Franja

frȉgati -ām (it. friggere) pražiti, cvreti: frigati na ulju, na masti; nije ni frigan ni pečen ni ne to ne ono, ni krop ne voda; friga mi se ni mi do tega

gȍdina ž
1. leto: prosta godina navadno leto; prestupna, nova, sretna, srećna, poslovna, slaba godina, godina kupovine leto nakupa; do -e čez leto dni; iz -e u -u od leta do leta; -u po -u leto za letom, koliko ti je godina koliko si star; čovjek u -ama prileten človek, človek v letih; doći u -e; napuniti deset godina dopolniti deset let; bijele, bele -e starost; Nova godina novo leto (l. januar); nova godina novo Leto 1985; svjetiosna, svetlosna godina svetlobno leto; godina svjetlosti; pritjerala orla zla godina v nesreči, težkem položaju se je sprijaznil s ponižanjem; školska godina
2. letnik: prva godina Gajeve Danice; treća godina Vojne akademije
3. zadušnica ob obletnici smrti: davati -u

gòniti gȍnīm
I.
1. preganjati, zasledovati: goniti zeca, neprijatelja
2. izganjati: goniti zle duhove
3. gnati, poganjati: goniti stoku; goniti stroj, mašinu
4. priganjati: otac ga goni da uči; goni je noću da radi; nije mi ugodno hodati po toj vrućini, ali posao me goni
5. siliti, nagovarjati: čežnja za svojima gonila ga je da se vrati u zemlju
6. siliti, tiščati: dim od cigarete gonio je nepušače na kašalj; on oseti da ga goni na mokrenje
7. nesti: revolver daleko goni
8. dial. opravljati: goniti neki zanat
9. goniti vjetar kapom delati nekaj nesmiselnega; goniti lisicu, a istjerati vuka zasledujoč določen cilj priti do presenetljivega rezultata; tvrdoglavo goniti svoje trmasto goniti svojo; goniti šalu uganjati burko
II. goniti se
1. preganjati se, zasledovati se: poslije bitke neprijatelj se goni po bitki moramo sovražnika preganjati, zasledovati
2. prepirati se: naši cari zakon pogaziše, počeše se krvnički goniti
3. goniti se, pojati se: kad se mačke gone; krave se gone ili vode
4. pravdati se: goniti se po sudu; naši stari nisu se za svaku sitnicu gonili

hȁk m (t. hak, ar.)
1. agrarna dajatev tlačana fevdalcu
2. pravica, kar se po pravici zahteva: ja uzimam samo svoj hak
3. hak mu je zaslužil je, kar je dobil; doći kome -a dial. priti komu do živega

hátar m (t. hatyr, ar.)
1. ljubezen: u hatar istine iz ljubezni do resnice
2. volja, želja: hatar majci ištetiti neću m aterino željo bom izpolnil; ne govori caru po -u već bogu po zakonu
3. pristranost, muhavost: teži hatar od sile
4. izići iz -a zameriti se komu; u hatar nekome na ljubo komu, po -u pristransko

ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!

ȉžica ž
1. ime zadnje črke (y) v cerkv. cirilici in glagolici
2. ekspr. konec: on je na -i svoje snage; od az do -e od začetka do konca; do -e do najmanjše podrobnosti; ispitati koga sve do -e

kȁvād m (gr. kavad on) svileno žensko vrhnje oblačilo: kavad do poljane kavad do tal

kȍn m dial., v izrazu: òd kona dò kona od začetka do konca; od iskona prav od začetka

kònac kónca m
1. nit: život mu visi o -u; udjeti konac u iglu; držati -e u svojoj ruci, u svojim rukama imeti oblast v svojih rokah; pomrsiti komu -e zmešati komu štreno; pričati s konca, s konopca pripovedovati zmedeno, brez reda; sakriti, zaturiti -e prikriti, prikrivati prave namene
2. sukanec: mosur -a
3. vrvica
4. konec: sve mora imati svoj konac; bez kraja i -a; tjerati mak na konac ne odnehati, gnati zadevo do konca; koncem godine na koncu leta

kȍrice kȍrīcā ž mn.
1. nožnica: izvaditi mač iz korica
2. platnice: korice noža, knjige; pročitati knjigu od korica do korica prebrati knjigo od prve do zadnje strani

kȍža ž
1. koža: upala -e vnetje kože; biti krvav pod -om; biti sama kost i koža; iznijeti svoju -u na pazar dati svojo kožo na prodaj; iznijeti zdravu -u iz opasnosti; imati debelu, tvrdu -u; derati, guliti kožu kome s leda; do gole -e pokisnuti biti do kože moker; do -e opljačkati koga do golega izropati koga; krojiti kome -u imeti usodo koga v svojih rokah; ne biti u dobroj -i ne biti najboljšega zdravja; vuk u ovčjoj -i; uhvatiti se koga kao krpuša, krpelj -e
2. kožuh: dok se lisici prouče berati, ode njena koža na pazar medtem ko lisici preučujejo dokumente, je že njen kožuh na prodaj
3. usnje: koža učinjena za potplate, za gornje dijelove; cipele od crne -e
4. meh: zečja koža
5. skorja: pod ledenom -om vuče se rijeka, reka
6. smetana: koža na mlijeku

krâj krȁja m, mest. u kràju, mn. krȁjevi
1. kraj: rodni kraj; manji i veći krajevi u našoj zemlji; guske se sele u topliji kraj; očaran romantikom -a
2. pokrajina: pasivni, primorski, beskišni krajevi
3. obrežje, obala, kopno: hvali more, drž se -a; srećno stići na kraj
4. konec: pred kraj godine; na kraju godine; slijediti, slediti do na kraj svijeta, sveta; s -a na kraj; izvući tanji kraj potegniti tanjši konec, skupiti jo; okrenuti deblji kraj uporabiti ostrejše ukrepe; ići, dolaziti -u približevati se koncu; ići do -a u nekoj stvari iti do konca v neki zadevi; na -u krajeva navsezadnje; izići s kim na kraj srečno končati s kom, premagati koga
5. krajevina: on zadigne krajeve od habita i zadene ih o pojas
6. kraj, dežela, domovina: ići u stari kraj, vratiti se u stari kraj

kȕća ž
1. hiša: -e nam služe za stanovanje; seoska, gradska kuća; kamena kuća kamnitna hiša; kuća brvnara brunarica; kuća pletara pletenjača, iz protja spletena hiša; kuća na sprat, na kat; jednospratna, jednokatna kuća; najamna kuća najemna hiša; božja, gospodnja kuća božja hiša; rodna kuća = kuća rodenja rojstna hiša; trgovačka kuća trgovsko podjetje, trgovska hiša; javna kuća; stambena kuća stanovanjska hiša; porodična kuća družinska hiša; alpska kuća; panonska kuća; balkanska kuća; mediteranska kuća; Bijela, Bela kuća
2. gospodinjstvo: mnogo mu treba za -u
3. dom: vladarska, kraljevska kuća
4. žarg. bajta: stara kuća študent višjega letnika, študent z visokim številom semestrov
5. jama v igri svinjka
6. biti kod -e biti doma, ekspr. biti v čem doma, spoznati se v kaki stroki; ići -i iti domov; dići čitavu -u na glavu obrniti vso hišo na glavo, vznemiriti vso hišo, vso okolico; tjerati koga do božje -e preganjati koga do skrajnosti; ne gori ti kuća nad glavom ni treba hiteti; nema -e ni kućišta nima nikjer ničesar svojega; gledati svoju -u brigati se za svoje zadeve; ugasiti, rasturiti kome -u zatreti koga z njegovim rodom vred

kȕćīšte s
1. prostor, kjer je nekoč stala hiša: vratili su se sa popaljena -a
2. hiša, hišna skupnost: svako kućište pošlje jednoga člana na rad
3. ohišnica, svet ob hiši
4. teh. ohišje: kućište pumpe, turbine
5. prokartao je kuću i kućište zakartal, zapravil je vse do zadnjega dinarja

lȍjālan -lna -o (fr. loyal) lojalen: lojalan državljan; lojalan prema državi lojalen do države

lùdilo s blaznost: vjersko, pijaničko, parničarsko ludilo; dovesti koga do -a pripraviti koga do blaznosti; ludilo gonjenja preganjavica; ludilo veličine grandomanija

mȃh mâha m, mest. u máhu, mn. máhovi
1. mah, zamah: odbijati -ove
2. trenutek, mah: u prvi mah nitko, niko nije znao
3. krat: u tri -a sam pokušao; tamo sam bio u dva -a
4. davati -a spodbujati; na -ove od časa do časa; vjetar duva na -ove veter piha sunkovito, zdaj pa zdaj; uzeti -a razširiti se, prevladati; na sav mah z vso silo

mȁk màka m, mn. màkovi bot. mak, Papaver; divlji mak bot. poljski mak; opijumski mak Papaver somniferum; tjerati, terati mak na konac gnati zadevo do kraja, biti nepopustljiv

móča ž
1. v masti opražen kruh: goste ponuditi -om
2. zvijača, ukana
3. mokar kao moča čisto moker, do kože moker