će danak proći, stvorit ću se prahom skoro

praskòzōrnī -ā -ō: umor, kasni praskozorni umor bacio ga je u san pozna utrujenost ob svitu ga je zazibala v spanje

pràvac -vca m
1. smer: ići drugim pravcem; pravac u nauci, u tehnici; pravci u lingvistici; odrediti pravac čemu določiti smer čemu; u tom -u v tej smeri; uzeti dobar pravac dobro se usmeriti; poći, udariti rdavim pravcem slabo se usmeriti; pravcem na v smeri proti
2. mat. premica: pravac je neograničena prava linija
3. dial. velik, raven nož
4. na pravac prisl. naravnost

prȁviti -īm
I.
1. delati: praviti kiselo lice; praviti smetnje, primjedbe; praviti red u razredu, na ulici; praviti buku delati hrup; praviti aluzije, čuda, kompromise, prve korake
2. ponarejati: praviti vino, novac
3. izdelovati: praviti stolice
4. praviti ispod sebe delati v posteljo
II. praviti se delati se: praviti se važan, lud; praviti se nevješt sprenevedati se; on se pravi kao da ništa ne zna o tome; pravi se Englez (Englezom, Tošom) dela se Francoza

pȑdež m prdež, prdec, plin, ki se izloči pri prdenju: smeo se kao prdež u gaćama zmedel se je kot prdec v hlačah

pŕdjeti pŕdīm (ijek.), pŕdeti pŕdeti pŕdīm (ek.) vulg. prdeti: ne prdi ni uz gluha, jer ima nos ako i nema uha; tri hardova u podrumu prde trije sodi mu brez haska v kleti leže

prȅdnjī -ā -ē prednji: prednji zubi; -a fasada; -e sjedalo, sjedište, sedište prednji sedež: u -em plazu pozornice v ospredju odra; Prednji istok

prèhititi -īm
I.
1. prevreči
2. vreči čez: jedan jači vjetreni zamah zbacio je ponjavu s lica i prehitio na svijeću
3. prisvojiti si, ugrabiti: svoje ne pusti, a tude ne prehiti
II. prehititi se
1. preiti, prestaviti se: to ljetno povjetarce nije moglo zategnuti kroz Vela vrata, pa se prehitilo u riječki zaliv
2. spremeniti se: prehiti se, djevojko, ribicom u vodi v ribico v vodi

prèkinuti -nēm
I.
1. prekiniti, pretrgati, ustaviti: prekinuti vezu, električnu struju, lanac, razgovor, govornika, istragu, sjednicu, s kim odnose
2. prekinuti dinar, paru pomiriti se, spraviti se v krvni osveti; prekinuti štap nad kim prelomiti palico nad kom, obsoditi (na smrt): sud prekide nad optuženim štap i on bude obješen; prekinuti pas ločiti se od žene
II. prekinuti se
1. prekiniti se, pretrgati se: žica na violini prekinula se
2. prekinuti se dah zapreti sapo: Bakonji se prekide dah i noge mu počeše klecati; prekinuti se živ močno se prestrašiti
3. počiti: prekinuti se od smijeha
4. dobiti kilo: prekinuti se od napornog rada

prevŕnuti prèvr̄nēm
I.
1. prevrniti: prevrnuti čašu, lonac, stolicu
2. obrniti: prevrnuti odijelo
3. obrniti, prekopati, preorati: prevrnuti još jedan komadić zemlje te je zasaditi lozom
4. obrniti: prevrni listove svjetske istorije
5. narobe obrniti: cijelu sam kuću prevrnuo, a ništa nisam našao
6. zaviti: prevrnuti oči, očima
7. prevrnuti što na glavu obrniti kaj na glavo; prevrnuti kome tanjir, sahan ne pustiti komu jesti; prevrnuti kome džepove oropati, oskubsti koga; prevrnuti vjerom prestopiti v drugo vero; prevrnuti kome pamet zmešati komu pamet; prevrnuti jezik, jezikom spregovoriti
II. prevrnuti se
1. prevrniti se: čamac se prevrnuo
2. obrniti se: prevrnuti se u grobu
3. prekucniti se: prevrnuti se na glavu
4. sprevreči se: vrijeme se prevrnulo
5. cikniti: vino se prevrnulo

prȅzati -ām bati se, strašiti se, s strahom se odvračati: prezati od čega; konj preza od vode; taj čovjek ne preza ni od čega ta človek se ničesar ne boji; prezati od opasnosti; ja ne prezam od opasnosti; dijete mi se preza u snu otrok se plaši v spanju

pri predl. z mest. pri: stajati pri prozoru; ove su se stvari našle pri bolesniku; liječnici su mu govorili da je vino pri njegovoj debljini opasno; biti pri novcu biti pri denarju; biti pri svijesti pri zavesti; raditi pri svjetlosti; biti pri pameti; to mi je pri ruci; biti pri sebi; bilo mu je lako -r srcu, pri duši; ostati pri svome biti dosleden v svojem ravnanju; sjediti pri čaši vina

prigòrjeti -rī (ijek.), prigòreti -rī (ek.)
1. prismoditi se: kaša je, čini se, malo prigorjela
2. prigoreti: prigorjelo mu je do nokata prišel je v škripce

prìkumak -ūmka m namestnik krstnega botra ali poročne priče: kum ću biti, ali prikumak nikada; nije mu ni kum ni prikumak nič nista v sorodu

prílīčje s
1. priličnost, primernost
2. podoba: davolica pod -em žene; pod -em kruha i vina v podobi kruha in vina

prìmrcati -rčēm: da ranimo, da ne primrčemo, da ranije konak uhvatimo pohitimo, da nas ne bo noč lovila, da bomo kar se da kmalu v prenočišču

prinádležati -īm pripadati: to mi ne prinadleži to mi ne pripada, to ni v moji kompetenci; dete prinadleži društvu, a ne svojim roditeljima