Franja

str̀mac -mca m strmec, strma pot, strmina; vodenički strmac izvotljen ril, po katerem priteka voda na mlinsko kolo

strméknuti str̀mēknēm strmoglaviti: strmeknuti u vodu, u provaliju; strmeknuti na koga skočiti na koga

strôjnī -ā -ō strojni: -a puška; -a obrada, pila; strojni slog strojni stavek; -o ulje; -o pismo pisanje na stroj

strúniti strûnīm
I.
1. otresti: struniti jabuke, kruške; struniti rosu sa srca zjutraj na tešče malenkost založiti
2. pokvariti si: struniti želudac
II. struniti se
1. pasti, spustiti se dol: mašio se rukom guste brade, koja mu se strunila do zlatne đečerme
2. podreti se, zrušiti se: zatreperi duša moja i osetim da se u njoj nešto strunilo
3. dobiti bolečine, krče v trebuhu od prenapora pri hoji, nošenju bremena
4. dial. pobesneti, ponoreti

stûp stúpa m, mn. stúpovi
1. steber: dorski, jonski, korintski stup; stupovi cara Trojana; Đurdevi Stupovi; dvorana na -ima; most na -ima; stup vode, dima
2. steber za privezovanje ladij: sjedi na kamenu -a o koji se privezuju lađe
3. dotjerati koga do -a = otpremiti koga na stup spraviti koga na morišče

stûpanj -pnja m (češ. rus.)
1. stopnja: studij prvoga -a; jednadžba, jednačina drugog -a; teren se spušta stupanj po stupanj, u stupnjevima; rasporediti ljude po stupnjevima; prekidač na tri -a stikalo na tri stopnje; poreski stupanj davčna stopnja; prvi, drugi, treći stupanj pridjeva; pravoslovna akademija u Zagrebu bila je podignuta na stupanj fakulteta
2. stopinja: kut, ugao devedeset stupnjeva; vanjska, spoljna temperatura iznosi sada deset stupnjeva

stvâr stvâri ž, mest. u stvári, orod. stvâri, stvârju
1. reč, stvar: što je tu glavna, a što je sporedna stvar; stvar po sebi nije loša stvar na sebi ni slaba; stvar bez vrijednosti; kad -i ovako stoje ko je stvar tako; izgubljena, promašena, propala stvar; pokretne i nepokretne -i; on govori, a u stvari, o tome ne zna ništa; četiri posljednje -i štiri poslednje reči
2. opravek: imam tisuću, hiljada stvari da posvršavam; imao sam u vašem gradu neku stvar
3. zadeva: tvoja stvar rđavo stoji; stvar je krenula zadeva se je premaknila; stvar je legla zadeva se je zataknila
4. stvar po sebi stvar po sebi; on je u -i dobar čovjek dejansko, v resnici, pravzaprav je dober človek

sûd suda m, mn. sudovi
1. sodišče: prvostepeni, okružni, sreski, kotarski sud; vojni sud vojaško sodišče; trgovački sud; ratni sud vojno sodišče; istražni sud preiskovalno sodišče; porotni sud časni sud = sud časti častno razsodišče; prijeki, preki sud; disciplinski sud; strašni sud = posljednji sud sodni dan; obratiti se -u obrniti se na sodišče, iskati pomoč na sodišču; biti pod -om biti obtožen; dospjeti pod sud biti obtožen
2. sodnija, sodnijsko poslopje: doći u sud; ostaviti sud nakon parnice
3. sodba: izreći sud; senat je donio sud nakon parnice; salamonski sud
4. sodba, mnenje: podvrgnuti se -u pametnijih; želio bih čuti sud o ovom čovjeku; sud u logici; sud povijesti, istorije; o tome će izreći svoj -povijest, istorija

sùdbenī -ā -ō sodni: sudbeni postupak; -a rasprava; sudbeni stol; sudbeni stol zgod. višje sodišče na Hrvaškem

sudbìna ž, sȕdbina ž vsoda: neumitna sudbina neizogibna usoda; igra -e; vjera u -u; pomiriti se sa -om; skrhan -om zlomljen od usode; čitati -u iz šara na dlanu iz črt na dlani; -u čitaju neki iz taloga crne kave

sùstremina ž (samo v frazi) odijelo stoji na njemu kao sustremina obleka visi na njem kot vreča

svȁšta, svȁšto svȁčega zaim. marsikaj; on svašta vidi i svašta čuje; biti za svašta sposoban, upotrebljiv; svačega se sjećati; imati svega i svačega; svačemu se dosjetiti marsikaj priti na misel

svȅ
I. nedol. zaim. vse: ona mu je sve i sva ona mu je vse na svetu; u našoj samoposluzi dobijete sve, od šivaće igle do lokomotive; sve u svemu
II. prisl. vedno, vse: on je iz dana u dan sve bolji; ja ga opominjem, ali on sve dalje tjera svoju; rijetko idem u grad, ja sam sve kod kuće; on razmišlja kako bi riješio zadatak; tvoja sreća je sve to manja; sve u šesnaest raditi nešto delati na vse pretege
III. vez. če, čeprav: sve i da mi se i zakuneš, ne vjernjem ti

svétac svéca m
1. svetnik: životi svetaca; praviti se svecem delati se svetnika; tući koga da sve svece vidi na nebu zelo tepsti koga; ovaj čovjek nije baš svetac; prema svecu i tropar kakršen svetnik, takšne so tisti dan molitve = vsakomur po zaslugi
2. praznik: ne svetkuje -a nikakvoga; ići u -a iti na žegnanje, na proščenje

svìlen svilèna svilèno, svȉlen svȉlena svȉleno, dol. svìlenī -ā -ō svilen: svilena buba zool. sviloprejka; -a košulja; svileni konac svilena nit: nadariti koga -im koncem obsoditi na smrt z zadavljenjem s svileno vrvico

svjètlo s (ijek.), svètlo s (ek.)
1. fiz. luč, svetloba: crveno, zeleno svjetlo na semaforu; svjetlo sunca sončna svetloba; na svjetlo dana izići na svetlo priti, iziti; baciti svjetlo na nešto osvetliti kaj; u punom -u prikazati v polni luči prikazati; u istinitom -u predstaviti v resnični luči predstaviti
2. razsvetljava, električna razsvetljava: mnogi naši gradovi dobili su svjetlo i vodu tek poslije oslobođenja

svjȅtlōst ž (ijek.), svȅtlōst ž (ek.)
1. fiz. svetloba: nauka o -i; lom -i; ogib -i; interferencija, polarizacija -i; nevidljiva, vidljiva svjetlost; ultravioletne zrake -i; infracrvene zrake -i; vještačka, umjetna, prirodna, sunčana svjetlost; bengalska svjetlost; biti osjetljiv za svjetlost
2. sij: sjeverna, južna svjetlost
3. godina -i svetlobno leto
4. svetlo: iznijeti što na svjetlost osvetliti kaj; izići na svjetlost priti na svetlo, iziti: Srpski rječnik izišao je na svjetlost 1818. godine; ugledati svjetlost zagledati luč sveta, biti rojen
5. svetlost: Vaša Svetlost

svôjtljiv -a -o, svòjtljiv -a -o ki ljubi svojce: on je veoma svojtljiv zelo je navezan na svojce; svôjtljivōst ž ljubezen do svojcev, navezanost na svojce

svòra ž sora, svora: prednji i zadnji dio seljačkih kola povezuje svora; možeš da prisjedneš na -u lahko prisedeš na repico

šâr m, mest. u šáru (rus.)
1. krogla: zemaljski = Zemljin šar; zemni šar zemeljska krogla; na ovome šaru na tem svetu
2. spektrum barv